ZAGREB, 19. listopada (Hina) ZAGREB - Danas je u Predsjedničkim dvorima Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio pomoćnika državnog tajnika SAD za europska pitanja Richarda Holbrookea u pratnji veleposlanika SAD u RH
Petera Galbraitha, priopćeno je iz ureda Predsjednika.
ZAGREB, 19. listopada (Hina)
ZAGREB - Danas je u Predsjedničkim dvorima Predsjednik Republike
Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio pomoćnika državnog tajnika SAD za
europska pitanja Richarda Holbrookea u pratnji veleposlanika SAD u RH
Petera Galbraitha, priopćeno je iz ureda Predsjednika. #L#
Uz Predsjednika razgovoru su bili nazočni Predstojnik Ureda
Predsjednika ing. Hrvoje Šarinić, zamjenik Ministra vanjskih poslova
dr. Ivo Sanader te posebni izaslanik Predsjednika dr. Miomir Žužul.
Holbrooke je Predsjednika izvjestio o razgovorima koje je vodio jučer
sa srbijanskim Predsjednikom Slobodanom Miloševićem i s Predsjednikom
Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem, te o napretku u organiziranju
mirovnih pregovora koji će započeti u Ohiu 31. listopada. Razgovaralo
se i o stanju u Bosni i Hercegovini nakon stupanja na snagu prekida
vatre. U svezi s tim, Predsjednik Republike je izrazio punu podršku
američkom stajalištu da je potrebito osigurati potpuni prekid vatre
prije, i za vrijeme mirovnih pregovora u SAD.
Razmatran je i proces pregovora hrvatskih državnih vlasti s
predstavnicima hrvatskih Srba u svezi s neodgodivom reintegracijom
istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavnopravni poredak
RH, kaže se u priopćenju iz Ureda Predsjednika.
ZAGREB - Danas je u Predsjedničkim dvorima Predsjednik Republike
Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio prvog zamjenika ministra vanjskih
poslova Ruske Federacije Igora Ivanova, u pratnji ruskog veleposlanika
u RH Leonida Vladimirovića Keresteđijanca te Vladimira Ivanovskog,
priopćeno je iz Ureda Predsjednika. #L#
Uz Predsjednika razgovoru su bili nazočni zamjenik ministra vanjskih
poslova dr. Ivo Sanader te posebni izaslanik Predsjednik dr. Miomir
Žužul.
Tijekom susreta razgovaralo se o predstojećim mirovnim pregovorima
koji će započeti u Ohiu 31. listopada. Igor Ivanov je istaknuo rusko
stajalište da je potrebito u pripremama za navedene pregovore
usredotočiti se na pronalaženje osnovnog i cjelokupnog rješenja, a ne
pokušavati riješiti svako pitanje zasebno.
Nadalje je istaknuta važnost pridržavanja prekida vatre u BiH, te
potrebitost što brže i mirne reintegracije preostalih hrvatskih
okupiranih područja. Predsjednik Republike ponovio je odlučnost
hrvatskih državnih vlasti da ulože sve napore kako bi do reintegracije
istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema došlo mirnim putem, no
isto tako da poduzmu druge mjere ukoliko srpska strana ne odustane od
okupacije do isteka mandata UNCRO-a i ne pristane ozbiljno pristupiti
pregovaračkom stolu.
Razgovaralo se i o unapređivanju svekolikih bilateralnih odnosa
između Republike Hrvatske i Ruske Federacije, posebice na području
gospodarstva, kaže se u priopćenju iz Ureda Predsjednika.
ZAGREB - U sjeverozapadnoj su BiH, prema navodima očevidaca, počinjeni
novi ratni zločini i zločini protiv čovječanstva, o čemu će biti
izvješćena vlada SAD i Međunarodni sud u Den Haagu, rekao je u
četvrtak na konferenciji za novinare održanoj u zgradi američkog
veleposlanstva u Zagrebu pomoćnik američkog državnog tajnika za
ljudska prava John Shattuck (Džon Šatak). #L#
U svoj treći posjet Hrvatskoj i BiH u posljednja dva mjeseca (drugi u
samo dva tjedna) Shattuck je, kako je rekao, došao po nalogu državnog
tajnika Warrena Christophera kako bi istražio izvješća o nastavku
zlodjela u sjevernoj BiH, osobito u području Banje Luke.
