NUERNBERG, 15. studenoga (Hina/AFP) - Godine 1945., 20. studenog, započeo je u Nuernbergu (Nirnberg) proces bez presedana: prvi su put visoki dužnosnici suverene države, nacističkog Reicha (Rajh), odgovarali za počinjene zločine pred
Međunarodnim sudom pravde.
NUERNBERG, 15. studenoga (Hina/AFP) - Godine 1945., 20. studenog,
započeo je u Nuernbergu (Nirnberg) proces bez presedana: prvi su put
visoki dužnosnici suverene države, nacističkog Reicha (Rajh),
odgovarali za počinjene zločine pred Međunarodnim sudom pravde. #L#
U deset sati po dva francuska, britanska, američka i sovjetska suca
ulaze u dvoranu na koju su usmjereni pogledi cijelog svijeta. Tamo će,
u godinu dana, u porušenom gradu od kojeg nije ostalo ništa do sud i
zatvor, zatražiti polaganje računa od 22 "velika ratna zločinca".
U uvodnom govoru predsjednik Geoffrey Lawrence (Džofri Lorens) kaže:
"Proces koji će početi jedinstven je u analima svjetskog prava." Bit
će izrečeno dvanaest smrtnih kazni, tri doživotna zatvora, četiri
zatvorske kazne u trajanju od deset do dvadeset godina i tri
oslobađajuće presude.
Dvadeset i jedan čelnik poraženog Reicha zauzima mjesto u
optuženičkom odjeljku. Hitlerovu pomoćniku Martinu Bormannu sudi se u
odsutnosti.
Krvnik zaslužan za istrebljivanje Židova Ernst Kaltenbrunner nalazi
se uz vojnike - Alfreda Jodla, šefa glavnog stožera Wehrmachta
(Vermaht), admirale Doenitza (Denic) i Raedera (Reder), koji su pak
pored ideologa Alfreda Rosenberga (Rozenberg) i Juliusa Streichera
(Štrajher).
Živost Hermanna Goeringa Gering), najuglednijega, tada još živućeg
moćnika, odskače od apatije nekadašnjega drugog čovjeka režima Rudolfa
Hessa (Hes) - sa stvarnim ili lažnim psihičkim smetnjama čita pred
prisutnima engleske romane. Optuženo je i šest organizacija (kabinet
Reicha, SS, Gestapo,...).
Od 1943. godine užurbano se u savezničkom taboru razmišljalo o
sudbini namijenjenoj ratnim zločincima. Josif Staljin bio je za to da
se problem 50.000 njemačkih časnika riješi oružjem. Usprkos međusobnim
nesuglasicama, SAD, Velika Britanija i SSSR složile su se konačno oko
održavanja procesa.
Na sudu pretvorenom u ukletu utvrdu s duhovima Adolfa Hitlera,
Josepha Goebbelsa (Jozef Gebels) i Heinricha Himmlera (Hajnrih
Himler), koji su počinili samoubojstvo, bataljun savezničkih tužitelja
podiže optužbu za zločine protiv mira, ratne zločine i zločine protiv
čovječanstva, ali i dotad nepoznate - zavjeru protiv mira i pripremu
agresije. U poniženoj zemlji, nuernberški klevetnici uzalud
upozoravaju na staro pravno načelo: nema presude za čin koji nije bio
kažnjiv u trenutku kad je počinjen.
Žestok napad na "pobjedničku pravdu" hrani se cinizmom Sovjeta, koji
su u optužnicu unijeli masakr nad 4000 poljskih časnika u Katynu,
pogubljenih ustvari po naređenju Staljina. Počinje se nazirati afera.
Katyn konačno nije ušao u presudu.
Uzgred je otkriven tajni protokol sklopljen između Njemačke i SSSR-a
oko podjele Poljske. Može li Sovjetski Savez biti među tužiteljima?
Obrana Rudolfa Hessa, koja je postavila pitanje, cenzurirana je.
Sudsko nastojanje da se židovski genocid unese u presudu također baca
sjenu na postupak.
"Ne morate više brinuti oko Hitlerove legende", predskazuje Hermann
Goering, "Kad Nijemci budu doznali sve što je otkriveno na ovom
procesu, neće ga biti potrebno osuditi: sam si je presudio."
Presuda je izrečena 30. rujna i 1. listopada 1946. Rasprave, koje su
cijelo vrijeme držale proces na rubu ponora, razdiru po posljednji put
suce: oko krivnje, presude i konačno izvršenja smrtnih kazni. Čak ni
vojnici nisu pošteđeni poniženja: osuđeni na smrt bit će obješeni, a
ne strijeljani. Presuda je izvršena 16. listopada, tijela su spaljena
i rasuta nad rijekom Isaar.
(Hina) bnš mm
151142 MET nov 95
(Hina) bnš mm