FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SVIJET U 18 SATI

Autor:
ZAGREB, 28. studenoga (Hina) ZAGREB - Danas je u Predsjedničkim dvorima Predsjednik Republike primio supredsjedatelja Konferencije o bivšoj Jugoslaviji Carla Bildta, u čijoj su pratnji bili nazočni veleposlanici Louis Sell i Michael Steiner te predstavnik Španjolske kao predsjedavajuće države EU Enrique Mora, priopćeno je iz Ureda Predsjednika RH. Carl Bildt je Predsjednika Republike izvjestio o koracima koje poduzima u okviru priprema za provedbu Temeljnog sporazuma o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu te daytonskog mirovnog sporazuma. Gospodin Bildt je istaknuo važnost što bržeg početka provedbe Temeljnog sporazuma, obzirom na istek UNCRO-ovog mandata 30. studenog. Predsjednik Republike ponovio je neprihvatljivost, za Republiku Hrvatsku, bilo kakvog obnavljanja mandata UNCRO-a kao i odlaganja provedbe Temeljnog srpoazuma. S tim u svezi, Predsjednik Tuđman još je jednom predložio kao najbrže, najdjelotvornije i financijski najpogodnije riješenje, da Vijeće Sigurnosti Ujedinjenih Naroda usvoji rezoluciju kojom bi ovlastio ruski i belgijski bataljun, trenutno razmješteni na tim područjima, za provedbu Sporazuma u prijelaznom razdoblju, sve dok ne dođe do razmještanja novih međunarodnih snaga. Predsjednik je pritom istaknuo da su zapovjednici spomenutih bataljuna načelno već prihvatili takvo rješenje. Tijekom susreta razgovaralo se i o provedbi daytonskog mirovnog sporazuma te o pripremama za predstojeću mirovnu konferenciju u Parizu. Izraženo je i zajedničko uvjerenje da je potrebito nadalje ulagati sve napore s ciljem što bržeg i djelotvornijeg oživotvorenja hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH. S tim u svezi, Predsjednik Republike istaknuo je važnu ulogu Zajedničkog Vijeća za suradnju Republike Hrvatske i Republike i Federacije BiH, koje će biti svečano osnovano tijekom mirovne konferencije u Parizu, a čija će prva sjednica biti održana u Sarajevu. ZAGREB - Pitanja vezana za primjenu sporazuma u Daytonu bila su predmet današnjih razgovora, izjavio je novinarima supredsjedatelj Mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji Carl Bildt (Karl Bildt) kojeg je u Predsjedničkim dvorima primio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. "Sada je važno pokrenuti primjenu Sporazuma, primjenu u istočnoj Slavoniji i u Bosni", rekao je Bildt. "Također smo s Predsjednikom razgovarali o raznim planovima za sastanke koji će biti održani; za mirovnu konferenciju u Parizu, konferenciju o primjeni mirovnog plana u Londonu te o koracima koji će uslijediti nakon toga", izjavio je Bildt i ocijenio da su razgovori bili "konstruktivni i dobri glede svih pitanja". ZAGREB - Danas je u Predsjedničkim dvorima Predsjednik Republike predao vjerodajnice Branku Salaju, imenovanom veleposlaniku RH u Kraljevini Nizozemskoj i Krešimiru Žnidariću, imenovanom veleposlaniku RH u Maleziji. Svečanom činu prisustvovali su i savjetnik Predsjednika Republike za vanjsku politiku dr. Željko Matić, zamjenica predstojnika Ureda Predsjednika Vesna Škare Ožbolt te veleposlanik Frane Krnić, priopćio je Ured predsjednika RH. Predajući vjerodajnice novoimenovanim veleposlanicima, Predsjednik Republike istaknuo je da odlaze na odgovornu dužnost, te im stoga želi sreću i uspjeh u njezinu obnašanju. Zahvalivši Predsjedniku na iskazanom povjerenju i časti, veleposlanici Salaj i Žnidarić su izrazili želju da časno i uspješno zastupaju hrvatske interese te pridonose njezinu ugledu u inozemstvu. BRATISLAVA - Slovački predsjednik Michal Kovač poslao je hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu