ZAGREB, 16. studenoga (Hina) - Saudijska Arabija stabilno je društvo u kojem oporba ima samo formalnu ulogu, ali ipak ne uspijeva potpuno suzbiti nasilje. No odbojnost prema američkoj nazočnosti nikad dosad nije rezultirala
smrtonosnim atentatom.
ARABIJI
ZAGREB, 16. studenoga (Hina) - Saudijska Arabija stabilno je društvo u
kojem oporba ima samo formalnu ulogu, ali ipak ne uspijeva potpuno
suzbiti nasilje. No odbojnost prema američkoj nazočnosti nikad dosad
nije rezultirala smrtonosnim atentatom. #L#
Amerikanci su se u Saudijskoj Arabiji uvijek "osjećali sigurnima",
rekao je jedan dužnosnik Pentagona nakon eksplozije kombija u
ponedjeljak u Rijadu, u kojoj je poginulo šest osoba - od kojih su pet
bili Amerikanci - a ranjeno je još šezdesetak.
Američke naftne tvrtke, okupljene u konzorcij ARAMCO, bile su jedan
od najvažnijih čimbenika razvoja toga kraljevstva, a SAD su u njemu
vojno nazočne već pedesetak godina.
Prema podacima američkog veleposlanstva, kako prenosi France presse,
oko 35 tisuća Amerikanaca danas živi u Saudijskoj Arabiji, zemlji u
kojoj je službena vjera vahabizam (tvrdo tumačenje islama), koji
službeno ne dopušta ni običaje ni vjeru Zapada.
Odmah nakon dolaska američkih vojnika u kraljevstvo, poslije iračke
invazije na Kuvajt 1990., iz džamija su se počeli širiti govori protiv
američke prisutnosti koji su čak bili snimani na kazete i ilegalno
prodavani.
Eksplozija je u Rijadu u središte svjetske pozornosti, prema ocjeni
Reutera, izbacila dileme s kojima se suočavaju konzervativne naftne
zemlje arapskog poluotoka.
One se, s jedne strane, oslanjaju na vojnu snagu SAD kako bi svoje
naftno bogatstvo zaštitile od regionalnih vojnih sila poput Iraka i
nearapskog Irana.
S druge je strane sve jača odbojnost prema neislamskoj kulturi i
običajima koje dobivaju kao nusprodukt goleme prisutnosti Zapada, a
kojima su najčešće izloženi vojni djelatnici nižeg ranga i povratnici
iz zemalja zapadne demokracije.
Ta dva vida odnosa Saudijske Arabije prema SAD jasno su se počela
izražavati otkako su SAD iskoristile to arapsko kraljevstvo za svoju
vojnu bazu u Zaljevskom ratu koji je završio istjerivanjem iračkog
agresora iz Kuvajta prije pet godina.
Neke razmjerno malo poznate oporbene grupacije koje zahtijevaju još
strože poštovanje islamskih zakona u zemlji, vrlo se žestoko protive
jačanju američke nazočnosti i na tlu Saudijske Arabije i u pograničnim
ophodnjama u vodama oko poluotoka.
Odgovornost za eksploziju ubrzo su preuzele dvije skupine: Islamski
pokret za promjene i Zaljevski tigrovi.
Obje su kao motiv navele protivljenje nazočnosti nemuslimanskih
vojnika u Saudijskoj Arabiji, zemlji u kojoj se nalaze dva možda
najvažnija islamska svetišta - Meka i Medina.
Islamski pokret za promjene početkom je godine najavio 28. lipnja kao
krajnji rok do kojeg se američki i britanski "križari" moraju povući
iz zemlje, ili postati metom napada.
Nakon eksplozije u Rijadu, dotad nepoznati Zaljevski tigrovi u
telefonskom razgovoru s jednom svjetskom novinskom agencijom izjavili
su: "Ako Amerikanci iz našeg kraljevstva ne odu u najkraćem mogućem
roku, mi ćemo nastaviti s našim akcijama".
Eksplozija je bombe, dodaje Reuter, izazvala zabrinutost i u Kuvajtu,
pa je ministar obrane te zemlje izjavio kako su objekti koje koristi
američka vojska dodatno osigurani ne bi li se izbjegla slična nesreća.
Kuvajtski list Arab Times objavio je podatak o anonimnom telefonskom
pozivu u kojem se zaprijetilo sličnim bombaškim napadom na američku
vojnu bazu zapadno od glavnog grada Kuvajta.
Prema navodima tog lista, anonimni je terorist vojnoj bazi Doha tada
zaprijetio riječima: "Vi ste sljedeći na redu".
U Kuvajtu živi više od pet tisuća Amerikanaca, uključujući i vojno
osoblje koje pomaže u obučavanju kuvajtske vojske, ali stalnih
američkih postrojbi u toj zemlji nema.
(Hina) dam fs
161615 MET nov 95
(Hina) dam fs