IZASLANSTVO SVJETSKE BANKE U MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Priprema i pokretanje projekta restrukturiranja poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj, koji bi sufinancirala Svjetska banka, bio je razlog višetjednom boravku izaslanstva Svjetske banke Hrvatskoj. Članovi izaslanstva održali su danas završni radni sastanak s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministartva gospodarstva i Ministarstva financija, a o pojedinostima razgovora novinare su izvijestili voditelj izaslanstva Severin Kodderitzsch i ministar poljoprivrede i šumarstva Ivica Gaži. #L# Zajam za restrukturiranje poljoprivrednog gospodarstva (ASAL) dio je ukupnoga gospodarskog restrukturiranja u Hrvatskoj, rekao je voditelj izaslanstva Severin Kodderitzsch. Dodao je da je temelj zajma olakšati prilagodbu hrvatske poljoprivrede tržišnim uvjetima, a svrha mu je povećati konkurentnost poljoprivrede na domaćem i stranom tržištu te pridonijeti boljitku potrošača. Tijekom trotjednog boravka razmatrana je zemljišna politika, politika restrukturiranja i privatizacije poljoprivredno-prehrambenih poduzeća te inicijative za poljoprivredu, što su i ključne odrednice Vladine Strategije razvitka poljoprivrede. To je prvi posjet vezan uz ASAL zajam, ali nije prvi što se tiče Svjetske banke i poljoprivrede u Hrvatskoj, istaknuo je Kodderitsch. Nakon dovršetka projekta Strategija razvitka hrvatske poljoprivrede, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva s međunarodnim financijskim instutucijama priprema nekoliko projekata, kazao je ministar Gaži. Riječ je o projektu potpore obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, vrijednom 30 milijuna američkih dolara, koji bi financirala Vlada s 13 milijuna dolara, a Svjetska banka sa 17 milijuna dolara, zatim o projetku obnove i zaštite od požara obalnih šuma, vrijednom 70 milijuna dolara, projektima razvitka sustava ruralnog financiranja i razvitka specijalizirane veletržnice i specijalizirane burze poljoprivrednih proizvoda te o projektu restrukturiranja poljoprivrede, vrijednom između 60 i 100 milijuna dolara. Tu je i već odobrena kreditna linija Europske banke za obnovu i razvoj preko Dalmatinske banke (20 milijuna dolara) i Agroobrtničke banke (10 milijuna dolara). Za pripremu projekata koriste se nepovratna sredstva, primjerice japanske Vlade u iznosu 1,5 milijuna dolara. Ministar Gaži je ocijenio da je Strategija osnova za odnose s međunarodnim institucijama i naveo da Ministarstvo polazi od usklađene zaštite domaće proizvodnje koja će štititi proizvodnju i potrošača. Podiže se i jača proizvodnja koja ima stvarnih i komparativnih uvjeta i resursa za uključivanje u međunarodnu podjelu. Pritom je osobita pozornost dana i razvoju bilateralnih odnosa sa susjedima, rekao je Gaži. Ističući da je takva politika već dala nekoliko dobrih rezultata, ministar Gaži je pojasnio da hrvatski seljak za litru mlijeka sada dobiva približno jednako kao i bavarski ili austrijski, što je rezultiralo većom proizvodnjom mlijeka za 16 posto. Vlada je donijela i odluku o izvozu 100.000 tona pšenice, što će utjecati na oživotvorenje stočarske proizvodnje jer će se sredstva usmjeriti na premije za žensku telad i kreditiranje rasplodnih junica. Svakodnevno jača odnos između biljne i stočarske proizvodnje, tako se može uskoro očekivati da se mlijeko neće trebati uvoziti te da će biti dovoljno domaćega goveđeg mesa za tržište. Cijena pšenice također je gotovo jednaka svjetskoj, a tako će, ustvrdio je Gaži, biti i kod glavnice poljoprivrednih proizvoda. Međutim, seljaci pozivaju na bitku za sniženje troškova i cijena usluga i u drugim sektorima jer su upravo ostali troškovi enormno visoki, kazao je Gaži. (Hina) db mc 271520 MET oct 95