ZAGREB, 25. listopada (Hina) ZAGREB - Posjet je bio veoma uspješan, rekao je u srijedu u Zagrebu hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman po povratku iz New Yorka. Protekla tri dana on je u New Yorku sudjelovao u obilježavanju
50-objetnice UN-a i imao niz susreta sa svjetskim državnicima, među ostalim i američkim predsjednikom Billom Clintonom. "Posjet je bio veoma uspješan, i s obzirom na razgovore u okviru UN-a, a posebno bilateralne, zaključno s predsjednikom Clintonom", ocijenio je predsjednik Tuđman u kratkoj izjavi za novinare u zagrebačkoj zračnoj luci Pleso. Svečanom dočeku hrvatskog predsjednika bili su među ostalim nazočni predsjednik hrvatskog Sabora dr. Nedjeljko Mihanović, premijer Nikica Valentić, čuvar državnog pečata Ivan Milas, ministar obrane Gojko Šušak, ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak i načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske general zbora Zvonimir Červenko. Iz New Yorka se s predsjednikom Tuđmanom vratio i hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. WASHINGTON - Početak mirovnih pregovora između predsjednika Hrvatske, BiH i Srbije u Sjedinjenim Državama odgođen je za jedan dan, odnosno za 1. studenoga, zbog toga što će se predsjednici dr. Franjo Tuđman, Alija Izetbegović i Slobodan Milošević 31. listopada sastati u Moskvi s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom, izvijestile su svjetske novinske agencije prenoseći izjave dužnosnika američkog State Departmenta. Jedan od dužnosnika, koji je tražio da ostane neimenovan, kazao je kako će susre
ZAGREB, 25. listopada (Hina)
ZAGREB - Posjet je bio veoma uspješan, rekao je u srijedu u Zagrebu
hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman po povratku iz New Yorka.
Protekla tri dana on je u New Yorku sudjelovao u obilježavanju
50-objetnice UN-a i imao niz susreta sa svjetskim državnicima, među
ostalim i američkim predsjednikom Billom Clintonom.
"Posjet je bio veoma uspješan, i s obzirom na razgovore u okviru UN-a,
a posebno bilateralne, zaključno s predsjednikom Clintonom", ocijenio
je predsjednik Tuđman u kratkoj izjavi za novinare u zagrebačkoj
zračnoj luci Pleso.
Svečanom dočeku hrvatskog predsjednika bili su među ostalim nazočni
predsjednik hrvatskog Sabora dr. Nedjeljko Mihanović, premijer Nikica
Valentić, čuvar državnog pečata Ivan Milas, ministar obrane Gojko
Šušak, ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak i načelnik Glavnog
stožera Hrvatske vojske general zbora Zvonimir Červenko.
Iz New Yorka se s predsjednikom Tuđmanom vratio i hrvatski ministar
vanjskih poslova dr. Mate Granić.
WASHINGTON - Početak mirovnih pregovora između predsjednika Hrvatske,
BiH i Srbije u Sjedinjenim Državama odgođen je za jedan dan, odnosno
za 1. studenoga, zbog toga što će se predsjednici dr. Franjo Tuđman,
Alija Izetbegović i Slobodan Milošević 31. listopada sastati u Moskvi
s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom, izvijestile su svjetske
novinske agencije prenoseći izjave dužnosnika američkog State
Departmenta.
Jedan od dužnosnika, koji je tražio da ostane neimenovan, kazao je
kako će susret u Moskvi biti iskorišten da bi predsjednik Jeljcin
iskazao svoju podršku mirovnom procesu, što, po njegovim riječima,
Sjedinjene Države pozdravljaju.
Na tom će sastanku "predsjednik Jeljcin osobno podržati mirovni
proces i osobno obvezati Rusiju na nastavak napora za promicanje tog
procesa", precizirao je američki dužnosnik. "Vjerujemo da je to vrlo
pozitivan korak", dodao je.
O održavanju moskovskog sastanka u ponedjeljak su u New Yorku
razgovarali američki predsjednik Bill Clintom i ruski predsjednik
Jeljcin, navedeno je iz istih izvora.
MOSKVA - Rusko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je danas
poslijepodne da će se 31. listopada u Moskvi predsjednici Hrvatske,
BiH i Srbije sastati s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom, zbog
čega će početak mirovnih pregovora o BiH u Sjedinjenim Državama biti
pomaknut za jedan dan, odnosno za 1. studenoga.