ZAGREB - Kontaktna se skupina zauzima isključivo za mirno rješavanje
problema preostalih okupiranih hrvatskih područja, izjavio je u
četvrtak u Zagrebu prvi zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Igor
Ivanov. #L#
"U okviru Kontaktne skupine smo jedinstveni u mišljenju da taj
problem treba rješavati isključivo mirnim putem", rekao je Ivanov
novinarima nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom dr. Franjom
Tuđmanom.
Ivanov je rekao kako je "predsjednika Tuđamana informirao o
rezultatima nedavnog sastanka Kontaktne skupine u Moskvi".
Dodao je kako je u razgovoru "predsjednik Tuđman potvrdio da se
čelništvo Hrvatske zalaže za mirno rješenje problema te da je hrvatska
strana zainteresirana za nastavak pregovora o tom pitanju".
Ivanov je također napomenuo kako mu je predsjednik Tuđman rekao da će
se Hrvatska "strogo pridržavati prekida vatre" u BiH.
Komentirajući izjavu načelnika stožera američke vojske generala Johna
Shalikashvilija da će u mirovnim snagama u BiH biti i ruske snage
Ivanov je rekao "da će o tome odlučivati rusko vodstvo a ne
general Shalikashvili".
"Rusija je spremna sudjelovati u slanju snaga pod jednakim uvjetima
sa svim stranama", naglasio je on dodajući kako se o tome raspravlja u
Bruxellesu kao i u bilateralnim susretima sa zemljama koje namjeravaju
sudjelovati u operaciji "uključujući i SAD".
Ivanov je dalje rekao da je o tome bilo govora u utorak tijekom
posjeta zamjenika američkog državnog tajnika Talbota Moskvi.
On je na kraju rekao da će pregovori o tom pitanju biti nastavljeni
te da Rusija "polazi od toga da će se pronaći uzajamno prihvatljivo
rješenje".
CARTAGENA - Pokret nesvrstanih mora zauzeti odlučno stajalište da
srbijanska agresija na BiH ne smije biti nagrađena, izjavila je
pakistanska premijerka Benazir Bhutto u svojem govoru na plenarnoj
sjednici XI. sastanka na vrhu nesvrstanih u Cartageni. #L#
"Srbijanska agresija protiv BiH, brutalna okupacija zemlje i genocid
protiv naroda BiH ne može se zanemarivati. Naš pokret mora odlučno
pokazati da agresija ne smije biti nagrađena" istaknula je Bhutto na
sjednici održanoj kasno sinoć, po lokalnom vremenu.
U nacrtu teksta završne Deklaracije summita, podržavaju se sporazumi
postignuti u Ženevi i New Yorku i izražava podrška teritorijalnom
integritetu BiH i povratku "naseljenih područja zauzetih silom i
etničkim čišćenjem", no u Deklaraciji nema izričite osude agresora i
zahtjeva da se onemogući njegovo nagrađivanje.
Oko pitanja članstva BiH u Pokretu nesvrstanih i dalje nije
postignuta suglanost, a ako ostane na tome, zahtjev za primanje u
članstvo bit će prenesen Koordinacijskom odboru nesvrstanih u sjedištu
UN-a u New Yorku.
WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton nije se želio u
četvrtak obvezati na to da američke snage neće ostati dulje od godinu
dana u BiH. #L#
"Želim da u Bosni imamo jasnu predodžbu o tome što je naša misija...
Planovi se ne mogu finalizirati dok se ne postigne mirovni sporazum",
rekao je na konferenciji za novinare u Washingtonu američki
predsjednik.
Podsjetivši kako američki zapovjednici vjeruju da se ta misija može
dovršiti u roku od godinu dana, Clinton je rekao: "Prije nego to
obećam američkom narodu želim znati kakav je konačni mirovni sporazum
i želim biti potpuno uvjeren da to obećanje mogu ispuniti".
Upitan bi li poslao snage i bez odobrenja Kongresa, Clinton je rekao
kako neće odustati od svojih ustavnih ovlaštenja dodajući da bi
pozdravio kongresnu potporu.
"Vjerujem da će na kraju Kongres poduprijeti tu operaciju", rekao je
američki predsjednik.
Pristanak predsjednika Hrvatske, BiH i Srbije na održavanje posrednih
pregovora u Ohiu ocijenio je bitnim korakom, ističući kako je
"najvažnije da se (predsjednici) slože s časnim mirom i učine sve da
ga održe".
"Ohrabren sam činjenicom da se prekid vatre održava", rekao je
američki predsjednik.
