USVOJENA DEKLARACIJA U POVODU 50. OBLJETNICE UN

UJEDINJENI NARODI, 25. listopada (Hina/Reuter/AFP/AP) - Izaslanstva 185 država usvojila su u utorak navečer u New Yorku deklaraciju u povodu 50. obljetnice UN-a, u kojoj se potvrđuju načela Povelje svjetske organizacije i traži njezina modernizacija. #L# Deklaracija je usvojena aklamacijom u sali Opće skupštine UN, čime je završeno zasijedanje na kojemu su šefovi država i vlada 128 zemalja i visoki predstavnici ostalih 57 članica UN govorili o mnogim problemima čovječanstva - od gladi i siromaštva, uništavanja okoliša, terorizma i nuklearnog oružja do bliskoistočnog mirovnog procesa i rata u BiH. Posebno je bilo riječi o zadaćama i reformiranju svjetske organizacije, koja se sučeljava, između ostalog, s velikim financijskim problemima. U deklaraciji, koja je proizvod kompromisa između Sjevera i Juga, Zapada i Istoka, ocjenjuje se da je UN "preživjeo" unatoč sukobima i krizama, te da je "imao važnu ulogu u spriječavanju novog svjetskog sukoba". Glede budućnosti UN-a, traži se da on bude tako "opremljen, financiran i organiziran da učinkovito služi narodima u čije je ime utemeljen". Deklaracija, međutim, upozorava kako će napori radi osiguranja mira, sigurnosti i stabilnosti u svijetu "ostati uzaludnima ako ne budu zadovoljene gospodarske i socijalne potrebe naroda". Na zahtjev SAD i zapadnoeuropskih država u deklaraciji se kritiziraju visoki troškovi i neučinkovitost Organizacije i zahtijeva njezino reformiranje, ali se ne spominju nikakvi određeni prijedlozi. Istodobno se članice pozivaju da uredno plaćaju svoje obveze UN-u. Dugovi UN-u iznose oko tri milijarde dolara, od čega najviše duguje SAD - 1,25 milijarde. Švedski premijer Ingvar Carlsson predložio je da svjetska organizacija razmisli o uvođenju međunarodnog poreza na financijsko poslovanje kako bi se financirala, ali taj prijedlog ima vrlo malo izgleda da bude usvojen. Posebno je bilo riječi o proširivanju Vijeća sigurnosti, koje ima petnaest članica, među kojima su pet sila pobjednica u drugom svjetkom ratu s pravom veta. Deklaracija, međutim, istodobno podsjeća kako postoje "značajne razlike" glede statusa mogućih novih članica Vijeća sigurnosti i pitanja da li bi i one imale pravo veta. Posebno oštar u svojoj kritici sadašnjeg sustava bio je predsjednik Zimbabvea Robert Mugabe, koji je kazao kako je "taj despotizam Vijeća sigurnosti, posebice pravo veta, suprotan demokratskim načelima i vrijednostima koje se traže od država članica u njihovoj unutarnjoj političkoj praksi". U deklaraciji se također ponovno potvrđuju načela povelje UN što je potpisana 1945. u San Franciscu - načela mira, razvoja, jednakosti i pravićnosti. Po ocjeni veleposlanika Australije Richarda Butlera, "to je već po sebi postignuće... kad bismo o njima danas pregovarati, bilo bi to vrlo teško jer je svijet danas vrlo različit nego onda". (Hina) rb 250438 MET oct 95