HRVATSKOJ JAVNOSTI, 17. STUDENOGA 1995.
ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr.
Franjo Tuđman obratio se danas Poslanicom hrvatskoj javnosti
koju je objavila Hrvatska radio-televizija danas u 15 sati.
Poslanicu Predsjednika Republike prenosimo u cijelosti:
Hrvatice i Hrvati,
građani Hrvatske!
Vrativši se s konferencije u Daytonu, osjećam potrebu da hrvatskoj
javnosti objasnim rezultate, koje je postigla hrvatska delegacija,
i dokle je stigla sama konferencija.
Sudeći o tome, moramo imati na umu:
prvo, da se ta konferencija održava pod vodstvom SAD, uz sudjelovanje
predstavnika i glavnih država Europske unije - Francuske, Njemačke i
Velike Britanije - te Rusije (odnosno država takozvane Kontaktne
skupine) i delegacija Hrvatske, BiH i Srbije, i
drugo, da joj je kao glavna zadaća postavljena rješenje ratne i
političke krize u Bosni i Hercegovini.
Većina sudionika smatrala je da rješenje tog glavnog problema ne bi
trebalo opterećivati pitanjem okupiranih hrvatskih područja.
Hrvatska javnost treba biti upoznata sa činjenicom da je do mirovne
inicijative SAD, pa i ove konferencije, moglo doći tek nakon što je
Hrvatska svojim vojnim uspjesima na bojištima, u Hrvatskoj i u Bosni i
Hercegovini, promijenila strateške odnose na tlu bivše Jugoslavije.
Te povijesne ratne uspjehe - oslobađanje zapadne Slavonije, zatim
okupiranih područja Banije, Korduna, Like i Dalmacije s Kninom, do
deblokade Bihaća i oslobađanja velikih područja u Bosni, od Kupresa i
Grahova do Jajca, postigli smo, dakako, izgrađenom, opremljenom, i
osposobljenom vojnom silom.
Tim pobjedama osigurali smo strateške interese, štoviše i samu
budućnost samostalne i suverene hrvatske države.
Ovim uspjesima ne samo da smo učvrstili međunarodni položaj Hrvatske,
već smo postigli i to, da ona postane - kao glavna regionalna sila -
strateški partner glavne svjetske velesile SAD, i nezamjenjiv čimbenik
u stvaranju novog međunarodnog poretka u ovom dijelu Europe.
A sve smo to - štovani i dragi hrvatski građani - postigli samo
snagama vlastitog naroda, i vlastitim prosudbama, na osnovama
uspostavljenog stabilnog demokratskog poretka, razboritom i odlučnom
državnom politikom, u odnosu na sve unutarnje i međunarodne probleme.
Sa zadovoljstvom mogu istaknuti, da je Hrvatska na spomenutoj
konferenciji, od sviju najuvaženiji, konstruktivni čimbenik.
U okviru, i u dosadašnjem tijeku konferencije - koja nastavlja radom
- mi smo postigli, za hrvatsku državu i za hrvatski narod u cjelini,
rezultate od dalekosežne važnosti, pa i od povijesnoga značenja.
Sporazum sa srpskom delegacijom o mirnom vraćanju još okupiranih
područja zapadnog Srijema, istočne Slavonije i Baranje, u
ustavno-pravni poredak Hrvatske, znači da za ostvarenje toga, za nas
danas najvažnijega cilja, nećemo morati podnositi nove žrtve i
razaranja.
Okupirana područja bit će demilitarizirana, razoružanjem srpskih
pobunjeničkih, paravojnih i redarstvenih postrojbi u roku od mjesec
dana. Nakon toga prognanici se vraćaju svojim domovima, a sveukupni
pravni i gospodarski sustav hrvatske države bit će postupno
uspostavljen u prijelaznom razdoblju do godinu dana, jer s naše strane
nećemo dati nikakva povoda niti razloga za produženje.
Od kolike je važnosti mirno uključenje okupiranih područja, može se
zaključiti iz podatka, da smo do sada u Hrvatskoj imali 12.846
poginulih (i nestalih) i 32.679 ranjenih, dok su ukupni gubici
hrvatskog naroda, računajući i one u BiH, oko 20.000 poginulih i 45.000
ranjenih.
Jamačno, da bi ratne operacije za oslobađenje istočne Slavonije i
Baranje izazvale ne samo nove velike žrtve i razaranja gradova, već i
prijetile proširenjem rata, što posebno zabrinjava sve odgovorne
međunarodne čimbenike.
Sa srpskom i jugoslavenskom delegacijom, koju predvode predsjednik
Srbije Milošević i Crne Gore Bulatović - postigli smo i
sporazum o neodložnom rješavanju problema nestalih i zatočenih osoba.
Pripremili smo i sporazum o potpunoj normalizaciji odnosa između
Hrvatske i Srbije (odnosno SRJ), koji će biti potpisan nakon sporazuma
o BiH, i odluke o skidanju sankcija.
Normalizacija s uspostavom redovnih diplomatskih odnosa bit će od
velike gospodarske važnosti, i ne samo od uzajamne koristi, već i od
koristi za druge države, prije svega zbog prometnog povezivanja
jugoistočne i srednje Europe.
No, što je najvažnije, ta normalizacija preduvjet je za stvaranje
novoga međunarodnoga poretka na tlu bivše Jugoslavije, na osnovama
uzajamnog priznanja novostvorenih država.
