FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SVIJET U 18 SATI

Autor:
ZAGREB, 19. listopada (Hina) ZAGREB - Danas je u Predsjedničkim dvorima Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio pomoćnika državnog tajnika SAD za europska pitanja Richarda Holbrookea u pratnji veleposlanika SAD u RH Petera Galbraitha, priopćeno je iz ureda Predsjednika.
ZAGREB, 19. listopada (Hina) ZAGREB - Danas je u Predsjedničkim dvorima Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio pomoćnika državnog tajnika SAD za europska pitanja Richarda Holbrookea u pratnji veleposlanika SAD u RH Petera Galbraitha, priopćeno je iz ureda Predsjednika. #L# Uz Predsjednika razgovoru su bili nazočni Predstojnik Ureda Predsjednika ing. Hrvoje Šarinić, zamjenik Ministra vanjskih poslova dr. Ivo Sanader te posebni izaslanik Predsjednika dr. Miomir Žužul. Holbrooke je Predsjednika izvjestio o razgovorima koje je vodio jučer sa srbijanskim Predsjednikom Slobodanom Miloševićem i s Predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem, te o napretku u organiziranju mirovnih pregovora koji će započeti u Ohiu 31. listopada. Razgovaralo se i o stanju u Bosni i Hercegovini nakon stupanja na snagu prekida vatre. U svezi s tim, Predsjednik Republike je izrazio punu podršku američkom stajalištu da je potrebito osigurati potpuni prekid vatre prije, i za vrijeme mirovnih pregovora u SAD. Razmatran je i proces pregovora hrvatskih državnih vlasti s predstavnicima hrvatskih Srba u svezi s neodgodivom reintegracijom istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavnopravni poredak RH, kaže se u priopćenju iz Ureda Predsjednika. ZAGREB - Danas je u Predsjedničkim dvorima Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio prvog zamjenika ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Igora Ivanova, u pratnji ruskog veleposlanika u RH Leonida Vladimirovića Keresteđijanca te Vladimira Ivanovskog, priopćeno je iz Ureda Predsjednika. #L# Uz Predsjednika razgovoru su bili nazočni zamjenik ministra vanjskih poslova dr. Ivo Sanader te posebni izaslanik Predsjednik dr. Miomir Žužul. Tijekom susreta razgovaralo se o predstojećim mirovnim pregovorima koji će započeti u Ohiu 31. listopada. Igor Ivanov je istaknuo rusko stajalište da je potrebito u pripremama za navedene pregovore usredotočiti se na pronalaženje osnovnog i cjelokupnog rješenja, a ne pokušavati riješiti svako pitanje zasebno. Nadalje je istaknuta važnost pridržavanja prekida vatre u BiH, te potrebitost što brže i mirne reintegracije preostalih hrvatskih okupiranih područja. Predsjednik Republike ponovio je odlučnost hrvatskih državnih vlasti da ulože sve napore kako bi do reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema došlo mirnim putem, no isto tako da poduzmu druge mjere ukoliko srpska strana ne odustane od okupacije do isteka mandata UNCRO-a i ne pristane ozbiljno pristupiti pregovaračkom stolu. Razgovaralo se i o unapređivanju svekolikih bilateralnih odnosa između Republike Hrvatske i Ruske Federacije, posebice na području gospodarstva, kaže se u priopćenju iz Ureda Predsjednika. ZAGREB - U sjeverozapadnoj su BiH, prema navodima očevidaca, počinjeni novi ratni zločini i zločini protiv čovječanstva, o čemu će biti izvješćena vlada SAD i Međunarodni sud u Den Haagu, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare održanoj u zgradi američkog veleposlanstva u Zagrebu pomoćnik američkog državnog tajnika za ljudska prava John Shattuck (Džon Šatak). #L# U svoj treći posjet Hrvatskoj i BiH u posljednja dva mjeseca (drugi u samo dva tjedna) Shattuck je, kako je rekao, došao po nalogu državnog tajnika Warrena Christophera kako bi istražio