Predsjednici Hrvatske, BiH i Srbije, dr. Franjo Tuđman, Alija
Izetbegović i Slobodan Milošević sastat će se 31. listopada u Moskvi s
ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom, izjavio je glasnogovornik
ministarstva Grigorij Karasin.
WASHINGTON - Ruski predsjednik Boris Jeljcin sastat će se u utorak 31.
listopada u Moskvi s predsjednicima Hrvatske, BiH i Srbije iskazujući
time potporu predstojećim mirovnim pregovorima, izjavio je u srijedu
američki državni tajnik Warren Christopher (Voren Kristofer). #L#
"Pozdravljamo ovu rusku inicijativu, jer ona pokazuje da je ruski
predsjednik spreman surađivati sa SAD-om", rekao je Christopher,
dodajući kako je Jeljcin u razgovoru s Clintonom u ponedjeljak obećao
da će Rusija nastaviti zajedno sa SAD-om promicati mirno rješenje
krize na prostoru bivše Jugoslavije.
"To nije pregovarački sastanak", istaknuo je Christopher, nazivajući
ga jednodnevnim sastanakom na vrhu. SAD će na tom susretu
predstavljati američki veleposlanik u Rusiji Thomas Pickering
(Pikering).
Mirovni pregovori o Bosni i Hercegovini započet će u srijedu 1.
studenog u zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, američka
savezna država Ohio.
PARIZ - Svečanom plenarnom sjednicom koja je započela u 10.00 sati
danas je otvoreno 28. zasjedanje Glavne skupštine Organizacije
ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu (UNESCO),
izvijestilo je iz Stalno izaslanstvo Republike Hrvatske pri UNESCO-u.
Tako se ispred zgrade UNESCO-ova sjedišta u Parizu hrvatska zastava
drugi put zavijorila zajedno sa zastavama svih drugih država članica
te organizacije otkako je na prošloj, 27. sjednici održanoj 1993.
godine prvi put svečano unesena u plenarnu dvoranu. #L#
Zasjedanje je otvorio dosadašnji predsjednik Glavne skupštine g.
Ahmed Saleh Sayyad (Jemen), kojega će na mjestu predsjednika ove
godine zamijeniti g. Torben Krogh (Danska). G. Ssyyad nazvao je ovo
zasjedanje povijesnim - ponajprije zbog pedesete obljetnice koju ove
godine slave kako Organizacija ujedinjenih naroda tako i UNESCO kao
njezina specijalizirana agencija.
Delegate sve 184 države članice pozdravili su također gđa Attiya
Inayatullah (Pakistan), predsjednica Izvršnog vijeća UNESCO-a, i
glavni ravnatelj Organizacije g. Federico Mayor (Španjolska). U svojim
su govorima istaknuli važnu ulogu koju je UNESCO tijekom pedeset
godina svojega postojanja odigrao u naporima svjetske zajednice za
međusobnim približavanjem, upoznavanjem i povezivanjem naroda, kultura
i civilizacija. No nije im nedostajalo kritičnog uvida u to da narodi
svijeta, unatoč svim svojim nastojanjima, još nisu uspjeli ostvariti
temeljna načela zacrtana u poveljama UN-a i UNESCO-a. Nastavak borbe
za svijet ravnopravnosti, tolerancije i mira ostaje primarna zadaća
intelektualne organizacije kakva je UNESCO, koja mora nastaviti s
građenjem bedema mira u glavama ljudi - upravo ondje gdje se začinju
ideje rata i nasilja.
Na otvorenju 28. sjednice zasjedanja Glavne skupštine u hrvatskome
izaslanstvu bili su dr. Zdenko Kovač, zamjenik ministra znanosti i
tehnologije, gđa Vesna Girardi-Jurkić, veleposlanica pri UNESCO-u,
akademik Ivan Supičić, predsjednik Hrvatske komisije za suradnju s
UNESCO-om, i g. Dražen Karaman, prvi tajnik Misije RH pri UNESCO-u. U
svojstvu vođe hrvatskog izaslanstva, g. Kovač obratit će se Glavnoj
skupštini govorom u petak, 27. listopada. Istoga dana navečer hrvatsko
će izaslanstvo biti nazočno na primanju što ga povodom zasjedanja Glavne
skupštine UNESCO-a priređuju g. Francois Bayrou, francuski ministar
prosvjete i ministar vanjskih poslova Francuske g. Herve de Charette.
