BEČ, 14. studenoga (Hina) - Nakon što je sredinom prošlog tjedna u samostanu Michaelbeuern kod Salzburga održano jesensko zasjedanje Austrijske biskupske konferencije, predsjedatelj biskup dijeceze Graz-Seckau Johann Weber objavio je
u Beču njezine rezultate. Na vidjelo su izišle neke razlike među biskupima, osobito o rastućim zahtjevima laika za većom otvorenošću i "demokracijom" unutar ustrojstva Katoličke crkve.
BEČ, 14. studenoga (Hina) - Nakon što je sredinom prošlog tjedna u
samostanu Michaelbeuern kod Salzburga održano jesensko zasjedanje
Austrijske biskupske konferencije, predsjedatelj biskup dijeceze
Graz-Seckau Johann Weber objavio je u Beču njezine rezultate. Na
vidjelo su izišle neke razlike među biskupima, osobito o rastućim
zahtjevima laika za većom otvorenošću i "demokracijom" unutar
ustrojstva Katoličke crkve.#L#
U središtu pozornosti austrijskih biskupa bili su zahtjevi i
posljedice tzv. "Inicijative crkvenog puka", peticije laičkih
katoličkih organizacija za unutarnjim promjenama u Katoličkoj crkvi.
Peticiju, koja je predstavnicima službene crkvene hijerarhije predana
početkom srpnja, svojim potpisima podržalo je 490.476 vjernika.
Biskup Weber je rekao da peticijom predloženi "modeli crkvenog
okupljanja nisu prihvatljivi, jer se ne mogu uskladiti s ustrojem
Katoličke crkve", no, isto tako, da "ideja sveobuhvatnog dijaloga",
kako je predložena Inicijativom crkvenog puka, "nije odbijena". On je
predložio održavanje jednog općeg katoličkog skupa, na kojem bi
vjernici "zajednički proslavljali svoju vjeru, ali isto tako u
iskrenom radu i u razmjeni iskustava i nadi razmatrali utvrđene
probleme". Priprema takvog skupa povjerena je, do početka proljetnog
zasjedanja Austrijske biskupske konferencije, 40-članom pastoralnom
povjerenstvu sastavljenom od svećenika i laika iz svih austrijskih
biskupija. Ono je već i prije bilo partner u razgovoru katoličkih
laičkih skupina, koje su tražile korjenite promjene unutar katoličke
crkvene organizacije. Najvažniji zahtjevi tih laičkih skupina su
ukinuće svećeničkog celibata, pristup svećeničkoj službi ženama i
suodlučivanje mjesne Crkve pri imenovanju biskupa.
Izražavajući vlastito mišljenje, Weber je, protivno mišljenju tzv.
"konzervativnih" biskupa, rekao da se laike, pokretače takvih
zahtjeva, ne može jednostrano i paušalno osuditi za raskol. S druge
strane, on je pokretače peticije opomenuo, da "se kane žestokih
poriva" i da "uzmu u obzir vrijeme i granice mogućeg". "Načete rane
nisu izliječene, no ipak se kroči putem dijaloga", rekao je Weber
aludirajući na činjenicu da su neki od zahtjeva laičkih organizacija
iznijeli na vidjelo jedva prikrivene razlike u pogledima na zahtjeve
iz peticije između tzv. "konzervativnih" i "liberalnih" biskupa.
U međuvremenu, objavljeno je u deset točaka i tzv. "Očitovanje
biskupske konferencije". Iz njega proistječe da su se biskupi
besprijekorno složili samo u tri točke (da će biskupi 1996. predvoditi
hodočašće u Maria Zell, da će u Grazu biti održana 2. Europska
ekumenska skupština te da će se, vjerojatno 1997., održati jedan opći
katolički skup), dok je provedba ostalih točaka puštena na volju
pojedinim biskupijama. Među ostalim, to se odnosi i na kontakte s
pokretačima "Inicijative crkvenog puka" kao i održavanje tzv.
"otvorenih razgovora" o temi: "Crkva: odakle - zašto - kuda?" te
uvođenje povjerenstava za žene.
(Hina) mil br ZVONIMIR MILAS
141329 MET nov 95
(Hina) mil br ZVONIMIR MILAS