POČEO OKRUGLI STOL HHO-A O BORBI PROTIV RASIZMA, KSENOFOBIJE, ANTISEMITIZMA I NETRPELJIVOSTI

ANTISEMITIZMA I NETRPELJIVOSTI ZAGREB, 23. studenoga (Hina) - Dvodnevni okrugli stol "Borba protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netrpeljivosti" počeo je danas u prostorijama Hrvatskog novinarskog društva, u organizaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) i Vijeća Europe. Skup je okupio pedesetak sudionika, a današnja izlaganja bila su posvećena borbi protiv netrpeljivosti na europskoj i nacionalnoj razini. #L# Otvarajući skup, predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir-Čičak govorio je o dubokoj ukorijenjenosti mržnje i netolerancije na ovim prostorima. Čičak se osvrnuo i na sporazum u Daytonu, rekavši da je tim sporazumom potpisano još jedno primirje, a ne mir, "jer se na ovim prostorima stvaraju etničke države, a ne države s vladavinom tolerancije". "Način na koji je sklopljen mir potpuno je kriv, jer nitko ne razmišlja kako izgraditi mir unutar čovjeka i ponovno uspostaviti unutrašnji sustav vrijednosti", ocijenio je Čičak."Želimo dijalog o svim pitanjima, stoga smo na ovaj okrugli stol pozvali i predstavnike vlasti", pripomenuo je Čičak. Predstavnik Vijeća Europe Jeroen Schokkenbroek govorio je o radu Odbora za ljudska prava Vijeća Europe i značenju tolerancije, istaknuvši da je netolerancija ukorijenjena u nijekanju ljudskog dostojanstva. "Možemo li uopće govoriti o pluralističkoj demokraciji i pravu, ako u društvu ne vlada tolerancija", zapitao je Schokkenbroek. Savjetnik u hrvatskoj Vladi Ivan Majdak govorio je o svojim iskustvima uspostave tolerancije i povjerenja u zapadnoj Slavoniji, istaknuvši da je Vlada na tom području uspjela stvoriti osnovne preduvjete za sigurnost imovine i građana. "Bilo je ekscesa", nastavio je Majdak, "ali budite uvjereni da država ima snage tome stati na kraj". Majdak je naveo i primjer uspostavljanja tolerancije kada je na pakračkoj Gavranici, u nazočnosti tamošnjih Srba i Hrvata otvorio sajam, u atmosferi potpunog nepovjerenja. "To je prošlo bez ikakvog incidenta i upravo je tu počelo zbližavanje i zajednički život koji i danas traje", rekao je Majdak. Novinar Danko Plevnik nije se složio s Čičkom o dubokim korijenima mržnje na ovim prostorima, jer to, kako je kazao, nije nikakva osobitost Hrvatske jer i cijela Europa vrvi povijesnim primjerima mržnje i netolerancije. Prema Plevnikovom mišljenju, u Hrvatskoj nema rasizma, ksenofobije i antisemitizma, no ima netrpeljivosti, za koju su, po njegovoj ocjeni, odgovorni političari i mediji. "Hrvatski politički život organiziran je u duhu netrpeljivosti", mišljenja je Plevnik. Sociolog Josip Županov ukazao je na neke teorijske aspekte tolerancije, podsjetivši da u literaturi socijalističkog razdoblja nije bilo tog termina, jer tolerancija nije bila među temeljnim ljudskim vrijednostima ondašnjeg društva. Županov je osporio i tezu prema kojoj su mediji najodgovorniji za ratno nasilje, iznoseći podatke istraživanja prema kojima je rat izbio upravo na onim područjima bivše Jugoslavije u kojima je tolerancija bila razmjerno visoka. "Mediji su bili samo jedan segment u izbijanju sukoba, a točnije je kazati da je konflikt izazvao netoleranciju, nego obrnuto", pojasnio je Županov i dodao da tolerancija u uvjetima autoritarne političke kulture nema nikakvog učinka. "Stoga treba iz temelja promijeniti političku kulturu", poručio je Županov. (Hina) rd ds 231558 MET nov 95