izvješća o nastavku zlodjela u sjevernoj BiH, osobito u području Banje Luke. ZAGREB - Kontaktna se skupina zauzima isključivo za mirno rješavanje problema preostalih okupiranih hrvatskih područja, izjavio je u četvrtak u Zagrebu prvi zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Igor Ivanov. #L# "U okviru Kontaktne skupine smo jedinstveni u mišljenju da taj problem treba rješavati isključivo mirnim putem", rekao je Ivanov novinarima nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom. Ivanov je rekao kako je "predsjednika Tuđamana informirao o rezultatima nedavnog sastanka Kontaktne skupine u Moskvi". Dodao je kako je u razgovoru "predsjednik Tuđman potvrdio da se čelništvo Hrvatske zalaže za mirno rješenje problema te da je hrvatska strana zainteresirana za nastavak pregovora o tom pitanju". Ivanov je također napomenuo kako mu je predsjednik Tuđman rekao da će se Hrvatska "strogo pridržavati prekida vatre" u BiH. Komentirajući izjavu načelnika stožera američke vojske generala Johna Shalikashvilija da će u mirovnim snagama u BiH biti i ruske snage Ivanov je rekao "da će o tome odlučivati rusko vodstvo a ne general Shalikashvili". "Rusija je spremna sudjelovati u slanju snaga pod jednakim uvjetima sa svim stranama", naglasio je on dodajući kako se o tome raspravlja u Bruxellesu kao i u bilateralnim susretima sa zemljama koje namjeravaju sudjelovati u operaciji "uključujući i SAD". Ivanov je dalje rekao da je o tome bilo govora u utorak tijekom posjeta zamjenika američkog državnog tajnika Talbota Moskvi. On je na kraju rekao da će pregovori o tom pitanju biti nastavljeni te da Rusija "polazi od toga da će se pronaći uzajamno prihvatljivo rješenje". CARTAGENA - Pokret nesvrstanih mora zauzeti odlučno stajalište da srbijanska agresija na BiH ne smije biti nagrađena, izjavila je pakistanska premijerka Benazir Bhutto u svojem govoru na plenarnoj sjednici XI. sastanka na vrhu nesvrstanih u Cartageni. #L# "Srbijanska agresija protiv BiH, brutalna okupacija zemlje i genocid protiv naroda BiH ne može se zanemarivati. Naš pokret mora odlučno pokazati da agresija ne smije biti nagrađena" istaknula je Bhutto na sjednici održanoj kasno sinoć, po lokalnom vremenu. U nacrtu teksta završne Deklaracije summita, podržavaju se sporazumi postignuti u Ženevi i New Yorku i izražava podrška teritorijalnom integritetu BiH i povratku "naseljenih područja zauzetih silom i etničkim čišćenjem", no u Deklaraciji nema izričite osude agresora i zahtjeva da se onemogući njegovo nagrađivanje. Oko pitanja članstva BiH u Pokretu nesvrstanih i dalje nije postignuta suglanost, a ako ostane na tome, zahtjev za primanje u članstvo bit će prenesen Koordinacijskom odboru nesvrstanih u sjedištu UN-a u New Yorku. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton nije se želio u četvrtak obvezati na to da američke snage neće ostati dulje od godinu dana u BiH. #L# "Želim da u Bosni imamo jasnu predodžbu o tome što je naša misija... Planovi se ne mogu finalizirati dok se ne postigne mirovni sporazum", rekao je na konferenciji za novinare u Washingtonu američki predsjednik. Podsjetivši kako američki zapovjednici vjeruju da se ta misija može dovršiti u roku od godinu dana, Clinton je rekao: "Prije nego to obećam američkom narodu želim znati kakav je konačni mirovni sporazum i želim biti potpuno uvjeren da to obećanje mogu ispuniti". Upitan bi li poslao snage i bez odobrenja Kongresa, Clinton je rekao kako neće odustati od svojih ustavnih ovlaštenja dodajući da bi pozdravio kongresnu potporu. "Vjerujem da će na kraju Kongres poduprijeti tu operaciju", rekao je američki predsjednik. Pristanak predsjednika Hrvatske, BiH i Srbije na