-OPTUŽNICA PROTIV KARADŽIĆA I MLADIĆA

ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - U četvrtak je objavljeno da je Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) proširio optužnicu protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića optužujući ih za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene nad stanovništvom Srebrenice. U Den Haagu je, osim priopćenja za javnost, objavljen i cjelovit tekst optužnice koju je 14. studenoga protiv Karadžića i Mladića podigao glavni tužitelj Richard Goldstone.#L# U optužnici, koja ukupno ima četrnaest stranica, potanko se opisuje situacija u sigurnosnoj zoni u Srebrenici. Pojašnjava se nastanak te i drugih sigurnosnih zona Rezolucijom 819 Vijeća sigurnosti UN-a od 16. travnja 1994. Nadalje tužitelj opisuje napade vojske bosanskih Srba na Srebrenicu i okupaciji tog grada 11. srpnja ove godine te događaje u selu Potočari. Navodi se da je 12. srpnja u Potočare stigao Ratko Mladić koji je neposredno zapovijedao razdvajanjem muškaraca od žena i djece, nakon čega su "vojnici bosanskih Srba 12. i 13. srpnja 1995. na više mjesta oko logora UN-a nasumce ubijali Muslimane". Richard Goldstone navodi da je 13. srpnja završeno odvoženje muškaraca iz Potočara. U optužnici ICTY protiv Karadžića i Mladića nadalje se opisuje sudbina "ogromnog broja muslimanskih izbjeglica" koji su 12. srpnja s prostora Šušnjara htjeli pobjeći u Tuzlu. "Vojska bosanskih Srba", opisuje tužitelj, "s teškim oružjem, tenkovima i oklopnim vozilima, rasporedila se na cesti Bratunac - Milići." Kad je kolona izbjeglica stigla u blizinu Bujima, mjesta na području pod nadzorom bosanskih Srba, napadnuta je od vojske bosanskih Srba. "U tom i sljedećim napadima mnogi su ljudi ubijeni i ranjeni a velika skupina izbjeglica razbijena je na više manjih". Tužitelj tvrdi da se samo oko trećina ljudi probila kod Nove Kasabe i uspjela doći do Tuzle, dok su "preostali Muslimani ostali u stupici iza srpskih crta". O njihovoj sudbini svjedoči pojedinost iz optužnice da su pripadnici vojske bosanskih Srba koristili ukradene odore UNPROFOR-a i na prijevaru dozivani iz šuma u kojima su se skrivali. "Mnogi zarobljeni Muslimani ili oni koji su se predali pogubljeni su na samom mjestu zarobljavanja ili predaje", navodi se u optužnici. Opisuje se zatim sedam karakterističnih slučajeva. Po broju žrtava ističu se smaknuća na Konjević Polju 13. i 17. srpnja te u okolici sela Mećeš 20., 21. i 22. srpnja. "Nedaleko od sela Mećeš, vojnici bosanskih Srba su, koristeći megafone, pozvali Muslimane koji su bježali iz Srebrenice na predaju obećavajući im sigurnost. Oko 350 muškaraca odazvalo se pozivu. Vojnici bosanskih Srba izdvojili su oko polovicu od njih, naredili im da iskopaju vlastite grobove i potom ih smaknuli." Samo dan kasnije na istom je mjestu pogubljeno oko 260 ljudi. Optužnica navodi da je rovokopačem iskopana ogromna rupa oko koje su zarobljeni Muslimani morali mirno stajati. Tko bi se pomaknuo bio bi ustrijeljen, a nakon nekog vremena "preostali su ljudi bačeni u jamu i živi zakopani". U optužnici se govori i o masovnim pogubljenjima Muslimana u Kaknju. Riječ je o tisućama ljudi zarobljenih kod Bratunca, Krvavica i drugih mjesta koji su 14. srpnja "od podneva do ponoći", razvrstavani u manje skupine a potom vezanih ruku i s povezom preko očiju "odvoženi kamionima na najmanje dvije lokacije u blizini Kaknja". Zarobljenici su tamo likvidirani i zakopani a tužitelj tvrdi da je jednom pogubljenju bio osobno nazočan Ratko Mladić. Tužitelj Goldstone potom objašnjava udio optuženih Radovana Karadžića i Ratka Mladića u opisanim kaznenim djelima. Za Karadžića posebice navodi da po članku 6. i 39. Zakona o narodnoj obrani, koji je donijela skupština bosanskih Srba ima ovlasti "nadzirati djelovanje teritorijalne obrane (vojske) u ratu i miru te narediti djelovanje policije u ratu.... i teritorijalne obrane na održavanju reda i zakonitosti". Karadžić, također, prema Zakonu o unutrašnjim poslovima ima ovlasti "učiniti djelatnim pričuvni sastav policije u izvanrednim situacijama". "Sve te ovlasti Radovan Karadžić je djelatno i primjenjivao", navodi se u tužbi. Ratko Mladić je, kaže tužitelj, među ostalim "imao nedvojbenu kontrolu svih vojnih pitanja" i imao je "vrhovne ovlasti" u vezi s vojskom bosanskih Srba, svih postrojba i osoblja. "Ratko Mladić i Radovan Karadžić su, temeljem članka 7 (3) Statuta Suda, pojedinačno odgovorni za zločine za koje su optuženi u ovoj tužbi. Pojedinačna kaznena odgovornost obuhvaća izvršenje, pripremu, poticanje, naređivanje ili pomaganje na koji drugi način u pripremama ili izvršenju zločina", navodi tužitelj. Goldstone, štoviše, kaže da su optuženi "navedena činjenja ili propuštanja činjenja izvršili s namjerom da u potpunosti ili djelomično unište jednu nacionalnu, etničku ili vjersku skupinu". Završnih pet stranica tužbe bilo je potrebno da se Karadžić i Mladić pojedinačno optuže za ukupno 20 kaznenih djela, pri čemu su u svakom od tih djela počinili zločine protiv čovječnosti, zločin genocida i zločin kršenja ratnog prava i običaja. (Hina) fp fp 171111 MET nov 95