BRUXELLES, 24. studenoga (Hina/AFP) - Petnaestak država koje nisu članice NATO-a zatražile su da sudjeluju u međunarodnim snagama za provedbu mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini, ali nije sigurno da će saveznici prihvatiti tako
veliki broj sudionika, čija raznolikost može dovesti u pitanje koheziju te operacije.
BRUXELLES, 24. studenoga (Hina/AFP) - Petnaestak država koje nisu
članice NATO-a zatražile su da sudjeluju u međunarodnim snagama za
provedbu mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini, ali nije sigurno da
će saveznici prihvatiti tako veliki broj sudionika, čija raznolikost
može dovesti u pitanje koheziju te operacije. #L#
Sjevernoatlantski savez namjerava u BiH poslati snage od oko 60.000
ljudi od kojih najviše 25 posto može dolaziti iz zemalja koje nisu
članice NATO-a. Taj ograničen postotak je uveden kako bi bila
osigurana učinkovitost prve kopnene interevencije u povijesti NATO-a.
Veliki interes zemalja koje nisu članice NATO-a objašnjava se
angažiranjem američke vojske, najmoćnije na svijetu koja će se prvi
put rasporediti na bosanskom tlu.
Surađivati s Amerikancima znači imati načelno zajamčenu sigurnost,
drže zemlje koje žele sudjelovati i iz toga izvući političku i
gospodarsku korist, ocjenjuje France presse.
Saveznici su postavili stroga pravila za one koji žele sudjelovati u
vojnoj operaciji u BiH. "Prvi cilj te operacije nije privikavanje na
zajedničko djelovanje, već provedba mirovnog sporazuma", naglašava
jedam američki predstavnik.
Prema riječima jednog diplomata, postavljena su tri uvjeta:
1) kompatibilnost vojne opreme koju će procijeniti glavni zapovjednik
savezničkih snaga u Europi američki general Goerge Joulwan.
2) kompatibilnost politika tih zemalja s demokratskim načelima i
slobodama, koje vrijede u zemljama članicama NATO-a.
3) samofinanciranje koje ne može biti na teret Saveza.
Posljednji uvjet je prisilio Rusiju da odustane od namjere da u BiH
pošalje 20.000 ljudi.
Prema planovima NATO-a, međunarodne snage bit će raspoređene u tri
velike multinacionalne divizije. U prvoj diviziji, koja će biti
raspoređena u sjevernoj BiH, dominirat će Amerikanci, (s ruskom i
nordijskom pomoći), na jugozapadu Britanci (uz pomoć Čeha, Kanađana i
Turaka) i na jugoistoku Francuzi (uz pomoć Španjolaca i Talijana).
Sjedinjene Države su obećale 20.000 ljudi od kojih 12.000 boraca,
Velika Britanija 12.000 od kojih je 8.000 boraca i Francuska 10.000 od
kojih je 7.500 boraca.
Od članica NATO-a u operaciji će sudjelovati Njemačka (4.000
logističara), Italija (2.100 ljudi), Nizozemska (2.060 vojnika),
Španjolska (1.250 ljudi), Norveška (1.000 ljudi), Danaska (800
vojnika), Grčka (500 ljudi), Portugal (bataljun od 300 ljudi), Kanada
(neodređen broj), Turska (neodređen broj) i Luksemburg (nekoliko
desetaka).
Zemlje koje nisu članice Saveza koje žele sudjelovati su Rusija,
uglavnom zemlje istočne Europe i muslimanske zemlje. Crna Afrika,
Azija i Latinska Amerika nisu zastupljene.
Mogle bi sudjelovati Rusija (do 5.000 ljudi od kojih 3/4 logističara,
Ukrajina (trenutačno 1.200 plavih kaciga), Češka (1.000), Poljska,
Švedska (900 ljudi), Finska (430 ljudi), Slovačka (400 ljudi),
Mađarska (logistika), Slovenija (logistika), Albanija (logistika),
Austrija (250 logističara), Estonija i Letonija (tridesetak ljudi),
Pakistan, Malezija, Egipat (440 ljudi) i Jordan (100).
(Hina) tm sv
241310 MET nov 95
(Hina) tm sv