održavanje posrednih pregovora u Ohiu ocijenio je bitnim korakom, ističući kako je "najvažnije da se (predsjednici) slože s časnim mirom i učine sve da ga održe". "Ohrabren sam činjenicom da se prekid vatre održava", rekao je američki predsjednik. PARIZ - Francuski ministar vanjskih poslova Herve de Charette (Erve d Šaret) u četvrtak je u Parizu s pomoćnikom američkog državnog tajnika Strobeom Talbottom razgovarao o "potrebi" uključenja Moskve u provedbu budućeg mirovnog plana za BiH. #L# Ministar de Charette je svome sugovorniku istaknuo "potrebu uključivanja Rusije u provedbu mirovnog plana", izjavio je glasngovornik francuskog ministarstva vanjskih poslova Yves Doutriaux (Iv Dutrio). Posljednji razgovori između Moskve i Washingtona nisu doveli do sporazuma u vezi s tim pitanjem, izjavio je u srijedu zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Nikolaj Afanasjevski, nakon susreta s Talbottom. Afanasjevski je to pitanje ocijenio "vrlo osjetljivim" za Moskvu, te dodao kako je za Rusiju "neprihvatljivo" da njezini vojnici budu pod zapovjedništvom NATO-a. O ovome će 23. listopada u SAD razgovarati ruski predsjednik Boris Jeljcin i američki Bill Clinton. Nedavno je francuski ministar obrane Charles Millon (Šarl Mijon) predložio da se ruski vojnici priključe francuskim vojnicima na terenu kako bi se prevladala ova prepreka. SARAJEVO - Bosanski Srbi su obećali pustiti dvojicu turskih novinara koji su u njihovim rukama već dva tjedna, objavili su u četvrtak izvori UN-a. #L# Glasnogovornik UN-a Jurij Čizik je rekao da su bosanski Srbi na sastanku predstavnika obiju strana rekli da će osloboditi Alija Kocaka, novinara agencije Anadolija i Munira Acima, novinara istanbulskog dnevnog lista "Hurryet". U zamjenu za novinare, vlada BiH će predati tijela dvojice novinara bosanskih Srba zarobljenih na planini Ozren tijekom prošlomjesečnih borbi na tom području, priopćili su dužnosnici UN-a. Prema izvješću "Hurryeta" od četvrtka, srpski su novinari ubijeni za boravka u zarobljeništvu u Tuzli, 23. rujna. Dužnosnici UN-a nisu rekli kada će dvojica turskih novinara, uhićenih 7. listopada na području koje nadziru bosanski Srbi nedaleko od Sarajeva, biti pušteni, no prema nekim izvorima to neće biti prije subote. BEOGRAD - Srbijanski predsjednik Slobodan Milošević počeo je u četvrtak poslije podne razgovore s pomoćnikom američkog državnog tajnika Richardom Holbrookeom, koji je u Beograd doputovao iz Zagreba. #L# To je treći Holbrookeov sastanak s Miloševićem u posljednja tri dana. Oni su u utorak navečer dugo razgovarali, u srijedu su im se pridružili europski pregovarač Carl Bildt i zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Igor Ivanov. U srijedu navečer spomenuta trojica su u Sarajevu razgovarala s predsjednikom predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem. STOCKHOLM - Posrednik Europske unije za bivšu Jugoslaviju, Šveđanin Carl Bildt mogao bi uskoro preuzeti novo zaduženje - međunarodnog koordinatora UN u Bosni, piše u današnjem broju švedskog lista Svenska Dagbladet. #L# Navodeći izjave diplomata nekoliko zemalja, list piše kako će odgovorna osoba koja će biti imenovana na to mjesto raditi pod izravnim mandatom Vijeća sigurnosti UN-a. Zaduženja će obuhvaćati nadzor operacija budućih multinacionalnih vojnih snaga pod zapovjedništvom NATO-a u Bosni te izvršenje civilnog dijela mirovnog plana za BiH. Švedski list navodi kako su Francuska i Njemačka predložile Bildta za tu dužnost pa se očekuje da se ostale zemlje članice Kontaktne skupine tome neće protiviti. ZALAEGERSZEG - Hrvatski ministar poljoprivrede Ivica Gaži boravi u dvodnevnom službenom posjetu Mađarskoj. #L# On je danas