MADRID - Oporbene stranke u španjolskom parlamentu u srijedu su
odbacile prijedlog proračuna za 1996. godinu koji je predložila
manjinska socijalistička vlada premijera Felipea Gonzaleza. #L#
Za prijedlog proračuna glasovali su samo socijalisti dok su se sve
oporbene stranke glasale izjasnile protiv njega, tako da je prijedlog
odbačen sa 183 glasa "protiv", nasuprot 150 "za". Donji dom
španjolskog parlamenta ima 350 zastupničkih mjesta.
Oporbene stranke su najavile odbacivanje prijedloga proračuna kao
simbolično izglasavanje nepovjerenja Gonzalezu i njegovoj vladi te su
od španjolskog premijera zatražili da organizira izbore prije ožujka
1996. godine kao što je predviđeno.
Gonzalez je na konferenciji za novinstvo izjavio kako će izbori ipak
biti održani prema planu u ožujku 1996. godine.
BRUXELLES - Glavni tajnik Zapadnoeuropske unije (WEU) Portugalac Jose
Cutileiro boravit će će u četvrtak i petak u službenom posjetu
Francuskoj u trenutku kada ta marginalizirana europska obrambena
oganizacija traži svoje mjesto u mirovnom procesu u Bosni i
Hercegovini. #L#
Cutileiro će se u petak sastati s francuskim predsjednikom Jacquesom
Chiracom, a u četvrtak s ministrom vanjskih poslova Herve de
Charettom.
"Očekujemo da nam vlade kažu koja bi mogla biti naša uloga u mirovnom
procesu" u Bosni i Hercegovini, izjavio je jedan diplomat WEU.
Uz NATO koji je nadležan za provedbu mirovnog sporazuma i EU kojoj je
povjerena obnova ratom postradalih područja, za WEU, kao organizaciju
bez stalnih vojnih kapaciteta na raspolaganju, preostaje malo prostora
za uključenje u završnu fazu mirovnog procesa.
Dosadašnji angažman WEU u regiji svodi se na nekoliko brodova koji u
Jadranu sudjeluju u pomorskoj blokadi tzv. SRJ i na misiju carinske
kontrole na Dunavu.
NEW YORK - Američki državni tajnik Warren Christopher (Voren
Kristofer) u četvrtak će se sastati sa svojim savjetnicima na imanju
State Departmenta (Stejt Dipartnent) pokraj Warrentona (Vorenton) u
Virginiji (Virdžinija) radi priprema za pregovore o BiH, javlja danas
agencija AP (Asošiejtid pres).
Christopher namjerava sa savjetnicima raspravljati o strategiji
pregovora, koji će u zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson početi 31.
listopada. Američki državni tajnik otvorit će pregovore a zatim posao
prepustiti glavnom američkom pregovaraču Richardu Holbrookeu. Ranije
je najavljano da se Christopher neće vraćati u Ohio, ali agencija AP
prenosi da je on promijenio plan i da će s vremena na vrijeme ipak
sudjelovati u pregovaračkom procesu.
Krajem ovog tjedna u Ohio bi trebao stići i europski pregovarač Carl
Bildt. Uz Holbrookea radit će i ruski izaslanik, zamjenik ministra
vanjskih poslova Igor Ivanov.
Američka agencija prenosi da će se u zrakoplovnoj bazi pokraj Daytona
(Dejton) nalaziti i pravni stručnjaci State Departmenta koji će raditi
na nacrtima prijedloga ustavnih rješenja za BiH.
ZAGREB - U ovom trenutku tražim pristup nestalima iz Banja Luke, i
Muslimanima i Hrvatima, rekao je u srijedu u Zagrebu pomoćnik
američkog državnog tajnika za ljudska prava John Shattuck (Džon
Šatuk). #L#
Američki je diplomat u utorak u Beogradu razgovarao sa srbijanskim
predsjednikom Slobodanom Miloševićem o pitanju oko 1.200 nestalih
osoba, žrtava najnovijeg vala protjerivanja nesrpskog pučanstva na
širem području Banja Luke.
Povratak Srba, problemi kršenja ljudskih prava na novooslobođenim
područjima, pravo na vlasništvo, te pitanje izbjeglica iz Velike
Kladuše bile su glavne teme razgovora američkog dužnosnika s
podpredsjednikom hrvatske Vlade dr. Ivicom Kostovićem.
"Razgovarali smo i o pravu na povratak i na vlasništvo, te o drugim
temama koje su u ovom trenutku najvažnije za Hrvatsku i za čitavo
područje bivše Jugoslavije", dodao je Shattuck.