PARIZ - Francuski ministar vanjskih poslova Herve de Charette (Erve d
Šaret) u četvrtak je u Parizu s pomoćnikom američkog državnog tajnika
Strobeom Talbottom razgovarao o "potrebi" uključenja Moskve u provedbu
budućeg mirovnog plana za BiH. #L#
Ministar de Charette je svome sugovorniku istaknuo "potrebu
uključivanja Rusije u provedbu mirovnog plana", izjavio je
glasngovornik francuskog ministarstva vanjskih poslova Yves Doutriaux
(Iv Dutrio).
Posljednji razgovori između Moskve i Washingtona nisu doveli do
sporazuma u vezi s tim pitanjem, izjavio je u srijedu zamjenik ruskog
ministra vanjskih poslova Nikolaj Afanasjevski, nakon susreta s
Talbottom. Afanasjevski je to pitanje ocijenio "vrlo osjetljivim" za
Moskvu, te dodao kako je za Rusiju "neprihvatljivo" da njezini vojnici
budu pod zapovjedništvom NATO-a.
O ovome će 23. listopada u SAD razgovarati ruski predsjednik Boris
Jeljcin i američki Bill Clinton.
Nedavno je francuski ministar obrane Charles Millon (Šarl Mijon)
predložio da se ruski vojnici priključe francuskim vojnicima na terenu
kako bi se prevladala ova prepreka.
SARAJEVO - Bosanski Srbi su obećali pustiti dvojicu turskih novinara
koji su u njihovim rukama već dva tjedna, objavili su u četvrtak
izvori UN-a. #L#
Glasnogovornik UN-a Jurij Čizik je rekao da su bosanski Srbi na
sastanku predstavnika obiju strana rekli da će osloboditi Alija
Kocaka, novinara agencije Anadolija i Munira Acima, novinara
istanbulskog dnevnog lista "Hurryet".
U zamjenu za novinare, vlada BiH će predati tijela dvojice novinara
bosanskih Srba zarobljenih na planini Ozren tijekom prošlomjesečnih
borbi na tom području, priopćili su dužnosnici UN-a.
Prema izvješću "Hurryeta" od četvrtka, srpski su novinari ubijeni za
boravka u zarobljeništvu u Tuzli, 23. rujna.
Dužnosnici UN-a nisu rekli kada će dvojica turskih novinara, uhićenih
7. listopada na području koje nadziru bosanski Srbi nedaleko od
Sarajeva, biti pušteni, no prema nekim izvorima to neće biti prije
subote.
BEOGRAD - Srbijanski predsjednik Slobodan Milošević počeo je u
četvrtak poslije podne razgovore s pomoćnikom američkog državnog
tajnika Richardom Holbrookeom, koji je u Beograd doputovao iz Zagreba.
#L#
To je treći Holbrookeov sastanak s Miloševićem u posljednja tri dana.
Oni su u utorak navečer dugo razgovarali, u srijedu su im se
pridružili europski pregovarač Carl Bildt i zamjenik ruskog ministra
vanjskih poslova Igor Ivanov.
U srijedu navečer spomenuta trojica su u Sarajevu razgovarala s
predsjednikom predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem.
STOCKHOLM - Posrednik Europske unije za bivšu Jugoslaviju, Šveđanin
Carl Bildt mogao bi uskoro preuzeti novo zaduženje - međunarodnog
koordinatora UN u Bosni, piše u današnjem broju švedskog lista Svenska
Dagbladet. #L#
Navodeći izjave diplomata nekoliko zemalja, list piše kako će
odgovorna osoba koja će biti imenovana na to mjesto raditi pod
izravnim mandatom Vijeća sigurnosti UN-a.
Zaduženja će obuhvaćati nadzor operacija budućih multinacionalnih
vojnih snaga pod zapovjedništvom NATO-a u Bosni te izvršenje civilnog
dijela mirovnog plana za BiH.
Švedski list navodi kako su Francuska i Njemačka predložile Bildta za
tu dužnost pa se očekuje da se ostale zemlje članice Kontaktne skupine
tome neće protiviti.
