LONDON, 27. studenoga (Hina/AP) - Većina ljudi danas u svijetu ogorčeno se protivi zloupotrebi droga a pritom ni ne sluti da su naj zloupotrebljavanije droge današnjice - antibiotici.
LONDON, 27. studenoga (Hina/AP) - Većina ljudi danas u svijetu
ogorčeno se protivi zloupotrebi droga a pritom ni ne sluti da su naj
zloupotrebljavanije droge današnjice - antibiotici. #L#
Zbog pretjerane upotrebe antibiotika, čak i kod najmanjih prehlada,
liječnici su bespomoćni pred najezdom bakterija koje su razvile
otpornost na većinu poznatih lijekova.
Obične infekcije, koje su se nekada liječile penicilinom ili nekim
sličnim lijekom, sada uzrokuju ozbiljne probleme, posebice u bolnicama
gdje su uvjeti za širenje bakterijskih infekcija idealni i to osobito
kod pacijenata sa oslabljenim imunološkim sustavom.
"Stvorena je svemoćna, sveotporna super-bakterija koja se hrani
lijekovima a idealna životna sredina za nju su bolnice", tvrdi
Geoffrey Cannon u knjizi "Super-bakterija - osveta prirode".
Cannon, direktor odjela za znanstvena istraživanja Svjetske zaklade
za istraživanje tumora u Londonu, predviđa posvemašnju apokalipsu ako
liječnici i pacijenti ne prestanu zloupotrebljavati lijekove.
Upitan mogu li nastati nove epidemije infekcija otpornih na lijekove
Cannon odgovara da se to upravo događa! Štoviše, neke od novih
infekcija bit će smrtonosne poput sadašnje pošasti side.
Specijalisti za infektivne bolesti slažu se da su Cannonova
predviđanja, iako mračna, ipak prilično realna.
Američko društvo mikrobiologa je otpornost bakterija na lijekove
nazvalo problemom koji treba riješiti što hitnije.
Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti nedavno su izdali
priručnike u kojima potiču bolnice i liječnike da manje koriste
antibiotike, kako bi usporili razvoj bakterija otpornih na lijekove.
Dr.Frank Bia, profesor na sveučilištu Yale, kaže da se sadašnja
situacija može objasniti Darwinovom teorijom prema kojoj samo najjači
preživljavaju. Primijenjena na mikrobe ona znači da lijekovi ubijaju
neotporne bakterije ali one jake i velike preživljavaju i razvijaju
se.
Otkriće antibiotika početkom ovoga stoljeća smatralo se konačnim
trijumfom čovjeka nad mikrobima. Vjerovalo se da će prave tablete
zauvijek zbrisati bakterije s lica zemlje. Neki su entuzijasti čak
predviđali dolazak vremena kada će svijet biti posve oslobođen
bolesti. Međutim,stvarnost je ipak nešto drugačija.
Već su sada bakterije koje uzrokuju upalu pluća, dizenteriju te upalu
uha otporne na obične antibiotike. U nekim se bolnicama uopće ne
primaju pacijenti zaraženi enterokokom koji uzrokuje upale bubrega,
mokraćnog mjehura, te inficiraju rane i krv.
Prema jednom istraživanju 1992. godine oko 13.300 Amerikanaca umrlo
je od infekcija koje se naprosto nisu mogle liječiti antibioticima.
Cannon tvrdi da svake godine oko 60.000 do 70.000 ljudi umire od
bolničkih infekcija, od kojih je barem pola uzrokovano
super-bakterijama otpornima na lijekove.
Dojmljiv primjer razvitka otpornosti bakterija dali su liječnici u
jugoistočnoj Aziji. Prije dvadesetak godina penicilinom je uništena
epidemija gonoreje. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije
(WHO) penicilin je sada neupotrebljiv za liječenje gonoreje na
Filipinima, jer su tamošnje bakterije postale potpuno otporne. U Hong
Kongu je pak iz istog razloga onemogućeno liječenje penicilinom u 77,9
posto slučajeva.
WHO procjenjuje da je u Africi na penicilin otporno 40 posto
streptokoknih infekcija.
U Britaniji je oko dvije trećine stafilokoka, koje uzrokuju upalu
pluća i infekcije kože i rana, otporno na obične antibiotike.
Otpornost se najbrže širi kod bakterija koje uzrokuju tuberkulozu,
malariju, koleru i tifus.
Dr.Paul Nunn, direktor odjela za istraživanja WHO tvrdi da je takva
otpornost uglavnom posljedica pogrešnog liječenja.
Dio odgovornosti je i na pacijentima koji neprekidno 'gnjave'
liječnike da im za svaku sitnicu prepisuju antibiotike.
Liječnicima je, pak, puno lakše dati antibiotik širokog spektra koji
uništava niz različitih bakterija, nego izvršiti, često skupe testove,
otkriti o kojoj se infekciji radi i prepisati za nju određeni lijek.
Nije rijetkost da se pacijentima s virusnim oboljenjima daju
antibiotici iako oni ne uništavaju viruse.
Treći su u ovom lancu krivnje proizvođači lijekova koji pokušavaju
'progurati' svoje proizvode ne birajući sredstva i navodeći neprecizne
podatke o djelovanju lijaka i njegovim kontraindikacijama.
Bakterije imaju nekoliko strategija izbjegavanja lijekova. Neke
ispuštaju kemikalije koje deaktiviraju lijekove a neke mijenjaju
strukturu stanične opne tako da lijek ne može prodrijeti u njih i
uništiti ih.
Bakterije svoje tajne strategije prenose s koljena na koljeno,
genetskim putem, pa svaka slijedeća generacija bakterija razvija viši
stupanj otpornosti. Bolnice, u kojima se na manjem prostoru tretiraju
različite infekcije, pravi su raj za razvijanje otpornih bakterija.
Znanstvenici su ustanovili da se taj genetski kod prenosi tzv.
plazmidima pa farmakolozi sada pokušavaju djelovati na njih i
onemogućiti bakterijama nasljeđivanje otpornosti.
(Hina) gt fp
271050 MET nov 95
(Hina) gt fp