ZAGREB, 25. listopada (Hina) - "Sloboda, vladavina prava, dostojanstvo čovjeka, solidarnost, suverenost... To su ideje čija se vrijednost ne dovodi u pitanje na svjetskom, globalnom planu. U njihovom promicanju Ujedinjeni bi narodi
trebali imati ključnu ulogu. Međutim, pitanje je iščitavaju li se ti opći pojmovi jednako na svakoj točki globusa. O različitosti shvaćanja velikih ideja može se svjedočiti na temelju istupa trojice državnika pred Općom skupštinom UN-a koja zasjeda u povodu 50. obljetnice Svjetske organizacije. Trojica državnika koji su pokazali različito iščitavanje velikih ideja, jesu hrvatski predsjednik Tuđman, američki predsjednik Clinton i ruski predsjednik Jeljcin", ocjenjuje Aleksandar Milošević u uvodu 'Komentara'.
ZAGREB, 25. listopada (Hina) - "Sloboda, vladavina prava, dostojanstvo
čovjeka, solidarnost, suverenost... To su ideje čija se vrijednost ne
dovodi u pitanje na svjetskom, globalnom planu. U njihovom promicanju
Ujedinjeni bi narodi trebali imati ključnu ulogu. Međutim, pitanje je
iščitavaju li se ti opći pojmovi jednako na svakoj točki globusa. O
različitosti shvaćanja velikih ideja može se svjedočiti na temelju
istupa trojice državnika pred Općom skupštinom UN-a koja zasjeda u
povodu 50. obljetnice Svjetske organizacije. Trojica državnika koji su
pokazali različito iščitavanje velikih ideja, jesu hrvatski
predsjednik Tuđman, američki predsjednik Clinton i ruski predsjednik
Jeljcin", ocjenjuje Aleksandar Milošević u uvodu 'Komentara'. #L#
Prepričavajući potom neke od dijelova izlaganja predsjednika
Tuđmana, Milošević piše kako je hrvatski Predsjednik "podsjetio da je
svijet bio zaokupljen razmišljanjima o kraju povijesti i novom
svjetskom poretku, ali da je njegovo značenje ostalo nedefinirano".
Izdvaja Tuđmanovu ocjenu kako "bez pozitivnog nacionalizma i kreativne
nacionalne individualizacije ne bi došlo do propasti komunističkog
totalitarizma", kao i ocjenu - govoreći o UN-u - "da reforma UN mora
težiti demokratizaciji međunarodnih odnosa i jačanju međunarodnog
prava" i da "UN ne može biti samo svjetska burza političkih ideja i
posebnih nacionalnih interesa ili mehanički instrument kontroliranja
kriznih žarišta", već "rasadnik ideja općih ljudskih vrijednosti,
međunarodne solidarnosti i pravednijeg međunarodnog poretka". Iz ovoga
Milošević ustvrđuje: "Već iz ovih naznaka iz istupa hrvatskog
Predsjednika pred Općom skupštinom UN jasno se razabire da hrvatski
Predsjednik univerzalnost velikih ideja iščitava kao pravo svakog
pojedinca i svakog naroda, bez obzira na njegovu veličinu, da u
okruženju snošljivosti i poštivanja tuđih prava izgrade svijet koji će
biti pravedniji, humaniji i bogatiji".
S druge strane stavlja istup predsjednika Clintona koji je
"kao ključni problem današnjeg svijeta spomenuo međunarodni terorizam,
širenje oružja za masovno uništenje, trgovinu drogom i organizirani
kriminal" i ocjenjuje kako je iz njega očito da Clintona "zaokupljaju
posljedice, a ne uzroci, jer sve što je Clinton nabrojio kao pojave
koje prijete međunarodnom svjetskom poretku, samo su posljedice
neprimjenjivanja velikih ideja, odnosno njihovog drukčijeg
iščitavanja". Tome dodaje i istup ruskog čelnika Jeljcina koji smatra
da je Svjetska organizacija potisnuta na marginu događanja što je, po
njegovoj procjeni, nedopustivo i predstavlja prvorazrednu opasnost.
"Iz ovih procjena lako je zaključiti da ruski Predsjednik nastoji kroz
Ujedinjene narode i Vijeće sigurnosti zaštititi i promicati
geostrateške interese svoje zemlje, a da su mu Velike ideje ipak u
drugom planu", smatra Milošević. Dodavši kako i Jeljcin ustvrđuje da
su terorizam, trgovina drogom i nasilje najveća opasnost, Milošević
iznosi ocjenu da su se i Jeljcin i Clinton bavili posljedicama, a ne
uzrocima, i to pojašnjava ovako: "Zbog čega se terorizam širi
svijetom, zbog čega trgovina drogom poprima stravične razmjere, gdje
su gospodarski i socijalni korijeni tih pojava - o tome ruski
Predsjednik nije rekao ni riječi, baš kao ni njegov američki kolega".
Iz zaključka izdvajamo: "Dok hrvatski Predsjednik naglašava da
su afirmacija ljudskog dostojanstva i univerzalna prava čovjeka -
pojedinca ostvariva samo poštivanjem različitih identiteta,
predstavnici velikih, bogatih i moćnih ustraju na Velikim idejama samo
u onim razmjerima, u kojima se poklapaju s njihovim interesima.
Dakako, praksa pokazuje da, bez obzira na snagu pojedinih država i
sistema, ne može biti riječi o temeljnim preobrazbama svjetskog
poretka bez prožimanja i uvažavanja jednakih prava za sve. Uostalo,
opasnosti o kojima su govorili Jeljcin i Clinton - terorizam, trgovina
drogom, nasilje - dolaze uglavnom iz malih zemalja i odgovor su na
nemoć pojedinca i grupa da se Velike ideje u svojoj punoj fazi i
sadržaju primijene i na njih. Uostalom, hrvatski Predsjednik je u svom
obraćanju Općoj skupštini UN-a podsjetio na jednu od univerzalnih
vrijednosti o slobodi naroda i pojedinca, rekavši da su naše slobode
omeđene samo slobodama drugih. Sve ostalo je negacija velikih ideja".
(Hina) dp mć
250100 MET oct 95
(Hina) dp mć