DUBROVNIK, 23. studenoga (Hina) - Dubrovački Regionalni ured za prognanike i izbjeglice radi od 26. veljače 1992. godine i skrbi se za prognanike i izbjeglice smještene od krajnjega juga Dubrovačko-neretvanske županije do Korčule i
Lastova. Od ukupno 34.000 prognanika s dubrovačkog područja, koliko ih je bilo tijekom srpskocrnogorske okupacije, preostalo ih je još 4553, uz još 173 uglavnom vukovarska prognanika. Najveći broj izbjeglica iz Bosne i Hercegovine za koje se skrbilo na tom području bio je 6150 (srpanj 1993.), a trenutačno ih je ostalo još 2439, uglavnom iz središnje Bosne (Travnik, Bugojno, Vareš) te iz okupiranih dijelova Hercegovine.
IZBJEGLICE
DUBROVNIK, 23. studenoga (Hina) - Dubrovački Regionalni ured za
prognanike i izbjeglice radi od 26. veljače 1992. godine i skrbi se za
prognanike i izbjeglice smještene od krajnjega juga
Dubrovačko-neretvanske županije do Korčule i Lastova. Od ukupno 34.000
prognanika s dubrovačkog područja, koliko ih je bilo tijekom
srpskocrnogorske okupacije, preostalo ih je još 4553, uz još 173
uglavnom vukovarska prognanika. Najveći broj izbjeglica iz Bosne i
Hercegovine za koje se skrbilo na tom području bio je 6150 (srpanj
1993.), a trenutačno ih je ostalo još 2439, uglavnom iz središnje
Bosne (Travnik, Bugojno, Vareš) te iz okupiranih dijelova Hercegovine.
#L#
Ured organizira i povratak prognanika, te je izradio model povratka
koji se primjenjuje u svim oslobođenim dijelovima Hrvatske. Dobro
pripremljeni programi pomoći povratnicima omogućili su da se od
humanitarnih udruga priskrbi novac za nabavu poljoprivrednih strojeva
i alata, mineralnih gnojiva, pesticida i sjemenja, alata za obnovu
spaljenih i razrušenih kuća, te stoka koja je bila potpuno istrebljena
na bivšim okupiranim područjima. Vrijednost je tih projekata 4.860.000
kuna.
Kako ističe predstojnik Ureda Pavo Handabaka, Ured radi na
osmišljavanju programa obnove koji će zadovoljiti osnovne preduvjete
organiziranog povratka. Tako je na temelju prijedloga nazvanog "Model
obnove Osojnik" Ured godine 1994. dobio pomoć stranog donatora
(švicarska vlada uz posredovanje udruge Swiss Disaster Relief) u
iznosu od 17.350.000 kuna. Tim je novcem obnovljeno 214 kuća u
najoštećenijim selima dubrovačkog područja: Osojniku, Gornjem Brgatu,
Radovčićima i Dubravci, te crkva i škola u Osojniku.
Osim obnove sela Ured je obnovio dubrovački Dom umirovljenika,
unutrašnjost škole u Osojniku, u ratu oštećenu školu s posebnim
programom "Marin Držić", te nabavio novu opremu za biokemijski
laboratorij bolnice Sveti Vlaho u Dubrovniku. Vrijednost tih projekata
je 2.900.000 kuna.
Od svojega osnutka Odjel za prikupljanje i raspodjelu humanitarne
pomoći, koji djeluje pri Uredu, prikupio je i uskladištio, prevezao i
raspodijelio prehrambenih i higijenskih proizvoda u vrijednosti od
81.400.000 kuna. A osim prognanicima i izbjeglicama, ta se pomoć
dijeli i socijalno ugroženim osobama.
Ured trenutačno ima najviše poteškoća u skrbi za stare i nemoćne
prognanike i izbjeglice. Među njima je 1090 osoba starijih od 65
godina, a oko 120 ih nema bliže članove obitelji koji bi se za njih
skrbili. Domovi za starije osobe ne mogu prihvatili sve kojima je to
potrebno, jer su u njima smješteni prognanici i izbjeglice.
Još su 1993. godine predviđeni takvi problemi, ističe Pavo Handabaka,
te je tada zatraženo da se jedno odmaralište na dubrovačkom području,
u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju, prenamijeni za tu
svrhu. Sredstva za to su već osigurana te se u vezi toga očekuje i
pozitivan odgovor i potpora odgovornih ljudi iz Dubrovačko-neretvanske
županije, dodao je Handabaka.
(Hina) šh sp
231158 MET nov 95
(Hina) šh sp