FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

MIŠ S LJUDSKIM UHOM

Autor: ;GT;
BOSTON, 2. studenoga (Hina/AP) - Ma kako smješno zvučalo, prava je i potpuna istina: miš s ljudskim uhom na leđima živio je, a i danas veselo kroči kroz svoj mišji život u jednom od bostonskih laboratorija za istraživanja presađivanja tkiva.
BOSTON, 2. studenoga (Hina/AP) - Ma kako smješno zvučalo, prava je i potpuna istina: miš s ljudskim uhom na leđima živio je, a i danas veselo kroči kroz svoj mišji život u jednom od bostonskih laboratorija za istraživanja presađivanja tkiva. #L# Miško je jedan od više mišjih slugu znanosti. Bez njih bi bila nemoguća istraživanja u presađivanju tkiva, vodeća znanstvena istraživanja u razvoju kože i hrskavice namijenjene kasnijem presađivanju na ljude. U laboratoriju doktora Charlesa Vacantija na univerzitetu u Massachusetsu Miško je, mada ga to nisu pitali, svoj život posvetio pomaganju istraživačima u razvitku nove tehnologije koja će jednoga dana omogućiti stvaranje ljudskih ušiju i noseva koji bi se potom presađivali ljudima. Linda Griffith-Cima, profesorica kemijskog inženjeringa na Tehnološkom institutu u Massachusetsu, pomogla je Vacantiju prilikom prvog presađivanja uha na miša. Operativni zahvat izvršio je doktor Joe Upton, plastični kirurg Dječje bolnice. Uptonov poriv da se priključi istraživanju potiče od gotovo svakodnevnih susreta s djecom rođenom bez ušiju ili koja su ostala bez uha negdje na igralištima a on im ne može pomoći jer je tkivo suviše oštećeno. Profesorica Griffith-Cima odlučila je stvoriti umjetne uši,od poroznog, biološki razgradljivog poliesterskog materijala. Nakon toga je u susradnji s doktorom Vacantijem u svoju kreaciju ubrizgala stanice ljudske hrskavice i prototip ljudskog uha bio je spreman da ga se presadi na mišja leđa. Miško je u međuvremenu pripreman da ne bi razvio imunitet koji bi mogao odbaciti ljudsko tkivo. Njegovo je malo tijelo hranilo uho sve dok se nisu stanice hrskavice razvile i zamijenile umjetni materijal. Istraživači kažu da Miško, nakon što je smiješni teret skinut s njegovih leđa, puca od zdravlja i živi bezbrižno i sretno. "Kao rezultat pokusa imamo komad hrskavice u obliku ljudskog uha", kaže profesorica Griffith - Cima. Ona i dr. Vacanti u svom istraživačkom radu u stopu prate Vacantijevog starijeg brata, doktora Josepha Vacantija, kirurga koji se bavi presađivanjem jetre u Dječjoj bolnici u Bostonu i koji je bliski prijatelj doktora Roberta Langera, također profesora kemijskog inženjeringa na MIT-u. Dr.Joseph Vacanti je prije dvanaest godina postao direktor odjela za presađivanje organa i umjesto da čeka donacije organa, odmah je započeo s istraživanjima ponovnog rasta tkiva bolesne djece. Potaknula ga je visoka smrtnost djece koja zbog naglog pogoršanja zdravstvenog stanja naprosto nisu mogla dočekati pojavu donatora organa. Danas dr. Vacanti u bolesnu jetru štakora usađuje poliesterski umetak i ubrizgava nove stanice jetre. Na taj način razvija se nova jetra koja, kako tvrdi, presađena u dijete može funkcionirati i do šest tjedana. Braća Vacanti i mnogi drugi liječnici sad mogu na isti način razviti jetru, kožu, hrskavicu, kosti, mokraćne kanale, srčane zaliske, tetive, crijeva, krvne žile i tkivo grudi. Iako ti proizvodi još nisu dostupni izvan bolnice u Bostonu tako proizvedena koža sada je u fazi naprednog testiranja na ljudima, dok su srčani zalisci još uvijek u ranijoj fazi kliničkih ispitivanja. Jednoga će dana nosevi i uši rasti u epruvetama i to tako što će se ubrizgavati stanice samih pacijenata u specijalno dizajnirane poliesterske prototipove. Druga će se tkiva razvijati iz doniranih stanica na umjetnim podlogama koje će biti usađene u tijelo pacijenta. Dr. Vacanti kaže da se neka tkiva, kao recimo hrskavica, mogu razviti do savršenstva čak i prije nego se presade pacijentima, a neka se razvijaju do određenog stupnja pa se potom usađuju i dalje razvijaju u tijelu. Dr.Michael Miller, profesor plastične kirurgije na teksaškom sveučilištu smatra da ova nova tehnologija prilično obećava i otvara nove mogućnosti. On, zajedno sa znanstvenicima s univerziteta Rice, radi na razvijanju tkiva kostiju u oblicima koji se mogu upotrijebiti u plastičnoj kirurgiji. Prof. Griffith - Cima kaže da je cilj kemijskih inženjera razviti što savršenije modele, jer nije isto razviti hrskavicu koja ima oblik koristan za estetsku kirurgiju ili razviti hrskavicu koja bi mogla pomoći da se popravi smrskano koljeno. (Hina) gt fp 021015 MET nov 95

(Hina) gt fp

An unhandled error has occurred. Reload 🗙