ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - Nesuglasice između Rusije i Zapada u
vezi s provedbom Sporazuma o konvencionalnim snagama u Europi (CFE)
još uvijek nisu izglađene i vrlo je velika vjerojatnost da neće ni
biti do 17. studenoga kada istječe krajnji rok za provedbu sporazuma.
Jedan zapadnoeuropski diplomat, na kojeg se poziva Reuter, izjavio je
da bi Rusi čak mogli ići dotle da odbiju nastavak pregovora nakon
isteka krajnjeg roka, što bi moglo dovesti do propasti CFE-a, kojeg
mnogi smatraju okosnicom europske sigurnosti nakon završetka hladnog
rata.
"Sovjetska, a sada ruska vojska, stalno je bila protiv sporazuma",
kaže europski diplomat.
Moskva je u protekle dvije godine tražila promjene nekih odredbi
CFE-a, jer želi rasporediti puno jače snage na svojim sjevernim i
južnim granicama nego što to sporazum dopušta.
Od tada, 30 zemalja koje su 1990. godine potpisale sporazum - većina
europskih zemalja, Sjedinjene Države i Kanada - nastoje postići
kompromis.
"Problem leži u ruskom mehanizmu donošenja odluka. Ruski ministar
vanjskih poslova je nemoćan, a predsjednik je u bolnici", kaže jedan
europski diplomat.
"U svakom slučaju, ruski glavni stožer vodi glavnu riječ u pitanjima
koja se odnose na CFE", dodao je.
NATO je u rujnu ove godine pokušao izići u susret ruskim zahtjevima,
predlažući da se neka ruska pogranična područja na sjeveru i jugu
izuzmu iz sporazuma.
Rusija traži veću slobodu, posebice na svojim južnim granicama na
Kavkazu, gdje želi rasporediti još stotine tenkova i drugog oružja
kako bi se lakše suočavala s krizama poput one u Čečeniji, ocjenjuje
Reuter.
To nailazi ne veliko negodovanje nekih europskih članica NATO-a,
posebice Norveške i Turske, koje graniče s bivšim Sovjetskim Savezom
te izaziva zabrinutost baltičkih država i neutralnih Švedske i Finske.
Izjava američkog ministra obrane Williama Perrya prošloga mjeseca da
je s ruskim ministrom obrane postigao dogovor o tom pitanju izazvala
je još veću zabrinutost kod američkih saveznika u NATO-a.
Diplomatski izvori tvrde kako postoji osjećaj da Sjedinjene Države
zbog izglađivanja nesuglasica u svojim odnosima s Rusijom, nisu
spremne suočiti se s legitimnim sigurnosnim interesima u Europi,
navodi Reuter.
Nesuglasice unutar NATO-a u pogledu CFE dolaze u nezgodno vrijeme za
Sjevernoatlantski savez, jer je očigledan jaz između SAD i europskih
članica glede izbora novog glavnog tajnika nakon ostavke Willya
Claesa.
No, unatoč svemu ipak je zabilježen i velik uspjeh u provedbi
sporazuma. Dosad je naime uništeno oko 50.000 komada oružja i vojne
opreme, što je ključni dio Sporazuma o konvencionalnim snagama u
Europi.
"To znači da u posljednjih 40 do 50 godina imamo najmanju količinu
konvencionalnog naoružanja u Europi", kaže diplomat na kojeg se poziva
Reuter. Od te brojke petina se odnosi na Rusiju.
Većina država nastalih na tlu bivšeg SSSR ispunila je zahtjeve iz
sporazuma o uništenju dijela svoga naoružanja, osim Ukrajine i
Bjelorusije, dijelom iz financijskih razloga, te Armenije i
Azerbajdžana zbog sukoba oko Nagarno-Karabaha.
Diplomati zemalja potpisnica CFE-a redovito se sastaju u Beču u
sklopu tijela poznatog pod imenom Zajednička konzultativna skupina
(JCG). JCG prati provedbu sporazuma, a ovoga se tjedna očekuje da
skupina objavi je li sporazum u potpunosti proveden.
(Hina) sv fs
131641 MET nov 95
(Hina) sv fs