SARAJEVO, 21. listopada (Hina) - Izborna utrka u Hrvatskoj postala je predmetom pozornih analiza ali i žučnih rasprava u Bosni i Hercegovini.
SARAJEVO, 21. listopada (Hina) - Izborna utrka u Hrvatskoj postala je
predmetom pozornih analiza ali i žučnih rasprava u Bosni i Hercegovini. #L#
Nitko ovdje ne dvoji kako nema velike neizvjesnosti oko rezultata glasovanja
koje 29. listopada iako se u tisku povremeno pojave naslovi poput onoga što
ga objavljuje današnji "Avaz" - "Može li 'otac svih Hrvata' doživjeti sudbinu
Churchila". Ovaj list ide i korak dalje konstatirajući kako Hrvatskoj prijeti
povratak u jednopartijski sustav ukoliko HDZ ostvari apsolutnu većinu na
predstojećim izborima. U "Avazovom" slučaju bitno je to što on ne odražava
stajališta samo svojih novinara već je pokazatelj bila vladajućih bošnjačkih
političkih struktura. Znakovit je zato zaključak u kojemu se kaže da "o
mogućoj Tuđmanovoj detronizaciji nema ni govora pa BiH čeka još jedno
razdoblje teške rovovske diplomatske borbe s onom strukturom vlasti koja je
izravan proizvod Tuđmanovog poimanja politike i povijesti".
Ovakvi osvrti karakteriziraju manje-više sve komentare u sarajevskom tisku
glede predstojećih izbora u Hrvatskoj pa se može zaključiti kako javno
mišljenje ponovo zauzima sve više negativno stajalište prema službenoj
politici Zagreba.
Najviše polemike izazvala je međutim najava kako će se ovoga puta kao
značajan dio glasačkog stroja u izbore uključiti 291 tisuća Hrvata koliko ih,
prema procjenama, trenutačno živi u BiH a ima hrvatsko državljanstvo. Sve
primjedbe koje su se na taj račun mogle čuti svode se na konstataciju kako
se time bosanskohercegovački Hrvati od konstitutivnog naroda u jednoj državi
zapravo pretvaraju u sastavnicu nedovoljno jasnog pojma dijaspore.
Predsjednik Ustavnog suda BiH dr. Ismet Dautbašić otvoreno je ovih dana
upozorio da bosanskohercegovački Hrvati izlaskom na izbore za Sabor Republike
Hrvatske automatski dovode u pitanje svoj status konstitutivnog naroda.
Dautbašić drži da u svijetu nema niti jednog sličnog primjera a s obzirom da
je Sabor zakonodavno tijelo države Hrvatske, pristajanjem da glasuju za
njegov sastav, građani BiH mogli bi biti pretvoreni u "trojanskog konja"
preko kojega bi hrvatski državni organi nastojali da područje koje ti
građani nastavaju dovedu pod svoj utjecaj.
Predsjednik Ustavnog suda BiH dalje tvrdi da niti jedan pravni akt te države,
pa ni Ustav, ne predviđa mogućnost da njeni državljani biraju svoje
predstavnike u parlament druge države pa traži odlučnu reakciju najviših
državnih organa "u političko-diplomatskoj sferi jer u okviru pravnih normi
nema načina za uspješno djelovanje".
Državni organi BiH o tome se, međutim, nisu javno oglašavali iako u javnom
pozivu na glasovanje što ga je objavilo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u
Sarajevu stoji da je privola za održavanje izbora na području BiH zatražena
i dobijena od Ministarstva vanjskih poslova Republike i Federacije te od
predsjednika Federacije BiH.
Premijer BiH Haris Silajdžić u neslužbenom razgovoru s novinarima rekao je
pak kako je "netko dao suglasnost da se organizira glasovanje ali Vlada o
tome nije izvješćena niti ju je tko pitao".
Ministar pravde BiH Mate Tadić, u jednoj od malobrojnih prilika koje je
sarajevski tisak ovim povodom pružio i "drugoj strani", kaže kako je pozicija
hrvatskih vlasti u ovom slučaju jasna jer ona Hrvate u BiH tretira kao
stanovnike druge, suverene države. Optužbe da se radi o teritorijalnim
pretenzijama na BiH Tadić odbacuje kao neutemeljene jer bi se moglo zaključiti
da "Hrvatska ima aspiracije i prema Australiji i Novom Zelandu gdje će se
također glasovati".
Stranka demokratske akcije ima jasno određeno stajalište. Njen dopredsjednik
Edhem Bičakčić tako potvrđuje da su nadležni državni organi dobili zahtjev da
se omogući sudjelovanje na izborima građanima BiH koji imaju i hrvatsko
državljanstvo i na njega je pozitivno odgovoreno. Ovaj dužnosnik SDA drži da
takav postupak nije neuobičajen a zakoni BiH dopuštaju dvojno državljanstvo.
"Mi smatramo da bi Hrvati u BiH na ovaj način sebe mogli dovesti u položaj
nacionalne manjine ali to je njihov problem. Mi ćemo pozorno motriti ove
aktivnosti i poduzet ćemo odgovarajuće mjere ukoliko se ovi izbori pokušaju
zlorabiti. Ipak se nadamo da će ovdašnji Hrvati prihvatiti BiH kao svoju
domovinu", kaže Bičakčić.
Predstavnici SDA izjavili su da podupiru izbornu listu na čelu koje se
nalazi Stjepan Mesić te su Bošnjacima - hrvatskim državljanima preporučili
da za nju i glasuju.
HDZ BiH uputila je pak javni poziv svim hrvatskim državljanima BiH da
sudjeluju na izborima pod geslom da njihova stranka "oslobađa i ostvaruje".
Hrvatska stranka prava BiH pozvala je pak sve građane BiH s dvojnim
državljanstvom da na izborima za hrvatski Sabor ne sudjeluju jer bi se u
protivnom kršilo državno pravo bilo jedne bilo druge države.
Bez obzira na sve dvojbe, velike rječi i upitne konstatacije, Hrvatima
u BiH bit će omogućeno da daju svoj glas za zastupnike u hrvatskom Saboru.
Na području pod nadzorom Armije BiH glasovanje će biti organizirano u
veleposlanstvu RH, Hrvatskom kulturnom centru i podružnicama HKD "Napredak"
u Sarajevu, konzulatu u Tuzli te u uredima za konzularne dane u Bihaću, Novom
Travniku i Žabljaku (Usora) ali i u Bugojnu, Gornjem Vakufu, Jablanici,
Konjicu, Visokom, Varešu, Zenici, Živinicama, Busovači i Srebreniku.
Polemike o tome tko su zapravo bosanskohercegovački Hrvati svakako će se
nastaviti i nakon što bude izabran novi Sabor jer su neka važna pitanja
zapravo tek otvorena.
(Hina) rm do
211523 MET oct 95
(Hina) rm do