PAPA: U BUDUĆNOST - S NAČELIMA MIRA, SOLIDARNOSTI, PRAVDE I SLOBODE

UJEDINJENI NARODI, 5. listopada (Hina) - Papa Ivan Pavao Drugi pozvao je u povodu 50. godišnjice Ujedinjenih naroda na potvrđivanje univerzalnosti ljudskih prava, zaštitu prava naroda na opstojnost i na solidarnost u svijetu. #L# "Univerzalna težnja prema slobodi istinski je vrijedno obilježje našeg vremena", rekao je Papa u četvrtak u svojem obraćanju Općoj skupštini UN-a. Ta težnja nalazi svoj temelj u univerzalnim ljudskim pravima, ukorijenjenima u prirodi čovjeka, pravima koja odražavaju cilj i nepovrediv zahtjev univerzalnoga moralnog zakona, poručio je Sveti Otac. "Vrlo je zabrinjavajuće da danas neki ljudi opovrgavaju univerzalnost ljudskih prava kao što niječu i univerzalnu ljudsku prirodu", rekao je Papa. Prema njegovim riječima težnja za slobodom u srednjoj i istočnoj Europi, kroz nenasilne revolucije, pokazala je kako ona ne može biti potisnuta i da izvire iz prepoznavanja dostojanstva i vrijednosti svakog pojedinog ljudskog bića. Odlučujući čimbenik u uspjehu tih revolucija bilo je iskustvo društvene solidarnosti, rekao je Sveti Otac. "To je bila moralna jezgra snage onih bez vlasti". Težnja za slobodom u drugoj polovici 20. stoljeća uključila je ne samo pojedince, nego i narode, rekao je Papa, i podsjetio da se Drugi svjetski rat vodio zbog povreda prava naroda. "Na nesreću čak i poslije Drugoga svjetskog rata ta su se prava i dalje kršila". Podsjetivši da je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, prihvaćena godine 1948., govorila izričito o pravima čovjeka, Sveti je Otac istaknuo kako dosad nijedan međunarodni sporazum nije odgovarajuće tretirao prava naroda. Problem nacionalnosti danas predstavlja dio novoga svjetskog horizonta obilježenog velikom mobilnošću koja je razvodnila etničke i kulturne granice različitih naroda, rekao je Papa. Istaknuo je da nasuprot toga horizonta univerzalnosti vidimo snažnu obnovu određenih etničkih i kulturnih svijesti, kao da se radi o hitnoj potrebi za identitetom i preživljavanjem. "Taj se fenomen ne može potcijeniti i smatrati ostatkom prošlosti". Čovječanstvo je između ta dva pola - univerzalnosti i posebnosti i upravo na tom temelju leže prava naroda, istaknuo je Papa. "Pretpostavka prava naroda jest pravo da postoji i stoga nitko, ni država, ni drugi narod, ni međunarodna organizacija, nema pravo tvrditi da pojedinačni narod nije vrijedan postojanja", rekao je Papa i dodao kako fundamentalno pravo postojanja naroda ne ide neophodno uz suverenitet države, jer su mogući različiti oblici pravnog udruživanja naroda. Pravo na opstojnost znači da svaki narod ima pravo na svoj jezik i kulturu kroz koje se izražava fundamentalni duhovni suverenitet naroda poručio je Sveti Otac i istaknuo kako "svaki narod ima pravo oblikovati svoj život prema vlastitim tradicijama, isključivši svako kršenje temeljnih ljudskih prava i posebice potlačivanje manjina". Osim prava naroda na posebnost, ništa manje nije važno istaknuti zahtjeve univerzalnosti izražene kroz svijest o obvezama prema drugim narodima, od kojih su najznačajnije život u duhu mira, poštovanja i solidarnosti, poručio je Sveti Otac. Svijet tek treba naučiti živjeti s različitostima, istaknuo je Sveti Otac, rekavši kako su nas događaji na Balkanu i u Srednjoj Africi bolno podsjetili na činjenicu da postoje razlike i na to da se realnost postojanja 'drugog' nekad može osjećati kao teret ili čak i kao prijetnja. "Pojačan povijesnim nedaćama i intenziviran manipulacijama beskrupuloznih, strah od različitosti može voditi u nijekanje čovječnosti drugoga s rezultatom da ljudi upadnu u krug nasilja u kojem nitko nije pošteđen, čak ni djeca". "Dobro su nam poznate takve situacije. Trenutačno su i moje srce i moje molitve na osobit način okrenute patnjama naroda Bosne i Hercegovine, izvrgnuta teškim kušnjama", rekao je Sveti Otac. "Iz gorkog iskustva znamo da strah od različitosti, posebice ako je izražen kroz uski i ekskluzivni nacionalizam, koji opovrgava svako pravo 'drugome', može voditi u istinsku noćnu moru nasilja i terora". Papa Ivan Pavao Drugi u svojem je govoru upozorio na opasnosti od utilitarizma, kako nacionalističkog koji vodi u potčinjavanje slabijeg naroda, tako i ekonomskog koji razvijenije zemlje vodi u iskorištavanje slabih. Kombinacija tih dvaju utilitarizma često je karakterizirala odnose Sjevera i Juga, rekao je Papa, i poručio da međunarodna ekonomska pozornica danas treba "etiku solidarnosti". Organizaciji Ujedinjenih naroda Sveti je Otac poručio da se mora izdići iznad statusa administrativne institucije i postati moralnim središtem svijeta i rasadištem ideja obitelji naroda. "To se ne bi smjelo doživjeti kao utopija. Sada je vrijeme za novu nadu koja nas poziva da odbacimo paralizirajući teret cinizma..." Sveti Otac pozvao je da se u novo tisućljeće zakorači bez straha. "Moramo naučiti da se ne bojimo, moramo ponovno otkriti duh nade i duh povjerenja". "Moramo prevladati strah od budućnosti, ali to ne možemo postići bez zajedničkog djelovanja. Odgovor na strah nije ni nasilje, ni represija, ni nametanje jednog društvenog uzora cijelom svijetu. Odgovor na strah, koji zatamnjuje ljudsko postojanje na kraju 20. stoljeća, jest zajednički napor da se izgradi civilizacija ljubavi na temelju univerzalnih načela mira, solidarnosti, pravde i slobode". (Hina) ps sv 052123 MET oct 95