ZALAEGERSZEG - Hrvatski ministar poljoprivrede Ivica Gaži boravi u
dvodnevnom službenom posjetu Mađarskoj. #L#
On je danas prijepodne u mađarskom gradu Zalaegerszegu bio nazočan
svečanom otvaranju jesenskog poljoprivrednog sajma. Govoreći velikom
broju poslovnih ljudi iz Mađarske i Hrvatske Ivica je Gaži istaknuo
kako dvije zemlje pripadaju istom duhovnom i kulturnom krugu srednje
Europe pa se njihova suradnja više nego dosad treba očitovati u
gospodarstvu. Gospodarske veze su za vrijeme komunizma bile neprirodno
prekinute, a zadnjih godina suradnja je obnovljena i razvija se sve
bolje, rekao je ministar Ivica Gaži.
On danas popodne nastavlja bilateralne razgovore s mađarskim
domaćinima, a sutra će sa svojim mađarskim kolegom ministrom
poljoprivrede Laszlom Lakosom (Laslo Lakoš) potpisati
hrvatsko-mađarski fitosanitarni sporazum. Dva će izaslanstva danas i
sutra razgovarati i o drugim aktualnim pitanjima bilateralne suradnje
u oblasti poljoprivrede.
BRUXELLES - Dužnosnici NATO-a razgovarat će u četvrtak s ruskim
veleposlanikom u Belgiji Vitalijom Čurkinom o uključivanju ruskih
snaga u međunarodne mirovne postrojbe koje bi pod zapovjedništvom
NATO-a djelovale u BiH, javlja agencija Reuter pozivajući se na
neimenovani izvor blizak NATO-u. #L#
"Središnja tema sastanka bit će pitanje zapovjedništva nad
međunarodnim snagama", izjavio je neimenovani izvor Reuteru.
Rusija je, odbivši da njezine snage služe u BiH pod zapovjedništvom
NATO-a, predložila da međunarodnim snagama, zajedno ili naizmjenično,
zapovijedaju Rusija i zemlje članice NATO-a, ali SAD nisu prihvatile
taj prijedlog.
Kako navodi Reuter, izvor blizak NATO-u rekao je "da se u ovom
trenutku ne očekuje rješenje problema, već da je glavni cilj sastanaka
uspostava konstruktivnog dijaloga".
BRUXELLES - Belgijski parlament sastao se u četvrtak iza zatvorenih
vrata kako bi donio odluku o tome hoće li odobriti pokretanje sudske
istrage protiv glavnog tajnika NATO-a Willyja Claesa (Vili Klas) zbog
korupcije. #L#
Ta posebna sjednica bavi se slučajem Claesa i bivšega ministra obrane
Guya Coemea, koji je također uključen u dva političko-financijska
skandala.
Na sjednici se neće odlučivati o eventualnoj Claesovoj krivnji, nego o
tome jesu li prikupljeni podaci dostatni da bi se protiv njega
pokrenula sudska istraga. O tome će se odlučiti tajnim glasovanjem
većine od 150 zastupnika. U protivnom će njegov dosje biti predan
posebnom povjerenstvu koji će dati novi prijedlog.
RIM - Talijanski Senat u četvrtak je izglasao nepovjerenje ministru
pravosuđa Filippu Mancusou (Filipo Mankuzo) zbog pokrenute
disciplinske akcije protiv sudaca koji sudjeluju u slučajevima vezanim
za korupciju. #L#
Mancusa, umirovljenog suca, lijevo orijentirane stranke, koje
podupiru vladu premijera Lamberta Dinija, optužile su da disciplinskim
mjerama protiv sudaca nastoji spriječiti akcije čija je svrha
sprečavanje korupcije.
U svojem obraćanju parlamentu Mancuso je kritizirao i predsjednika
Scalfara i premijera Dinija, tvrdeći da je Scalfaro izvršio pritisak
na Dinija zahtijevajući da zaustavi njegove akcije, a da Dini nije
imao snage oduprijeti se tome.
BEJRUT - Libanonski je parlament u četvrtak obnovio mandat
predsjedniku Eliasu Hraviju (69) na još tri godine. #L#
Da bi se predsjedniku produžio mandat bilo je potrebno izglasati
amandman na ustav, koji dosad nije dopuštao obnavljanja mandata.
Izmjena je izglasana podizanjem ruku, sa 110 od 121 glasa
nazočnih zastupnika.
Šestgodišnji mandat predsjednika Hravija istječe 24. studenoga, a
produžen je na traženje Sirije, čiji je utjecaj nepobitan u Libanonu u
kojemu Sirija na tri četvrtine teritorija ima 35.000 vojnika.
Oporbena manjina ocijenila je taj amandman "kršenjem" Ustava.
(Hina) sv
191830 MET oct 95
(Hina) sv