(od dopisnika Hine Branka Merlina)
BEIJING, 30. studenoga (Hina) - Dobar dosadašnji razvoj bilateralnih
odnosa te želja za njihovim daljnjim unapređenjem dva su elementa
redovito isticana u susretima kineskih i kubanskih dužnosnika tijekom
proteklog dvogodišnjeg razdoblja. Kineska strana pritom posebno ističe
važnost koju je za te odnose imao susret Jiang Zemina s Fidelom
Castrom 1993. na Kubi, gdje se kineski predsjednik nakratko zadržao na
proputovanju za Brazil. Nedvojbeno pridonijevši življoj bilateralnoj
suradnji, taj je susret održan u već potpuno promijenjenim okolnostima
na međunarodnoj sceni, u kojima je - nakon raspada Sovjetskog Saveza i
sloma istočnoeuropskih socijalističkih režima, zadugo najvećih
kubanskih gospodarskih partnera i saveznika - i Kuba, iz unutarnjih i
vanjskih razloga, suočena s potrebom traženja novih partnera i
suradnika.
Činjenica da je Kuba bila prva država u latinoameričkom i karipskom
prostoru koja je u rujnu 1960. uspostavila diplomatske odnose s Kinom,
a da Fidel Castro tek sad prvi put posjećuje Beijing, rječito
govori o kinesko-kubanskim odnosima tijekom proteklih desetljeća.
Naravno, uz promjene koje je na međunarodnom planu donijelo
posthladnoratovsko razdoblje, promijenila se i Kina. Politika u kojoj
nije važno "kakve je boje mačka, nego to da lovi miševe", odavno je
gurnula u stranu isključive ideološke kriterije pri izboru prijatelja.
Okrenuta tržištu, jedinoj šansi da nadoknadi sve propušteno tijekom
desetljeća u kojima je ideologija bila važnija od gospodarskog učinka,
Kina danas prvenstveno traži partnere i teži suradnji koja se može
izraziti i u američkim dolarima.
Ističući da gospodarski odnosi postaju primarni čimbenik u
međudržavnim odnosima, Kina je pristupila i osmišljavanju novih načina
pomoći zemljama u razvoju, s kojima njeguje i želi njegovati odnose.
Naglasak je na uzajamnoj koristi, a ne više samo na zajmovima ili
nepovratnoj pomoći. Kao što je u trgovini naglasak na plaćanju
gotovinom, što se ističe "zdravim temeljima za suradnju".
Na postavljanju tih "zdravih temelja" zasnivaju se i
kinesko-kubanski odnosi. Kuba je, poslije Brazila, drugi kineski
latinoamerički trgovinski partner, s kojim se odnosi intenzivnije
razvijaju tek u zadnjih pet godina. Uz robnu razmjenu vrijednu lani
267 milijuna američkih dolara, postoji obostrana želja za jačanjem
gospodarskih veza.
No Kuba, o čemu se otvoreno pisalo u kineskom tisku, u toj suradnji
ne može zanemarivati dogovorene rokove, posebno ne pri isporukama 400
tisuća tona šećera koliko Kina godišnje kupuje od nje. A to se već
dogodilo. Isto tako, očekuje se da budu plaćeni nagomilani dugovi
kineskim tvrtkama, jer običaj neplaćanja "podriva njihovo povjerenje u
trgovinu s Kubom". Ukratko, od Kube, čiji se gospodarski rezultati i
povezivanje sa svijetom ističu u tisku kao napredovanje u pravome
smjeru unatoč svim teškoćama, uz poslovno se ponašanje očekuje i
razumijevanje za kineska očekivanja.
Zainteresirana za čvršće veze sa zemljama latinoameričkog i karipskog
područja, a dobro upućena i u probleme koje Kuba trajno osjeća pod
pritiskom Washingtona, načelni protivnik bilo kakvih međunarodnih
sankcija, Kina i u kontekstu svojeg vanjskopolitičkog djelovanja želi
dobre i razvijene odnose s Kubom. Ne zaboravljajući da je Kuba
"podupirala Kinu kad su se neke snage u svijetu odnosile nepravedno
prema njoj", a sigurno razumijući i njezine unutarnje probleme.
Sigurno je da će se tijekom boravka u Kini Fidelu Castru ispuniti
želja da se upozna s kineskim razvojem i napretkom u njezinu
socijalističkom sustavu, što je isticao prije puta u Beijing, a tome
će svakako biti posvećeni mnogobrojni razgovori koje će voditi idućih
dana.
(Hina) mer br
301344 MET nov 95
(Hina) mer br