prijepodne u mađarskom gradu Zalaegerszegu bio nazočan svečanom otvaranju jesenskog poljoprivrednog sajma. Govoreći velikom broju poslovnih ljudi iz Mađarske i Hrvatske Ivica je Gaži istaknuo kako dvije zemlje pripadaju istom duhovnom i kulturnom krugu srednje Europe pa se njihova suradnja više nego dosad treba očitovati u gospodarstvu. Gospodarske veze su za vrijeme komunizma bile neprirodno prekinute, a zadnjih godina suradnja je obnovljena i razvija se sve bolje, rekao je ministar Ivica Gaži. On danas popodne nastavlja bilateralne razgovore s mađarskim domaćinima, a sutra će sa svojim mađarskim kolegom ministrom poljoprivrede Laszlom Lakosom (Laslo Lakoš) potpisati hrvatsko-mađarski fitosanitarni sporazum. Dva će izaslanstva danas i sutra razgovarati i o drugim aktualnim pitanjima bilateralne suradnje u oblasti poljoprivrede. BRUXELLES - Dužnosnici NATO-a razgovarat će u četvrtak s ruskim veleposlanikom u Belgiji Vitalijom Čurkinom o uključivanju ruskih snaga u međunarodne mirovne postrojbe koje bi pod zapovjedništvom NATO-a djelovale u BiH, javlja agencija Reuter pozivajući se na neimenovani izvor blizak NATO-u. #L# "Središnja tema sastanka bit će pitanje zapovjedništva nad međunarodnim snagama", izjavio je neimenovani izvor Reuteru. Rusija je, odbivši da njezine snage služe u BiH pod zapovjedništvom NATO-a, predložila da međunarodnim snagama, zajedno ili naizmjenično, zapovijedaju Rusija i zemlje članice NATO-a, ali SAD nisu prihvatile taj prijedlog. Kako navodi Reuter, izvor blizak NATO-u rekao je "da se u ovom trenutku ne očekuje rješenje problema, već da je glavni cilj sastanaka uspostava konstruktivnog dijaloga". BRUXELLES - Belgijski parlament sastao se u četvrtak iza zatvorenih vrata kako bi donio odluku o tome hoće li odobriti pokretanje sudske istrage protiv glavnog tajnika NATO-a Willyja Claesa (Vili Klas) zbog korupcije. #L# Ta posebna sjednica bavi se slučajem Claesa i bivšega ministra obrane Guya Coemea, koji je također uključen u dva političko-financijska skandala. Na sjednici se neće odlučivati o eventualnoj Claesovoj krivnji, nego o tome jesu li prikupljeni podaci dostatni da bi se protiv njega pokrenula sudska istraga. O tome će se odlučiti tajnim glasovanjem većine od 150 zastupnika. U protivnom će njegov dosje biti predan posebnom povjerenstvu koji će dati novi prijedlog. RIM - Talijanski Senat u četvrtak je izglasao nepovjerenje ministru pravosuđa Filippu Mancusou (Filipo Mankuzo) zbog pokrenute disciplinske akcije protiv sudaca koji sudjeluju u slučajevima vezanim za korupciju. #L# Mancusa, umirovljenog suca, lijevo orijentirane stranke, koje podupiru vladu premijera Lamberta Dinija, optužile su da disciplinskim mjerama protiv sudaca nastoji spriječiti akcije čija je svrha sprečavanje korupcije. U svojem obraćanju parlamentu Mancuso je kritizirao i predsjednika Scalfara i premijera Dinija, tvrdeći da je Scalfaro izvršio pritisak na Dinija zahtijevajući da zaustavi njegove akcije, a da Dini nije imao snage oduprijeti se tome. BEJRUT - Libanonski je parlament u četvrtak obnovio mandat predsjedniku Eliasu Hraviju (69) na još tri godine. #L# Da bi se predsjedniku produžio mandat bilo je potrebno izglasati amandman na ustav, koji dosad nije dopuštao obnavljanja mandata. Izmjena je izglasana podizanjem ruku, sa 110 od 121 glasa nazočnih zastupnika. Šestgodišnji mandat predsjednika Hravija istječe 24. studenoga, a produžen je na traženje Sirije, čiji je utjecaj nepobitan u Libanonu u kojemu Sirija na tri četvrtine teritorija ima 35.000 vojnika. Oporbena manjina ocijenila je taj amandman "kršenjem" Ustava. (Hina) sv 191830 MET oct 95

(Hina) sv

An unhandled error has occurred. Reload 🗙