ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - O problemu visokih kamatnih stopa,
odnosno o činjenici da je Hrvatska danas zemlja s najskupljim novcem
na svijetu, u današnjem Vjesniku piše Ivo Jakovljević u 'Ekonomskom
brevijaru'. Istaknuvši kako se one danas u Hrvatskoj kreću između 20 i
28 posto godišnje, Jakovljević nabraja osnovne razloge činjenice da su
zajmovi, odnosno novac, tako skupi. Izdvaja posljedice vanjske
agresije, višegodišnju privrednu depresiju, nisku štednju, bijeg
kapitala, restriktivne monetarne politike središnje banke, posredne
učinke precijenjenosti tečaja kune... Istaknuvši kako visoke kamatne
stope imaju pozitivnih strana jer donose lavinu inozemnog
špekulativnog i ulagačkog kapitala i na kraći rok pridonose monetarnoj
stabilnosti, Jakovljević posebno upozorava na negativne posljedice.
Piše kako trajno visoke kamatne stope najteže posljedice ostavljaju na
ukupnu privrednu strukturu i na iz toga izvedene financijske tijekove,
"budući da jačaju špekulativne na štetu investicijskih projekata,
odnosno sivu na štetu legalne ekonomije i trgovinu na račun
proizvodnje, a bijeg kapitala na račun stagnacije ili pada domaće
štednje" i zaključuje:
"Zbog svega toga se u hrvatskoj i najširoj javnosti razlogom i već
gotovo panično od nove hrvatske Vlade traži radikalno nova, za
proizvodnju i obnovu poticajna ekonomska politika. Prvi uvjet za takav
zaokret je - postojan i pravedan mir na cijelom hrvatskom prostoru.
Drugi uvjet je znatno sudjelovanje međunarodnih financijskih ustanova
u sanaciji hrvatskih banaka, u čijoj će pozadini biti rigorozna
primjena Zakona o stečaju. A treći je uvjet - liberalniji ulaz za
inozemne banke, čiji bi konkurencijski učinak povoljno djelovao i na
kvalitetu bankovnih usluga i na visinu kamatne stope.
Ispune li se ta tri uvjeta već od proljeća, Matešin bi tim mogao doći
u povoljnu priliku da na čas zakoči privatizaciju, tj. prodaju
hrvatske imovine u nepovoljnim okolnostima po sniženim cijenama, kako
bi s prvim znacima znatno povećanog hrvatskog rejtinga u svijetu
biznisa ubrzao tu istu privatizaciju na opću i dugoročnu korist. U tom
bi slučaju (a u postdaytonskim okolnostima) radikalno nova ekonomska
politika bila lako ostvariva, jer bi se mogla temeljiti na dvjema
najmoćnijim polugama dinamične obnove: niskim poreznim stopama i
povoljnim kamatama.
Utoliko bi se prijelomni čas za dinamiziranje novog razvoja mogao
prepoznati tek onda kada se sadašnje supervisoke kamatne stope -
prepolove!"
(Hina) dd
210735 MET nov 95
(Hina) dd