PREDSTAVLJEN ZBORNIK POVIJEST I KULTURA GRADIŠĆANSKIH HRVATA

ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - Reprezentativan zbornik Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata u izdanju Nakladnog zavoda Globus predstavljen je danas javnosti u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Zbornik je plod 20-godišnjeg rada i istraživačkog projekta hrvatskih i gradišćanskih povjesničara i znanstvenika, kazao je uz ostalo glavni i odgovorni urednik monografije, odnosno zbornika, prof. dr. Ivan Kampuš. #L# Zbornik na 560 stranica s ilustracijama, dokumentima, reprodukcijama i zemljovidima na najbolji mogući način prikazuje povijest i kulturu gradišćanskih Hrvata, najstarije hrvatske dijaspore u Europi, u sjeverozapadnim područjima negdašnje Austro-Ugarske. U šest dijelova prikazani su najvažniji događaji iz života gradišćanskih Hrvata od 1493. do 1987.: Iseljavanje i pitanje podrijetla; Naseljavanje, obzor i mijena govornog područja; Društveni, politički i gospodarski razvoj u novoj domovini; Vjerski i kulturni život; Tradicijska kultura; Jezik i imena te opširno kazalo imena i mjesta u Gradišću. Pisci spomenutih tekstova su Josipa Adamček, Felix Tobler, Johann Seedoch, Nikola Benčić, Jerko Bezić, Robert Sučić, Ivan Ivančan, Gerhard Neweklowsky, Laszo Hadrovich i drugi. U predgovoru knjige predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, uz ostalo, ističe da knjiga Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata svjedoči o pomalo zaboravljenoj patnji, borbi i žrtvi Hrvata tijekom stogodišnjega hrvatsko-turskog rata 1493.-1593. U to najtužnije doba hrvatske povijesti, nastavlja dr. Tuđman, rijeke hrvatskih izbjeglica razišle su se u nekoliko posebnih smjerova, napose u zapadnu Ugarsku, Donju Austriju, Slovačku i Moravsku. Na prostoru Gradišća žive još svi stari govori i izvorna narječja Bosne, Slavonije, Pokuplja, Like i drugih dijelova starog Hrvatskog Kraljevstva. Nažalost, dodaje dr. Tuđman, premalo smo učinili u osvjetljivanju povijesti i kulture gradišćanskih Hrvata, dodavši da je naporima Mate Ujevića, začetnika hrvatske enciklopedistike 1934., izrađena prva skica povijesti gradišćanskih Hrvata, a znatniji prvi prilozi iz tog područja dobiveni su 1970. i 1973. "Radostan sam da se povijesne hrvatsko-austrijske veze danas mogu svestrano razvijati. O tome svjedoči i ovaj znanstveno-istraživački projekt koji je okupio istraživače moje zemlje - Hrvatske, Austrije i Mađarske", ističe uz ostalo u predgovoru predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Drugi tekst predgovora tom reprezentativnom izdanju napisao je nadbiskup zagrebački kardinal Franjo Kuharić, koji je bio nazočan i današnjem svečanom predstavljanju. U toj svečanoj prigodi predsjednik HAZU akademik Ivan Supek uz ostalo je kazao da je monografija dokaz velikog napora hrvatskih i gradišćanskih znanstvenika. To, nastavio je Supek, još jedanput pokazuje da granice ne dijele ljude, a pogotovo Hrvate. Skup je pozdravio i veleposlanik Republike Austrije u Hrvatskoj gradišćanski Hrvat dr. Andreas Berlakovicz, koji je uz ostalo kazao da zbornik Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata nudi cjelovit prikaz života, običaja, kulture, povijesti gradišćanskih Hrvata, manjine u višenarodnosnom prostoru podunavskih zemalja, čija se povijest ne može izdvojiti iz povijesti tog područja. Upozorio je na aktualnost priloga u knjizi i dodao da bi se uskoro trebalo pojaviti izdanje na njemačkom jeziku, kako bi Austrijanci njemačkog jezika još bolje poznavali tu narodnosnu skupinu Hrvata u Gradišću. Glavni urednik zbornika prof. dr. Ivan Kampuš uz ostalo je podsjetio na povijest toga znanstveno-kulturnog pothvata, koja je počela prvim dogovorom o suradnji, u rujnu 1971., u gradišćanskom gradu Željeznom. Nadbiskup zagrebački kardinal Franjo Kuharić s osobitim se štovanjem osvrnuo na pojavu monografije, podsjetivši na povijest hrvatsko-gradišćanskih veza, osobito na veliku ulogu katoličkih svećenika u očuvanju svijesti i samosvijesti te hrvatske nacionalne manjine o svojem hrvatskom jeziku, u tiskanju liturgijskih knjiga na gradišćansko-hrvatskom jeziku nakon Drugoga vatikanskog koncila, u čemu je bio osobito zaslužan prvi gradišćanski biskup u Željeznom Stefan Laszlo. Govoreći o plodnoj suradnji hrvatskih i gradišćanskih znanstvenika okupljenih oko zbornika, kardinal je podsjetio da nam je austrijska vlada u doba kad se stvarala neovisna i samostalna hrvatska država iskazala stanovitu naklonost imenujući i prvog veleposlanika u Republici Hrvatskoj gradišćanskog podrijetla dr. Andreasa Berlakovicza. U ime gradišćanske redakcije zbornika nazočnima se obratio voditelj projekta iz Gradišća, dvorski savjetnik u zemaljskoj Vladi dr. Johann Seedoch, a u ime nakladnika direktor Globusa Tomislav Pušek te jedan od autora akademik Lovro Županović. (Hina) ta sp 211554 MET nov 95