ZAGREB, 18. listopada (Hina) - U povodu 150. godišnjice rođenja glasovita arhitekta njemačkog podrijetla Hermana Bollea, ugledna književnica, povjesničarka umjetnosti i dobra poznavateljica graditeljeva djela, dr. Željka Čorak održala
je večeras u zagrebačkom Goethe Institutu predavanje pod naslovom "Herman Bolle-Veliki hrvatski arhitekt iz Njemačke". Predavanje je bilo popraćeno polusatnim dokumentarnim filmom o Bolleovu djelu pod naslovom "Graditelj i njegov grad", za koji je dr. Čorak također napisala scenario.
ZAGREB, 18. listopada (Hina) - U povodu 150. godišnjice rođenja
glasovita arhitekta njemačkog podrijetla Hermana Bollea, ugledna
književnica, povjesničarka umjetnosti i dobra poznavateljica
graditeljeva djela, dr. Željka Čorak održala je večeras u zagrebačkom
Goethe Institutu predavanje pod naslovom "Herman Bolle-Veliki hrvatski
arhitekt iz Njemačke". Predavanje je bilo popraćeno polusatnim
dokumentarnim filmom o Bolleovu djelu pod naslovom "Graditelj i njegov
grad", za koji je dr. Čorak također napisala scenario. #L#
Herman Bolle je rođen 1845. godine u obitelji izbjeglih francuskih
Hugenota. Po završetku graditeljske obrtne škole u rodnome Koelnu, te
studija povijesti umjetnosti u Bonnu i likovne Akademije u Beču,
dolazi na poziv đakovačkog biskupa Josipa Juraja Strossmayera i
Izidora Kršnjavog u Hrvatsku 1879.(sudjeluje u gradnji đakovačke
katedrale) gdje sve do svoje smrti 1926. djeluje kao graditelj,
restaurator i pedagog, ostavivši za sobom više od 120 objekata koji se
danas smatraju spomenicima hrvatske kulturne baštine. Najviše traga
Bolle je ostavio u Zagrebu za koji se može kazati da je njegov
autorski grad, istaknula je u uvodu predavanja dr. Čorak. Bolle je u
Zagrebu projektirao između ostalog palaču Muzeja za umjetnost i obrt
i Obrtne škole (koju je osnovao 1882. i njome ravnao trideset i dvije
godine), zatim arkade na Mirogoju, zgradu kemijskog laobratorija na
Strossmayerovu trgu, zgradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
te mnoge manje objekte.
Dr. Čorak posebno se osvrnula na Bolleov restauratorski rad.
Restaurirao je crkvu Sv. Marka u Zagrebu, kao i mnoge samostane i
crkve diljem Hrvatske (Marija Bistrica, Ilok i dr.). Bolleov najveći
i najkontorverzniji restauratorski zahvat bila je obnova zagrebačke
katedrale kojoj je rušenjem Bakačeve kule i dogradnjom dva 105 metara
visokih zvonika u neogotičkom stilu podario potpuno nov izgled kakav
je zadržala do danas zbog čega je, smatra dr. Čorak, bio godinama
nepravedno okrivljavan.
(Hina) rj dd
182350 MET oct 95
(Hina) rj dd