pismo u kojem izražava zadovoljstvo povodom sporazuma postignutog u Daytonu u Ohiu. Slovački predsjednik u svojem pismu izražava nadu da će dalje aktivnosti nakon Daytonskog sporazuma voditi miru, razumijevanju, napretku i sreći hrvatskog naroda. ZAGREB - Posebni izaslanik glavnog tajnika UN Kofi Annan u ponedjeljak je u pismu šefu misije Visokog povjereništva UN za izbjeglice u Hrvatskoj Pierreu Jamboru zatražio da UNHCR, nakon odlaska UNCRO-a, preuzme zadaće humanitarne pomoći pučanstvu koje je ostalo na područjima oslobođenim u akciji "Oluja". "Pišem vam kako bih vam ukazao na prazninu koja će nastati vjerojatnim odlaskom civilnog osoblja UNCRO-a te da bih zatražio da pojačate napore kako bi potrebe (ugroženog pučanstva na oslobođenim područjima) bile zadovoljene, osobito tijekom nadolazeće zime. Naravno, potpuno sam svjestan činjenice da mnogi humanitarni zadaci koje obavlja UNCRO spadaju u nadležnost hrvatske Vlade, pa od vas tražim da od nje zahtijevate da odobri pomoć nužnu za zadovoljavanje osnovnih potreba ugroženih manjinskih zajednica koje su ostale u nekadašnjim sektorima UN", stoji u Annanovom pismu Jamboru. Treba podsjetiti da je hrvatska Vlada, odnosno ministarstvo rada i socijalne skrbi, u ponedjeljak dio spomenutog problema riješila potpisom sporazuma o humanitarnoj suradnji s Međunarodnim savezom organizacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, kojim se predviđaju mnogi oblici pružanja pomoći i skrbi najugroženijem pučanstvu na oslobođenim područjima, a to su starije i napuštene osobe. PARIZ - Francusko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je u utorak navodno paljenje srpskih sela južno od Banje Luke, okrivljujući za to Hrvatsku vojsku i upozoravajući da bi takvo ponašanje moglo navesti Europsku uniju da ponovno razmotri svoju odluku o gospodarskoj pomoći. "Takvo je djelo neprihvatljivo, posebice kad ga počini jedna vojska i to upravo kad je dogovoren prekid vatre i parafiran mirovni sporazum", izjavio je glasnogovornik francuskog ministarstva vanjskih poslova Jacques Rummelhardt. On je rekao da takvo ponašanje Francuska "oštro osuđuje" i smatra da bi "moglo omesti primjenu mirovnog sporazuma i ponovnu uspostavu povjerenja između različitih zajednica" Bosne i Hercegovine. ŽENEVA - Otpravnik poslova Stalne misije RH pri UN-u u Ženevi veleposlanik Neven Madey govorio je u utorak, prvog dana redovitog godišnjeg zasjedanja Vijeća međunarodne organizacije za migracije (IOM) koje u Ženevi traje do 30. studenog, o ljudskoj tragediji na prostoru bivše Jugoslavije u kojoj je oko četiri milijuna ljudi moralo napustiti vlastite domove. Hrvatska sada skrbi o 208.000 izbjeglica i 197.000 prognanika, no te su brojke još uvijek u porastu zbog učestalog protjerivanja Hrvata iz Vojvodine te etničkog čišćenja koje i dalje provode bosanski Srbi na prostoru Banje Luke, rekao je Madey. Veleposlanik Madey naglasio je da je Hrvatska unatoč donacijama i potpori međunarodnih organizacija među kojima je i IOM podnijela ipak najveći teret zbrinjavanja izbjeglica i prognanika. SARAJEVO - Turska premijerka Tancu Ciller sastala se u utorak u Sarajevu s dužnosnicima vlade BiH kako bi razgovarala o sudjelovanju Turske u poslijeratnoj obnovi BiH. "Premijerka je stigla u Sarajevo kako bi s predsjednikom Alijom Izetbegovićem razmjenila stajališta o sporazumu iz Daytona", rekao je novinarima turski veleposlanik u BiH Shurku Tufan. Dodao je da će Tancu Ciller "potvrditi spremnost Turske da pridonese mirovnom procesu i obnovi BiH". LJUBLJANA - Premijeri Slovenije i Bosne i Hercegovine Janez Drnovšek i Haris Silajdžić potpisali su danas u Ljubljani