Kako je naglasio dr. Kostović, Hrvatska će ubrzati proceduru povratka
Srba iz humanitarnih razloga, odnosno u slučaju postojanja obitelji na
području Hrvatske.
Pitanje izbjeglica iz Velike Kladuše uspješno se rješava, rekao je
dr. Kostović, jer, kako je rekao, "sada postoji novi operativni
sporazum".
Shattuck je bio "zadovoljan s onim što je do sada učinjeno" glede
suzbijanja kršenja ljudskih prava na novoolobođenim hrvatskim
područjima, naglasio je dr. Kostović.
PARIZ - Na prvoj plenarnoj sjednici 28. zasjedanja Glavne skupštine
UNESCO-a, koje je danas započelo u Parizu, iz rada Glavne skupštine
isključena je tzv. SR Jugoslavija. #L#
Nazočnim delegacijama država članica podnesen na usvajanje Nacrt
rezolucije pod naslovom "Sudjelovanje u radu 28. zasjedanja Glavne
skupštine". Taj su nacrt zajednički podnijele Austrija, Belgija,
Danska, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg,
Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Švedska, a predstavio ga
je delegat Španjolske u ime EU.
Nacrt te rezolucije predviđa i zahtijeva isključenje tzv. "Savezne
Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) iz rada 28. zasjedanja
Glavne skupštine UNESCO-a".
Unatoč protivljenju delegata Ruske Federacije, koji je naveo formalne
razloge iz kojih bi to pitanje trebao razmatrati odvojeno, rezolucija
je usvojena bez daljnjih prigovora i bez glasovanja. Budući da ona na
snagu stupa odmah "jugoslavenska" delegacija neće zauzeti svoja mjesta
u dvorani, koja su, slijedom odluke 27. zasjedanja Glavne skupštine, i
dosada bila prazna.
Isključenjem iz rada Glavne skupštine srpsko-crnogorska država je
također automatski isključena iz rada njezinih supsidijarnih tijela za
iduće dvogodišnje razdoblje.
MOSKVA - U Vijeću Federacije, gornjem domu ruskog parlamenta, u
srijedu je jednoglasno prihvaćen zakon kojim se od predsjednika Borisa
Jeljcina traži jednostrano, "etapno", ukidanje međunarodnog embarga
protiv tzv. SR Jugoslavije, izvijestila je agencija Interfax. #L#
Zakon kojeg je donijelo 114 zastupnika traži "postupni prestanak
sudjelovanja Rusije u sankcijama protiv tzv. SRJ" koja je "postupila
prema svim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i nije sudjelovala u
sukobu u Bosni i Hercegovini".
Tekst zakona je već bio predmet glasovanja 6. listopada u Dumi,
donjem domu ruskog parlamenta, a predsjednik Boris Jeljcin može
staviti veto i na ovaj zakon.
WASHINGTON - NATO je započeo sa slanjem manjih skupina vojnika u BiH
kako bi dobio detaljne informacije o cestama, mostovima i
komunikacijama prije početka bilo kakve mirovne operacije, u srijedu
je izjavio američki ministar obrane William Perry. #L#
On je rekao da će u manjim inžinjerijskim jedinicama biti i nešto
Amerikanaca, te da će jedinice prikupljati informacije kako bi pomogle
NATO-u u razradi njegovog plana o slanju oko 60.000 vojnika u BiH za
nadgledanje provođenja mirovnog sporazuma.
"NATO šalje male promatračke skupine kako bi dobio detaljniju
procjenu situacije na terenu...", rekao je Perry.
"Oni su vojno osoblje. Oni su snage NATO-a, mali postotak njih su
Amerikanci", dodao je.
Upitan koliko će dugo te jedinice biti u BiH, Perry je odgovorio:
"Tjednima".
MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev u srijedu je
odgovorio na kritike predsjednika Jeljcina izjavljujući da će ostati
na dužnosti jedino onda ako ne bude tretiran kao sluga. #L#
"Ako su potrebni ljudi koji mogu biti ušutkani...tada bi stvarno bilo
bolje tražiti novi tim", rekao je Kozirev u izjavi za Rusku
televiziju.
"Ponavljam da mislim da nismo trebali raščlanjivati naš odnos u
javnosti...kad smo pred sobom imali krajnje složene pregovore", rekao
je Kozirev.
