ZNANSTVENI SKUP "TISUĆU GODINA PRVOG SPOMENA RIBARSTVA U HRVATA"

ZAGREB, 10. listopada (Hina) - Znanstveni skup "Tisuću godina prvog spomena ribarstva u Hrvata" svečano je počeo danas u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Skupu, posvećenom povijesti i budućnosti ribarstva u Hrvata, visoki je pokrovitelj predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i HAZU, a nakon današnjega uvodnog dijela skup će se od 11. do 15 listopada nastaviti u Zadru i Salima na Dugom otoku, a od 16. listopada u Splitu gdje će 18. listopada i završiti. #L# Predsjednik Organizacijskog odbora akademik Božidar Finka istaknuo je da tim znanstvenim skupom počinje petogodišnje razdoblje u kojemu će se posvetiti pozornost toj temi od iznimnoga nacionalnog značenja. Akademik Finka je u uvodnoj riječi objasnio da je isprava koja je prvi očuvani pisani spomen o ribarstvu u Hrvata zapravo darovnica kojom zadarski plemići "zbog javnih potreba" - kako je navedeno - samostanu sv. Krševana ustupaju svoje pravo ribarenja na Molatu i Dugom otoku. Tu je ispravu, podsjetio je, prvi objavio Franjo Rački 1877. u poznatoj Akademijinoj ediciji Documenta stavljajući je u vrijeme "circa 995.", a Petar Skok bez ikakve ograde, tvrdi akademik Finka, spominje 995. kao godinu nastanka isprave. U darovnici se, istaknuo je, osim prvog spomena ribarstva prvi put spominju i neki lokaliteti na Dugom otoku, prepoznati kao današnji toponimi Telašćica (prema Tilagus), Citorij (prema sanctus Victor) i Magrovica (prema Megarus). Također se, dodao je, navode i imena zadarskih plemića i građana koji su bili svjedoci pri donošenju isprave, a među njima su i plemići s hrvatskim imenima. Činjenica da su Hrvati u to doba prodrli i u plemićki stalež, upozorava Finka, pokazuje da su bili brojni i u pučkim zanimanjima kao što je bilo ribarstvo. Te pak činjenice, drži Finka, potvrđuju tisućugodišnji slijed ribarskog privređivanja i izravnoga jezičnog pretakanja iz izvornih latinskih u hrvatske (saljske) govorne oblike. Izaslanik Predsjednika Republike i ministar poljoprivrede i šumarstva ing. Ivica Gaži drži da bi se na skupu trebale utvrditi sve teškoće vezane uz današnje stanje hrvatskoga ribarstva. Od skupa se također očekuje da će dati naznake o tome kako novim sadržajima odgovoriti izazovu budućnosti da ribarstvo postane jaka grana hrvatskoga gospodarstva i jedan od pokretača demografske obnove Hrvatske. Iako je pozornost toga skupa posvećena ponajprije morskom ribarstvu, potrebno je istaknuti i važnost riječnog ribarstva za Hrvatsku, istaknuo je predsjednik HAZU akademik Ivan Supek. Posebice upozoravajući na vezu ribarstva i ekologije, akademik Supek smatra da bi razmjernu ekološku čistoću Jadranskoga mora trebalo očuvati od izazova masovnog turizma i drugih gospodarskih grana koje nude brze gospodarske uspjehe. O nekim pitanjima ranosrednjovjekovne povijesti Zadra vezanim uz tisućugodišnjicu ustupanja prava ribarenja samostanu sv. Krševana govorio je akademik Lujo Margetić. Odnosi Hrvata prema moru s posebnim naglaskom na tumačenju zašto se ribarstvo - usprkos tisućljetnoj tradiciji u Hrvatskoj - nije razvilo u jaku gospodarsku granu, bili su temom izlaganja Šime Županovića, a o ribarstveno-biološkoj znanosti na hrvatskom dijelu Jadrana govorio je Stjepan Jukić. Nakon zagrebačkoga uvodnog dijela, na znanstvenom će se skupu razmotriti i dva tematska dijela. U Zadru i Salima govorit će se o povijesno-kulturološkoj problematici vezanoj uz temu, a splitski će dio znanstvenoga skupa biti posvećen temi "Hrvatsko morsko ribarstvo na pragu XXI. stoljeća". (Hina) ip mc 101655 MET oct 95