SJEDNICA ZNANSTVENOGA SAVJETA ZA MIR HAZU

ZAGREB, 27. studenoga (Hina) - Zajednička izvanredna sjednica Znanstvenoga savjeta za mir Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) održana je danas u Akademijinoj palači u Zagrebu u povodu dodjele ovogodišnje Nobelove nagrade za mir Pugwashom pokretu u svijetu te djelovanja Hrvatske pugwashe skupine. Predsjednik Savjeta prof. dr. Zvonimir Šeparović istaknuo je da su mir i ljudska prava glavna područja kojima će se baviti taj nedavno utemeljen Akademijin savjet te da je današnja svečana prigoda istodobno i prvi radni sastanak članova savjeta. #L# Predsjednik HAZU akademik Ivan Supek podsjetio je na početke Pugwashog pokreta i njegove začetnike. Govoreći da je misao o potrebi stvaranja takvog pokreta "začeta" godine 1955. u vrijeme hladnog rata u glavama velikih znanstvenika i humanista Alberta Einsteina i Bertranda Russella, Supek je istaknuo da je temeljna ideja pokreta bila ona o općem i potpunom razoružanju. Budući da je i sam bio aktivnim pripadnikom pokreta, Ivan Supek je upozorio i na neke, po njegovu mišljenju, ključne trenutke u djelovanju Pugwasha, službeno osnovanog 1957. u mjestu Pugwash u Kanadi. Supek je posebice spomenuo i konferenciju Pugwasha u Cambridgeu 1962., na kojoj je prvi put javno izrečena ideja o općem i potpunom razoružanju. Pugwashka konferencija godine 1963. u Dubrovniku bila je, drži Supek, jedna od najboljih konferencija tog pokreta. Okupila je najistaknutije znanstvenike i humaniste tog vremena, od kojih je, primjerice, samo u britanskom izaslanstvu bilo pet nobelovaca. Ta je konferencija, istaknuo je Supek, istodobno bila i poticaj za osnivanje Pugwasha u Hrvatskoj, odnosno tadašnjoj Jugoslaviji. Pokret se postupno udaljava od svoje temeljne ideje, a ističe se potreba nuklearnoga razoružanja i uspostava ravnoteže vojnih blokova. Uz osnovnu ideju razoružanja, dodao je Supek, pokret sve više počinju zaokupljati i pitanja razvoja. O Hrvatskoj pugwashkoj skupini, osnovanoj godine 1974., govorio je predsjednik prof. dr. Vladimir Knapp. Osvrćući se na stajalište dijela javnosti da je Nobelova nagrada Pugwashu dodijeljena sa zakašnjenjem, Knapp je podsjetio da Pugwash vrhunac javnog djelovanja i utjecaja bilježi početkom osamdesetih godina. Tada je na konferenciji u Varšavi 1982. proglas protiv nuklearnog rata potpisalo 111 nobleovaca. No, drži Knapp, vrijeme pokreta sigurno nije isteklo, čemu smo i sami svjedoci u Hrvatskoj. To je stajalište Knapp potkrijepio zauzimanjenjem Hrvatske pugwashke skupine da istinu o hrvatskom Domovinskom ratu predstavi svijetu, nasuprot srpskoj propagandi. S tim je u vezi podsjetio na konferencije Pugwasha u Pekingu 1991. i onu održanu 1993. u Švedskoj, za koje je hrvatsko izaslanstvo, istaknuo je Knapp, pripremilo temeljite podatke o ratu protiv Hrvatske. (Hina) ip sp 272008 MET nov 95