Prije nekoliko dana ruski je predsjednik izjavio da Kozirevu treba
naći zamjenu, ali je očito prije puta u New York, u koji su bili
uključeni razgovori s Clintonom o rješavanju krize u bivšoj
Jugoslaviji, promijenio mišljenje.
WASHINGTON - Bijela kuća je izjavila u srijedu da je referendum o
budućnosti Quebeca, koji će se održati sljedećeg tjedna, unutarnja
stvar Kanade, ali je dala do znanja da su njezine simpatije na strani
protivnika odcjepljenja. #L#
"To je očito unutarnja stvar Kanade...Međutim, mogu reći u ime
predsjednika da je snažna i ujedinjena Kanada dokazala ne samo da je
velika zemlja nego i vrlo moćna i dobra saveznica SAD-a, i nadamo se
da će se takav odnos nastaviti", rekao je glasnogovornik Bijele kuće
Mike McCurry.
Stanovnici Quebeca u ponedjeljak će glasovati o tome hoće li se
odcijepiti od Kanade.
McCurry, koji je dao tu izjavu kao odgovor na pitanje novinara, nije
ostavio dvojbe o tome na čijoj su strani simpatije SAD-a. "Drugim
riječima, vi se nadate da oni (separatisti) neće uspjeti?", bilo je
jedno od pitanja novinara na koje je McCurry odgovorio: "Mislim da sam
dovoljno pažljivo birao svoje riječi da možete shvatiti smisao".
PARIZ - Francuski ministar pravosuđa Jacques Tourbon (Žak Turbon) na
današnjoj je sjednici vlade zatražio jačanje zakonodavnog
antiterorističkog arsenala, kao i strože kazne za osobe koje napadnu
pripadnike snaga reda. #L#
Zakonski prijedlog predviđa nadopunjavanje popisa prekršaja
okarakteriziranih kao "teroristička djelovanja" u kaznenom zakoniku,
što će dovesti do strožih zatvorskih kazni za počitelje prekršaja.
Kada bude prihvaćen u parlamentu, novi zakon će dozvoliti i izvođenje
noćnih premetačina zbog terorističkog djelovanja, što je do sada bilo
moguće jedino zbog posjedovanja droge.
PARIZ - Peti "trilateralni" sastanak Njemačke, Francuske i Poljske
održat će se u četvrtak u Parizu kako bi se odagnale sumnje o
eventualnim oklijevanjima glede proširenja Europske unije na istok,
priopćilo je u srijedu francusko ministarstvo vanjskih poslova. #L#
Francuska namjerava dati snažan signal Poljskoj i preko nje svim
zemljama središnje i istočne Europe (PECO) o namjeri Pariza da proširi
EU na istok Europe, izjavio je glasnogovornik francuskog ministarstva
vanjskih poslova Jacques Rummelhadt.
Na tom sastanku na razini šefova diplomacija triju zemalja trebalo bi
biti riječi i problemu Bosne i Hercegovine te partnerstvu NATO-a s
Rusijom i Ukrajinom.
SIRTA - Libijski vođa Muamer Gadafi najavio je u srijedu da će
zaustaviti protjerivanje Palestinaca iz Libije na tri do šest mjeseci,
inzistirajući istodobno na "pravu povratka svih palestinskih
izbjeglica Palestinu". #L#
"Mi zahtijevamo povratak Palestinaca u Palestinu, ratom ili mirnim
putem. Svijet mora izabrati. Oni će se vratiti ili s maslinovom
grančicom u ruci ili s puškom", rekao je Gadafi na konferenciji za
novinstvo.
Unatoč arapskim prosvjedima Gadafi je naredio protjerivanje oko
30.000 Palestinaca koji žive u Libiji, iskazujući tim postupkom
nezadovoljstvo zbog mirovnog sporazuma između Izraela i PLO-a.
Stotine Palestinaca smješteno je u teškim uvjetima u pustinjskim
logorima uz egipatsku granicu, dok su drugi brodovima upućeni preko
Sredozemnog mora.
MOSKVA - Osamnaest ruskih vojnika je poginulo, a sedam drugih je
ranjeno u izmjeni vatre ruskih snaga i čečenskih pobunjenika koja je
izbila nedugo nakon prometne nesreće u blizini Vedena, objavila je
ruska televizija u srijedu. #L#
Televizija je prikazala tijela poginulih umotana u plastične
vreće na mjestu na kojem je izbio sukob ruskih vojnika i čečenskih
pobunjenika.
Prema ranijem izvješću agencije Interfax tri su osobe poginule, a 11
ih je ranjeno u sukobu ruske vojske i čečenskih pobunjenika do kojeg
je došlo nakon lančanog sudara u blizini Groznog.
