ZAGREB, 20. listopada (Hina) - U ozračju mogućeg sastanka na najvišoj razini Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, što bi se 31. listopada trebali održati u SAD-u, Aleksandar Milošević piše u današnjem Vjesniku o mirovnim naporima
američkoga podtajnika Holbrookea te o stajalištima Zagreba prema tim nastojanjima.
ZAGREB, 20. listopada (Hina) - U ozračju mogućeg sastanka na najvišoj
razini Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, što bi se 31. listopada
trebali održati u SAD-u, Aleksandar Milošević piše u današnjem
Vjesniku o mirovnim naporima američkoga podtajnika Holbrookea te o
stajalištima Zagreba prema tim nastojanjima. #L#
"Napori međunarodne zajednice u ovom trenutku više su usmjereni k
mjerama za postizanje trajnog primirja, a nakon toga i mirovnog
sporazuma u BiH čije bi provođenje nakon toga počeli nadzirati vojnici
iz sastava Sjevernoatlantskog saveza. Međutim, Hrvatska podsjeća da ne
može pristati na parcijalna mirovna rješenja, nego da do primirja i
mirovnog sporazuma mora doći u paketu, a to znači da bez rješenja
pitanja preostalih okupiranih dijelova Hrvatske, istočne Slavonije,
zapadnog Srijema i Baranje, od mirovnih susreta i razgovora nema
ništa. Dakako, Hrvatska je zainteresirana i za mirno rješenje krize u
Bosni i Hercegovini iz najmanje dva razloga. Jedan je sudbina Hrvata u
Bosni i Hercegovini, a drugi razlog je strateška i teritorijalna
sigurnost Hrvatske koja je do sada ugrožavana napadima bosanskih Srba
na Republiku Hrvatsku. No, kao suverena zemlja u svojim međunarodno
priznatim granicama, Hrvatska mora prije svega riješiti pitanje svog
privremeno okupiranog područja. Zbog toga je više puta nuđeno
političkim vođama pobunjenih Srba da se u izravnim pregovorima s
predstavnicima hrvatskih vlasti pronađe onakvo rješenje koje će
zadovoljiti interese i prava Srba na tom području, ali takva rješenja
koja neće ni u kom slučaju dovesti u pitanje ustavnopravni poredak
Republike Hrvatske na bilo kojem dijelu njenog međunarodno priznatog
teritorija", napominje novinar.
Istaknuvši potom kako pregovori s pobunjenim Srbima nisu dali
rezultata i kako bi to moglo dovesti u pitanje njavljeni sastanak 31.
listopada, novinar dalje piše kako će međunarodnim čimbenici, svjesni
toga, "vjerojatno u nekoliko sljedećih dana uložiti dodatne napore da
bi preko Beograda ishodili razumnije ponašanje srpske strane u
istočnoj Slavoniji. Naime, ako propadne sastanak na vrhu 31.
listopada, to bi mogao biti i kraj mirovne inicijative SAD-a. Za
predsjendika Clintona i njegovu administraciju, koji se nalaze pred
izborima, to bi bio poraz od kojeg bi se teško oporavili i vjerojatno
bi u mnogome utjecao na rezultate predsjedničkih izbora. S druge, pak,
strane, ni Moskva si ne može priuštiti luksuz neuspjeha i neodržavanja
najavljenog sastanka trojice predsjednika 31. listopada, jer bi to
značilo vjerojatno potpuno ispadanje Moskve iz međunarodnog
pregovaračkog tima, s nesagledivim posljedicama za njihovog štićenika
Slobodana Miloševića. I na kraju, Beograd si ne može priuštiti
neuspjeh i neodržavanje sastanka na vrhu jer bi to vjerojatno u
nedogled odgodilo ukidanje gospodarskog embarga Miloševićevom režimu",
objašnjava Milošević i zaključuje:
"Sve se konačno ipak vraća na stav Hrvatske koja u ovom trenutku
sigurno ima određeni politički ključ rješenja cijelog problema. Mada
zasad nema službenih reagiranja Zagreba, iz dosadašnjih političkih
poteza može se naslućivati što će učiniti predsjednik Tuđman i
hrvatska diplomacija. Do izvjesne mjere uvažavat će i međunarodne
okolnosti i savjet saveznika i prijatelja u svijetu, ali nikada i
nikako na štetu nacionalnih i državnih interesa. Drugim riječima, ako
na sastanku 31. listopada ne bude bilo riječi o globalnom mirovnom
rješenju i za BiH i istočnu Slavoniju, od sastanka vjerojatno, što se
Hrvatske tiče, neće biti ništa. A bez njene djelatne potpore mirovnim
naporima do mira na ovim prostorima ne mmože doći. Naravno, nije riječ
o hrvatskoj ratobornosti, nego odlučnosti da svoje interese zaštiti po
svaku cijenu".
(Hina) mc
200734 MET oct 95
(Hina) mc