Iz svih navedenih razloga, za očekivati je da će se postignuti
sporazumi provesti u život, uz sudjelovanje i hrvatskih Srba s
okupiranih područja, kojima Hrvatska jamči sva građanska, kulturna i
samoupravna prava etničke zajednice.
Hrvatice i Hrvati,
i svi građani Hrvatske,
U okviru Daytonske konferencije postigli smo i veoma važne sporazume,
od golemoga značenja za oživotvorenje Washingtonskih sporazuma o
stvaranju Bošnjačko-hrvatske Federacije, i o njezinu povezivanju s
Hrvatskom.
Hrvatska i bošnjačko-muslimanska delegacija potpisale su "Sporazum o
oživotvorenju Federacije BiH" - uz svjedočenje predstavnika SAD, EU, i
Njemačke - s dodatkom o "Prijelaznom statutu Mostara", kao
jedinstvenom gradu s više općina.
Potpisani su i sporazumi o povratku hrvatskih i muslimanskih
izbjeglica u pojedine gradove u Federaciji, te muslimanskih izbjeglica
s područja Velike Kladuše i Cazina, koji su izbjegli u Hrvatsku, nakon
slamanja srpske blokade Bihaća.
Međutim, od najvećeg je značenja postignut "Sporazum o uspostavi
Zajedničkog vijeća za suradnju Republike Hrvatske i Republike i
Federacije Bosne i Hercegovine".
Zajedničko vijeće bavit će se poticanjem, strateškim planiranjem i
koordiniranjem suradnje, na svim područjima gospodarskoga, kulturnoga
i znanstvenoga života, usklađivanjem vanjske i obrambene politike, te
svim pitanjima od obostranoga interesa.
Predviđeno je da Zajedničko vijeće ima deset članova, s tim da
predsjednik bude Predsjednik Republike Hrvatske, a potpredsjednik -
Predsjednik Predsjedništva BiH.
Tekst sporazuma parafiran je u Daytonu, a bit će potpisan na
završetku konferencije, ili pak u Zagrebu ili u Sarajevu.
U okviru Daytonske konferencije, postavljeno je i pitanje o nužnosti
da Hrvatska - za teritorij koji je Hrvatska vojska zauzela u zaleđu
Dubrovnika - da naknadu u području vrha Prevlake. Taj zahtjev
ostavljen je za dalje razmatranje, u sklopu općeg sporazuma za
rješenje krize na tlu bivše Jugoslavije, jer su nacrtom prijedloga
obuhvaćene BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora.
U okviru konferencije postavilo se i pitanje optuženih za ratne
zločine od Haškog međunarodnog suda.
Hrvatska je delegacija ponovila spremnost svoje zemlje za suradnju s
Haškim sudom.
Međutim, zatražili smo potrebu objektivnosti u utvrđivanju činjenica
i objavljivanju osumnjičenih, ponukani slučajem Darija Kordića i
Tihomira Blaškića, koji su bili među organizatorima obrane hrvatskih
područja od jugokomunističke i srpsko-crnogorske agresije, a zatim u
obrani hrvatskih područja u lašvanskoj dolini (Travnika, Viteza,
Busovače, Kiseljaka) od namjere muslimanskog osvajanja.
Optuženi su za navodna nedjela iz doba kada je muslimansko vodstvo
predlagalo da se Hercegovina može priključiti Hrvatskoj, s tim da
spomenuti gradovi srednje Bosne moraju ostati u muslimanskoj
Republici.
Hrvatsko vodstvo surađivat će u utvrđivanju činjenica u odnosu na
okrivljene hrvatske slučajeve, ali zahtijeva da se isti kriterij
primijeni za utvrđene zločine prema hrvatskom pučanstvu.
Hrvatice i Hrvati,
i svi građani Hrvatske!
S postignutim rezultatima i sporazumima već i prije završetka
Daytonske međunarodne mirovne konferencije, Hrvatska se uvelike
približila konačnom ostvarenju svoga velikoga i svetoga cilja:
potpunoj suverenosti na cjelovitom, međunarodno priznatom teritoriju
i osiguranju ne samo strateških interesa već i sigurne budućnosti
samostalne hrvatske države nakon oslobođenja okupiranih hrvatskih
područja i sporazuma u svezi s rješenjem krize u Bosni i Hercegovini.
Da bismo taj vrhovni cilj do kraja ostvarili, potrebno je da budemo i
nadalje dosljedni u svojoj politici izgradnje unutarnjeg demokratskog
poretka, jačanja obrambenih snaga, učvršćenja međunarodnog položaja
Hrvatske, i što bržeg gospodarskog i kulturnog razvitka svoje
domovine.
Sve te zadaće od sada ćemo zaista moći brže i uspješnije rješavati,
jer su - zbog izvojevanih uspjeha i stečenog ugleda hrvatske državne
politike - najmjerodavniji međunarodni čimbenici izrazili spremnost za
svestranu suradnju s Hrvatskom.
Koristim, na kraju, ovu prigodu da se, u ime hrvatskoga naroda i
Vlade, zahvalim svim međunarodnim čimbenicima, od svjetske
organizacije UN, do EU i OESS, a posebno SAD, pod vodstvom predsjednika
Clintona, i svim državama KS, za njihove napore za okončanje krize na
tlu bivše Jugoslavije, a osobito za podršku uspostavi teritorijalnog
integriteta i zaštitu interesa samostalne i suverene, demokratske
hrvatske države.
(Hina) pp vkn
171505 MET nov 95
(Hina) pp vkn