BONN - Francuski predsjednik Jacques Chirac (Žak Širak) stigao je u
srijedu navečer u svoj prvi službeni posjet Njemačkoj gdje će se u
Bonnu sastati sa svojim njemačkim kolegom Romanom Herzogom i s
njemačkim kancelarom Helmutom Kohlom. #L#
Chirac i Herzog će razgovarati o velikim propustima u europskoj
politici nakon čega će uslijediti i radna večera. Predviđeno je da
dvojica predsjednika poslije održe i konferenciju za novinstvo.
Njemački kancelar Helmut Kohl koji tijekom svog sadašnjeg mandatu
želi položiti kamen temeljac konstrukcije političke Europe, namjerava
od francuskog predsjednika dobiti jamstvo da može računati na
Francusku prije održavanja međuvladine konferencije 1996. godine,
namijenjene za reviziju ugovora iz Maastrichta.
Chirac, Kohl i Herzog razgovarat će i o jedinstvenoj europskoj valuti
u trenutku kada je francuski franak zbog poteškoća u kojima se nalazi
francuski premijer Alain Juppe (Alen Župe) doživio veliki pad.
BALLARAT (Australija) - Australski premijer Paul Keating (Pol Kiting)
je u srijedu izjavio da je francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca
(Žak Širak) zapanjio prosvjedima protiv izvođenja nuklearnih pokusa.
Chirac je ovaj tjedan izjavio da je Australija pretjerala u
negativnim osudama aktualnih francuskih nuklearnih pokusa u Južnom
Pacifiku što je utjecalo na pogoršanje odnosa između te dvije zemlje.
No Keating, koji je izrazio zahtjev za zabranom upotrebe nuklearnog
oružja u cijelom svijetu, nije prihvatio Chiracove komentare.
"Gospodin Chirac je pomalo zapanjen", kazao je Keating novinarima.
"No, najvažnije je da ćemo ga natjerati na potpisivanje sporazuma o
općoj zabrani izvođenja pokusa".
JERUZALEM - Izraelski premijer Yitzhak Rabin (Jicak Rabin) je u
srijedu izjavio kako se nada da će i druge zemlje slijediti primjer
SAD-a, čiji je Kongres velikom većinom izglasao premještanje američkog
veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem do svibnja 1999. godine.
"Nema sumnje da ćemo pozdraviti premještanje veleposlanstva SAD-a u
Jeruzalem, bez obzira kada do njega bude došlo, a nadamo se da će taj
potez potaknuti i ostale zemlje da učine isto", kazao je Rabin u
izjavi za Izraelski radio u srijedu.
PLO, partner Izraela u mirovnim pregovorima, je osudio spomenute
odluke, koje su u utorak donijeli Senat i Zastupnički dom američkog
Kongresa.
TOKIO - Suđenje vjerskom vođi Šokou Asahari, optuženom za
organiziranje napada otrovnim plinom u tokijskoj podzemnoj željeznici,
odgođeno je na neodređeno vrijeme u srijedu, nakon što je Asahara
otpustio svojeg odvjetnika.
Glasnogovornik tokijskoga suda je rekao da je Asahara, osnivač i vođa
sekte Aum Šinri Kio, otpustio svojeg odvjetnika Šojia Jokojamu te da
će se zbog toga početak suđenja odgoditi. Za sada nije određen datum
novog suđenja za ubojstvo, koje je trebalo početi u četvrtak ujutro.
Na tom bi se suđenju Asahara pojavio u javnosti prvi put od svojeg
uhićenja. On je optužen za organizaciju napada nervnim plinom, uslijed
čega je 20. ožujka u tokijskoj podzemnoj željeznici 11 osoba umrlo, a
oko 4.000 putnika je završilo u bolnici.
PARIZ - Željeznički promet u Francuskoj, zbog štrajka željezničara, u
petnaest dana već trećeg, poremećen je u cijeloj zemlji i djelomice na
međunarodnim prugama, izjavili su u Nacionalnom udruženju željeznica
(SNCF).
Promet teče redovito samo Eurostarom preko la Manchea, ističe SNCF.
Željezničari prosvjeduju zbog zaleđenih plaća i projekata reforme u
SNCF-u kojim bi se ograničio ogroman dug od 200 milijardi FF (50
milijardi dolara).
(Hina) dr dr
252355 MET oct 95
(Hina) dr dr