ZAGREB, 28. studenoga (Hina) - Republika Hrvatska kao pomorska država mora imati skupinu odgovornih poznavatelja prava mora, koji će savjesno pratititi razvoj toga dijela međunarodnoga prava i koji će znati mjerodavnim i odlučujućim
čimbenicima omogućiti donošenje ispravnih odluka, istaknuo je akademik Vladimir Ibler kao jedan od zaključaka predavanja koje je pod nazivom "Pravo mora i Hrvatska" održao danas u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.
ZAGREB, 28. studenoga (Hina) - Republika Hrvatska kao pomorska država
mora imati skupinu odgovornih poznavatelja prava mora, koji će
savjesno pratititi razvoj toga dijela međunarodnoga prava i koji će
znati mjerodavnim i odlučujućim čimbenicima omogućiti donošenje
ispravnih odluka, istaknuo je akademik Vladimir Ibler kao jedan od
zaključaka predavanja koje je pod nazivom "Pravo mora i Hrvatska"
održao danas u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU)
u Zagrebu. #L#
Akademik Ibler kazao je da razumna politika na prvom mjestu mora
imati u vidu opravdane i legitimne interese Hrvatske pri čemu je
potrebno poznavati i pravo mora. Istodobno, dodao je, razumna politika
treba biti i otvorena za konstruktivnu i ravnopravnu suradnju s drugim
zemljama te za sudjelovanje u integracijskim procesima. Ističući da je
to zaključak koji zadire u vanjsku politiku o čemu ne može govoriti,
akademik Ibler je napomenuo da s tim u vezi treba istaknuti spoznaju
do koje nas dovodi poznavanje povijesnih i suvremenih činjenica, da će
međudržavni odnosi i dalje biti mješavina suradnje i borbe. To se
odnosi, ocijenio je Ibler, i na pravo mora, koje će nastaviti biti
instrumentom koji treba poznavati i kojim se svaka pomorska država
treba znati služiti.
Pitanje treba li Hrvatska proglasiti isključivi gospodarski pojas na
moru jedno je od ključnih koje se pred Hrvatsku postavlja u svezi s
primjenom odredaba Konvencije Ujedinjenih naroda o Pravu mora, rekao
je Ibler. To pitanje treba što prije riješiti, a put do toga jest
izricanje stručnih razloga za takvu odluku, kao i protiv nje, što
zasigurno, drži Ibler, stručnom raspravom može dovesti do pravoga
rješenja.
Akademik se Ibler posebice osvrnuo i na odredbe Konvencije o pravu
pristupa neobalnih država moru, kazavši da neki politički čimbenici na
području bivše Jugoslavije svjesno pod tim pojmom govore o pravu
izlaska na more. Ističući da je to pitanje posebice važno za Hrvatsku,
Ibler je ocijenio da, s tim u vezi, "hrvatska strana nije dobro
reagirala jer je trebala odmah jasno reći da se u takvim traženjima
radi o teritorijalnim pretenzijama prema Hrvatskoj".
Dotaknuvši se i pitanja Piranskoga zaljeva, akademik Ibler je kazao
kako je slovensko traženje izlaska na otvoreno more u suprotnosti s
odredbama međunarodnoga prava. Kao supredsjedatelj mješovite
Hrvatsko-slovenske stručne skupine, akademik je Ibler ocijenio da su u
slučaju Piranskoga zaljeva, zbog slovenskih neopravdanih traženja,
iscrpljene sve mogućnosti postizanja pravnoga rješenja bez međunarodne
arbitraže.
(Hina) ip sp
282107 MET nov 95
(Hina) ip sp