OPATIJA, 14. studenoga (Hina) - Drugoga dana seminara "Hrvatska reforma mirovinskog sustava u međunarodnoj perspektivi", koji se u organizaciji Ministarstva financija i Ministarstva rada i socijalne skrbi održava u Opatiji, više je
pozornosti posvećeno privatizaciji i financijskim sektorima u Hrvatskoj te problemima i perspektivama sadašnjeg mirovinskog sustava.
OPATIJA, 14. studenoga (Hina) - Drugoga dana seminara "Hrvatska
reforma mirovinskog sustava u međunarodnoj perspektivi", koji se u
organizaciji Ministarstva financija i Ministarstva rada i socijalne
skrbi održava u Opatiji, više je pozornosti posvećeno privatizaciji i
financijskim sektorima u Hrvatskoj te problemima i perspektivama
sadašnjeg mirovinskog sustava. #L#
Govoreći o hrvatskoj privatizacijskoj strategiji, ministar
privatizacije i upravljanja imovinom Ivan Penić rekao je da je
pretvorba završena u 2645 poduzeća. Dosad je privatizirano 50 posto
poduzeća, 5 posto je rezervirano za denacionalizaciju, 29 posto
kapitala je preneseno u Hrvatski fond za privatizaciju, a 16 posto u
fondove mirovinskog osiguranja. Naglasio je kako bi se kapital u
vlasništvu mirovinskih fondova morao iskoristiti u predstojećoj
reformi mirovinskog sustava, te kako je nužno da u daljnjem procesu
privatizacije što više sudjeluju fondovi mirovinskog osiguranja koji,
ustrojstvom nekoliko investicijskih fondova, moraju iznaći način da od
vlastitog kapitala izvuku maksimalnu korist. On je spomenuo i
prijedlog da u privatizaciji velikih poduzeća fondovi MIO-a
participiraju sa 25 posto, kako bi se stvorio portfelj dionica fondova
mirovinskog osiguranja u visini od 20 milijardi njemačkih maraka
nominalne vrijednosti.
O problemima sadašnjeg mirovinskog sustava govorio je direktor
Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika
Hrvatske Stjepan Brčić. Kao najveće probleme on je naveo nepovoljnu
demografsku situaciju (70 posto umirovljenika su mlađi od 65 godina),
sadašnje teško stanje u hrvatskom gospodarstvu, te nepovoljan odnos
između 1.370.000 zaposlenih i 765.000 umirovljenika. To znači da na
jednog zaposlenog dolazi 1,8 korisnika mirovine, a iz tog odnosa zatim
proizlazi i nelikvidnost mirovinskih fondova. Brčić je također naveo i
podatak kako se u posljednjih pet godina broj umirovljenika povećao za
200.000, a broj se osiguranika smanjio za 350.000. Uzroci takva stanja
u mirovinskom sustavu su, među ostalim, nekapitalizirana sredstva,
prevelik utjecaj socijale, neplaćanje doprinosa, nemogućnost obrtaja
sredstava itd. Također na nedjelotvornost sustava utjecao je rat, te
nepravilno postavljen mirovinski sustav, rekao je Brčić.
Preobrazba mirovinskog sustava treba se, po Brčićevim riječima,
temeljiti na obveznom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti,
zatim na obveznom osiguranju na temelju kapitalizirane štednje i na
dobrovoljnom osiguranju. Potrebno je podići dobnu granicu te "očistiti
sustav od socijale", a da bi se izbjegli negativni učinci poduzeti sve
kako bi kapitalizirana štednja dala rezultate odmah te usmjeriti ta
sredstva u razvoj, istaknuo je Brčić.
Seminar će nastaviti rad preko radnih grupa nakon čega će se donijeti
zaključci koji bi trebali odrediti osnovne smjernice razvoja
mirovinskog sustava u Hrvatskoj.
(Hina) mt gk
141317 MET nov 95
(Hina) mt gk