ZNANSTVENI SKUP O BOGOSLAVU ŠULEKU

ZAGREB, 23. studenoga (Hina) - U povodu obilježavanja 100. obljetnice smrti Bogoslava Šuleka, istaknutoga hrvatskoga znanstvenika i jednog od najsvestranijih djelatnika u književnom, znanstvenom, kuturnom i javnom životu Hrvatske sredinom i drugom polovicom XIX. stoljeća, danas je u Preporodnoj dvorani u Zagrebu počeo dvodnevni znanstevni skup. Organizator skupa je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), a njegova je temljena zadaća, istaknuto je, pravovaljano znanstveno ocijeniti i primjereno javno prikazati Šulekovo djelo i djelovanje. #L# Bogoslav Šulek sin je slovačkoga naroda rođen 20. travnja 1816. godine u Subotištu. Po dolasku u Hrvatsku 1838. godine, u kojoj je ostao do svoje smrti 30. studenoga 1895. godine, Šulek je Hrvatsku zavolio kao svoju drugu, radnu domovinu, a hrvatski je jezik naučio poput najboljih izvornih govornika. Šulekov opus obuhvaća nekoliko stotina publicističkih priloga, stručnih i znanstvenih rasprava te desetke knjiga, od udžbenika i priručnika do kapitalnih djela hrvatske leksikografije. Predsjednik HAZU akademik Ivan Supek u pozdravnim je riječima posebice istaknuo značaj Šulekova prosvjetiteljskoga djelovanja. Podsjetivši da je Šulek u Hrvatsku prenio ozračje slovačkoga prosvjetiteljstva, Supek je naglasio da ideja naroda koju je iznjedrilo prosvjetiteljstvo nema nikakve veze s nacionalizmima XX. stoljeća. Po Supeku, hrvatski je preporod, u kojemu je Šulek istaknuta osobnost, pak jedan od najvažnijih i najljepših prosvetiteljskih pokreta, temeljen na idejama humanizma i uvjerenja da će dobro pobijediti. Na te se činjenice, kazao je Supek, posebice treba prisjetiti sada dok Hrvatska trpi posljedice strašne agresije. Veleposlanik Republike Slovačke u Republici Hrvatskoj Matuš Kučera istaknuo je da je ova svečanost zajednička proslava dvaju bliskih naroda - hrvatskoga i slovačkoga. Te narode i njihove države, rekao je veleposlanik Kučera, povezuje Bogoslav Šulek kao jedan od njihovih ponajboljih sinova koji je duh slovačkoga prosvjetiteljstva tako srčano prenio u onu čuvenu izreku "Hrvatska-Hrvatima". Pomoćnik ministra znanosti i tehnologije prof. dr. Ilija Škrinjarić izrazio je potporu Ministarstva projektima koji će valorizirati djelo onih hrvatskih jezikoslovaca čiji je rad bio sprečavan i osporavan. U uvodnom je slovu glavni tajnik HAZU akademik Milan Moguš kratko naznačio glavna područja Šulekova djelovanja. Ističući da je Bogoslav Šulek bio Akademijin prvi glavni tajnik, Moguš je, među inim, podsjetio da je Šulek bio i začetnikom Akademijina "Ljetopisa", čija je prva knjiga izašla 1877. godine i obuhvatila prvih deset Akademijinih godina, od 1867. do 1877. godine. Moguš je podsjetio da je Šulek radio i na pripremama na velikom Akademijinom rječniku, braneći, nasuprot Daničiću, poglede postilirske zagrebačke filološke škole. O znanstevnom i javnom djelovanju Bogoslava Šuleka bit će, tijekom dvodnevnoga rada skupa, podneseno više od 30 referata. (Hina) ip ds 231328 MET nov 95