izjavu o suradnji vlada dviju država. Svrha izjave je poticanje suradnje na gospodarskom, financijskom, trgovinskom, znanstveno-tehnološkom, kulturnom i športskom području. Uz ostalo, dva su premijera zaključila da će Slovenija i BiH usklađivati stajališta o sukcesiji bivše Jugoslavije. BRUXELLES - Europska unija objavila je u utorak da je odobrila 4,5 milijuna ecua (ekia) pomoći za obnovu Bosne i Hercegovine. "To je samo početak konkretnih mjera vezanih uz obnovu BiH", rekao je glasnogovornik europske komisije Nico Wegter. Dodao je da će 4,5 milijuna ecua (oko 6 milijuna američkih dolara) biti utrošeno za obnovu elektro-distribucijske mreže u BiH, obnovu sarajevskih četvrti i zračne luke, te obnovu škola u Tuzli i Sarajevu. Očekuje se da će tijekom sljedećih nekoliko godina, zemlje članice EU-a za obnovu BiH izdvojiti između 4 i 6 milijardi dolara. TEHERAN - Iran je u utorak od islamskih zemalja zatražio "nastavak vojne pomoći" za BiH kako bi se "zajamčilo ostvarenje mira i ponovno uspostavila ravnoteža snaga" na Balkanu. U govoru prigodom otvorenja sjednice Kontaktne skupine Organizacije islamske konferencije o BiH u Teheranu iranski ministar obrane Muhamed Furuzandeh istaknuo je kako bi se vojna pomoć BiH "trebala nastaviti da bi se vladi BiH omogućilo da se brani i obrani svoj teritorijalni integritet". WASHINGTON - Vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić izjavio je u utorak da "potpuno podržava" plan predsjednika Billa Clintona o slanju američkih postrojbi u BiH, napominjući da će američka vojska "pronaći prijatelje među Srbima". "Ako američki vojnici dođu s prijateljskim namjerama, pronaći će prijatelje među Srbima ... Ako se međunarodne postrojbe budu ponašale potpuno nepristrano i one će pronaći prijatelje", rekao je Karadžić u interviewu CNN-u. Karadžić je napomenuo da je odustao od vojnog riješenja sukoba, istaknuvši da "potpuno prihvaća mir i sporazum iz Daytona". WASHINGTON - Oko 1.400 Amerikanaca sudjelovat će u prethodnici NATO-a, u kojoj će biti 2.600 vojnika, koja će tijekom sljedećeg tjedna doći u Hrvatsku i BiH zbog priprema operacije održavanja mira, piše u utorak Washington Post. U BiH će biti upućeno 735 američkih vojnika, a u Hrvatsku 700, prenosi Post tvrdnje visokih neimenovanih dužnosnika Pentagona i vlade. Prema jednom dužnosniku Pentagona, prethodnica za BiH trebala bi krenuti već potkraj ovog tjedna. BARCELONA - Euro-mediteranska ministarska konferencija završila je u utorak prihvaćanjem Deklaracije iz Barcelone, koja se zauzima za mir i napredak, objavio je španjolski premijer Felipe Gonzalez. "Deklaracija je upravo prihvaćena", rekao je Gonzalez te čestitao ministrima vanjskih poslova iz 27 europskih i mediteranskih zemalja na "dobro obavljenome poslu". Deklaracija poziva na politički dijalog, povećanje gospodarske pomoći EU-a zemljama istočnog i južnog Mediterana, nadzor i suradnju u području migracija, kriminala i trgovine drogom, te na osnivanje slobodne trgovinske zone do kraja 2010. godine. TYRE - Izraelski bojni zrakoplovi napali su u utorak položaje gerilaca u južnom Libanonu, priopćili su libanonski vojni izvori. Prema tim izvorima zrakoplovi su u tri naleta ispalili nekoliko raketa na Wadi al-Kajsijeh, nasuprot središnjeg dijela izraelske okupacijske zone na jugu Libanona odakle proiranski gerilci Hezbolaha izvode napade na izraelske snage. Za sada nema izvješća o poginulima u tom posljednjem zračnom napadu. Hezbolah je preuzeo odgovornost za napade "kaćušama" u utorak prije podne, pri čemu je nekoliko ljudi u sjevernom Izraelu ranjeno. (Hina) rb 281806 MET nov 95

(Hina) rb

An unhandled error has occurred. Reload 🗙