BOSTON, 2. studenoga (Hina/AP) - Ma kako smješno zvučalo, prava je i potpuna istina: miš s ljudskim uhom na leđima živio je, a i danas veselo kroči kroz svoj mišji život u jednom od bostonskih laboratorija za istraživanja presađivanja
tkiva.
BOSTON, 2. studenoga (Hina/AP) - Ma kako smješno zvučalo, prava je i
potpuna istina: miš s ljudskim uhom na leđima živio je, a i danas
veselo kroči kroz svoj mišji život u jednom od bostonskih laboratorija
za istraživanja presađivanja tkiva. #L#
Miško je jedan od više mišjih slugu znanosti. Bez njih bi bila
nemoguća istraživanja u presađivanju tkiva, vodeća znanstvena
istraživanja u razvoju kože i hrskavice namijenjene kasnijem
presađivanju na ljude.
U laboratoriju doktora Charlesa Vacantija na univerzitetu u
Massachusetsu Miško je, mada ga to nisu pitali, svoj život posvetio
pomaganju istraživačima u razvitku nove tehnologije koja će jednoga
dana omogućiti stvaranje ljudskih ušiju i noseva koji bi se potom
presađivali ljudima.
Linda Griffith-Cima, profesorica kemijskog inženjeringa na
Tehnološkom institutu u Massachusetsu, pomogla je Vacantiju prilikom
prvog presađivanja uha na miša. Operativni zahvat izvršio je doktor
Joe Upton, plastični kirurg Dječje bolnice.
Uptonov poriv da se priključi istraživanju potiče od gotovo
svakodnevnih susreta s djecom rođenom bez ušiju ili koja su ostala bez
uha negdje na igralištima a on im ne može pomoći jer je tkivo suviše
oštećeno.
Profesorica Griffith-Cima odlučila je stvoriti umjetne uši,od
poroznog, biološki razgradljivog poliesterskog materijala. Nakon toga
je u susradnji s doktorom Vacantijem u svoju kreaciju ubrizgala
stanice ljudske hrskavice i prototip ljudskog uha bio je spreman da ga
se presadi na mišja leđa.
Miško je u međuvremenu pripreman da ne bi razvio imunitet koji bi
mogao odbaciti ljudsko tkivo. Njegovo je malo tijelo hranilo uho sve
dok se nisu stanice hrskavice razvile i zamijenile umjetni materijal.
Istraživači kažu da Miško, nakon što je smiješni teret skinut s
njegovih leđa, puca od zdravlja i živi bezbrižno i sretno.
"Kao rezultat pokusa imamo komad hrskavice u obliku ljudskog uha",
kaže profesorica Griffith - Cima.
Ona i dr. Vacanti u svom istraživačkom radu u stopu prate
Vacantijevog starijeg brata, doktora Josepha Vacantija, kirurga koji
se bavi presađivanjem jetre u Dječjoj bolnici u Bostonu i koji je
bliski prijatelj doktora Roberta Langera, također profesora kemijskog
inženjeringa na MIT-u.
Dr.Joseph Vacanti je prije dvanaest godina postao direktor odjela za
presađivanje organa i umjesto da čeka donacije organa, odmah je
započeo s istraživanjima ponovnog rasta tkiva bolesne djece. Potaknula
ga je visoka smrtnost djece koja zbog naglog pogoršanja zdravstvenog
stanja naprosto nisu mogla dočekati pojavu donatora organa.
Danas dr. Vacanti u bolesnu jetru štakora usađuje poliesterski umetak
i ubrizgava nove stanice jetre. Na taj način razvija se nova jetra
koja, kako tvrdi, presađena u dijete može funkcionirati i do šest
tjedana.
Braća Vacanti i mnogi drugi liječnici sad mogu na isti način razviti
jetru, kožu, hrskavicu, kosti, mokraćne kanale, srčane zaliske,
tetive, crijeva, krvne žile i tkivo grudi.
Iako ti proizvodi još nisu dostupni izvan bolnice u Bostonu tako
proizvedena koža sada je u fazi naprednog testiranja na ljudima, dok
su srčani zalisci još uvijek u ranijoj fazi kliničkih ispitivanja.
Jednoga će dana nosevi i uši rasti u epruvetama i to tako što će se
ubrizgavati stanice samih pacijenata u specijalno dizajnirane
poliesterske prototipove.
Druga će se tkiva razvijati iz doniranih stanica na umjetnim
podlogama koje će biti usađene u tijelo pacijenta.
Dr. Vacanti kaže da se neka tkiva, kao recimo hrskavica, mogu razviti
do savršenstva čak i prije nego se presade pacijentima, a neka se
razvijaju do određenog stupnja pa se potom usađuju i dalje razvijaju u
tijelu.
Dr.Michael Miller, profesor plastične kirurgije na teksaškom
sveučilištu smatra da ova nova tehnologija prilično obećava i otvara
nove mogućnosti.
On, zajedno sa znanstvenicima s univerziteta Rice, radi na razvijanju
tkiva kostiju u oblicima koji se mogu upotrijebiti u plastičnoj
kirurgiji.
Prof. Griffith - Cima kaže da je cilj kemijskih inženjera razviti što
savršenije modele, jer nije isto razviti hrskavicu koja ima oblik
koristan za estetsku kirurgiju ili razviti hrskavicu koja bi mogla
pomoći da se popravi smrskano koljeno.
(Hina) gt fp
021015 MET nov 95
(Hina) gt fp