- MINISTAR GRANIĆ GOVORIO U OPĆOJ SKUPŠTINI UN (EMBARGO DO OBAVIJESTI HINE!!!!!)

(EMBARGO DO OBAVIJESTI HINE!!!!!) NEW YORK, 29. rujna (Hina) - Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić govorio je u petak u Općoj skupštini UN u New Yorku i pritom opetovano naglasio da Hrvatska nastoji pridonijeti trajnom miru i stabilnosti u jugoistočnoj Europi, što se može ostvariti "samo normalizacijom odnosa između svih država, temeljem punog poštivanja i pridržavanja načela nepovredivosti međunarodnih granica, teritorijalne cjelovitosti i prava manjina." #L# "Hrvatska se afirmirala kao nezamjenjiv čimbenik u potrazi za mirom, stabilnošću i sigurnošću", ocijenio je dr. Granić i dodao da će se "nastaviti konstruktivna suradnja s relevantim međunarodnim tijelima i vodećim institucijama i državama u traženju političkog rješenja sadašnje krize u regiji." "Hrvatska će, imajući na umu prirodu krize i činjenicu da je njezin uzrok bio i ostaje srpska agresija, nastaviti blisko surađivati i koordinirati svoje političko, vojno i diplomatsko djelovanje s Republikom i Federacijom BiH, na temelju Washingtonskih sporazuma i drugih bilateralnih sporazuma i dogovora poput Splitske deklaracije", rekao je hrvatski ministar jer, "smatramo da je preduvjet za osiguranje dugoročne stabilnosti i napretka za Hrvatsku rješenje krize u susjednoj BiH." "Zbog svog jasnog i transparentnog nacionalnog programa, odlučnog političkog vodstva i suradnje s međunarodnom zajednicom u ostvarenju svojih vitalnih nacionalnih interesa, Hrvatska je tijekom nekoliko godina uspjela reintegrirati većinu svog okupiranog područja otvarajući put za povratak oko 110.000 prognanika i izbjeglica njihovim domovima, kao i revitalizaciju transporta, energetike i komunikacija u cijeloj zemlji", nastavio je dr. Granić. Po njegovim riječima, Hrvatska se stalno zalagala za mirno rješenje, pregovorima, uz aktivnu potporu i punu suradnju s međunarodnom zajednicom, a na temelju načela Povelje UN-a i međunarodnog prava. "Posebni je naglasak bio na cjelovitom uređenju i normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa", nastavio je, jer su oni "od posebne važnosti za trajnu stabilnost u jugoistočnoj Europi." "Istodobno Hrvatska je aktivno pridonosila pronalaženju rješenja za pitanje bošnjačko-muslimanskog naroda, rješenja koje bi osiguravalo njihova nacionalna prava i stabilnost u regiji", rekao je ministar Granić. Naglasio je trajnu i najveću hrvatsku "suzdržanost pri uporabi sile." "Kad smo morali primijeniti silu, naša je vojska uvijek težila što više smanjiti ljudske gubitke i opseg razaranja, kako bi i time omogućila međunarodnoj zajednici da nastavi mirovne napore. Hrvatske su vojne operacije uvijek bile u samoobrani i kao odgovor na nepopustljivost i nekooperativnost vodstva pobunjenih hrvatskih Srba, nemogućnost mirovnih snaga UN-a da ispune svoj mandat, posvemašnji zastoj u međunarodnom posredovanju ili kao odgovor na izravne provokacije i terorističke napade pobunjenih Srba na civile", naglasio je dr. Granić. "Nakon što je u kolovozu oslobođena gotovo petina naše zemlje, zabilježeni su pojedinačni slučajevi nezakonitoga ponašanja i kršenja ljudskih prava. Moja Vlada oštro osuđuje takve pojedinačne događaje i pokrenula je postupke protiv počinitelja", rekao je u Općoj skupštini UN-a dr. Granić. On je nadalje prenio ocjenu da je vojna akcija s obje strane hrvatsko-bosanske granice "značajno promijenila ravnotežu snaga i time otvorila mogućnost oživljavanja mirovnoga procesa." "Hrvatska smatra da su zajednički učinci operacije Oluja, koordiniranog djelovanja Armije BiH, HVO-a i NATO/Snaga za brzo djelovanje (RRF) protiv bosanskih Srba, potpomognuta diplomatskim naporima, otvorila mogućnost ozbiljnim i cjelovitim mirovnim pregovorima koji bi mogli dovesti do realističnog, uravnoteženog i trajnog rješenja krize", kazao je dr. Granić. Kao glavni interes Hrvatske, kad je riječ o BiH, Granić je naglasio "postizanje trajnoga mira i pravedno rješenje sukoba, koje bi zadovoljilo konstitutivne narode i osiguralo stabilnost duž hrvatskih granica, opstanak, sigurnost i dostojanstven život bosanskim Hrvatima i uzajamno korisne odnose i suradnju između dviju prijateljskih, susjednih država". Zbog toga Hrvatska snažno podupire primjenu Washingtonskih sporazuma, Splitske deklaracije i jačanje Federacije BiH te njezino povezivanje s Hrvatskom na različitim razinama i u različitim područjima suradnje. Ocjenjujući da se sadašnja kriza u južnoj Europi razvila u obziljnu prijetnju sa širim posljedicama, hrvatski je ministar vanjskih poslova kazao da "preduvjeti za trajnu stabilnost, sigurnost i suradnju u regiji" uključuju: pravedno i trajno rješenje krize, obnovu i razvoj država u tom području, normalizaciju odnosa između svih država slijednica bivše Jugoslavije na temelju ravnopravne sukcesije i uvođenje novog regionalnog poretka kao sastavnog dijela novoga europskog sustava sigurnosti. "Neki od najvažnijih pokretača nacionalnog pomirenja i trajne stabilizacije međunacionalnih i međunarodnih odnosa u regiji uključuju obnovu i njezin cjelovit razoj, uključujući izgradnju i revitalizaciju područja pogođenih ratom, uz pomoć europskih i drugih država kao i privatnog kapitala; povratak izbjeglica i prognanika gdje god se mogu jamčiti uvjeti i sigurnost za njihovu egzistenciju; i primjena razvojnih planova za dobrobit stanovništva u budućnosti", rekao je Granić. "Hrvatska je odlučna u stajalištu da mirna reintegracija preostalih okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, odnosno bivšeg UNCRO sektora Istok, mora biti sastavni dio cjelovitog mirovnog rješenja krize u regiji - u BiH i Hrvatskoj - unutar vremenskih odrednica sadašnje mirovne inicijative, vezano uz trajanje mandata UNCRO-a", posebno je naglasio hrvatski ministar vanjskih poslova. "Bez napretka u rješavanju tog pitanja ne može biti napretka u rješenju krize u BiH, niti stvarne stabilizacije prilika na jugoistoku Europe", upozorio je. Ako mirovni napori propadnu, dodao je Granić, "Hrvatska zadržava pravo da jednostrano riješi problem reintegracije preostalih okupiranih područja, pribjegavajući sredstvima koja su na raspolaganju svim suverenim državama prema međunarodnom pravu i Povelji UN-a, posebice njezinu članku 51." "Iskreno opredijeljena za mirnu reintegraciju Hrvatska je voljna odmah započeti konstruktivne i sadržajne razgovore s predstavnicima srpskog stanovništva u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji bi vodili uspostavi punoga suvereniteta Hrvatske, povratku nasilno protjeranih osoba, njihovim domovima i poštivanju manjinskih prava Srba i drugih etničkih ili nacionalnih zajednica (Slovaka, Mađara, Ukrajinaca i drugih) u tom području, a u skladu s najvišim europskim standardima", rekao je nadalje ministar Granić. Podsjetio je da je Hrvatska, posredovanjem međunarodnih pregovarača, već predložila "cjelovit, razrađen i konkretan mirovni plan lokalnim Srbima i vladi SRJ (Srbija i Crna Gora), u obliku Nacrta sporazuma o mirnoj reintegraciji istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavni i gospodarski sustav Republike Hrvatske." Granić je potom naveo glavne točke tog prijedloga. "Predloženi Sporazum mora početi neodložnim povlačenjem svih vojnih i paravojnih skupina koje izvorno nisu iz tog područja, nakon čega bi uslijedilo razoružanje i raspuštanje svih vojnih i paravojnih skupina u kojima sudjeluju osobe s prebivalištem u tom području, a pod nadzorom UNCRO-a", rekao je Granić. "Nakon potpisivanja Sporazuma o mirnoj reintegraciji preostalih okupiranih područja, SRJ (Srbija i Crna Gora) i Republika Hrvatska međusobno bi se priznale unutar njihovih međunarodno priznatih granica, a diplomatski odnosi između dviju država bili bi uspostavljeni na razini veleposlanika. Nedugo nakon toga bila bi otvorena autocesta Zagreb - Beograd, željeznička pruga, riječni promet Dunavom i Savom, te ogranak Jadranskog naftovoda prema Srbiji, kao i telekomunikacije između Hrvatske i SRJ", rekao je ministar vanjskih poslova. "Predloženi Nacrt sporazuma", ocijenio je, "pruža jasan dokaz o iskrenoj volji i spremnosti Hrvatske da se postigne sporazumno i pravedno rješenje za reintegraciju preostalih okupiranih područja uz legitimna prava Hrvatske kao suverene države i svih njezinih građana uključujući i manjine. Slijedom toga Hrvatska je sudjelovala u pregovorima s Kontaktnom skupinom u Ženevi i New Yorku. Nakon tih pregovora ja sam umjereni optimist, glede rješenja krize i mogućnosti da se mir u regiji postigne u skoroj budućnosti", rekao je dr. Granić. Kako se ne bi izgubio sadašnji zamah u pregovorima, on se zauzeo da međunarodna zajednica i sve strane u sljedećih nekoliko tjedana izrade okvir mirovnoga plana, koji bi uključivao više međusobno povezanih koraka: rješenje za BiH; rješenje pitanja istočne Slavonije, na način da se reintegrira u Hrvatsku; međusobno priznanje unutar međunarodnih granica između BiH, Hrvatske i SRJ; kao i promjene u režimu sankcija protiv SRJ, onako kako to međunarodna zajednica bude smatrala odgovarajućim. "Kad takav plan bude prihvaćen otvorit će se put trajnom miru i stabilnosti", riječi su dr. Granića. On je u ime hrvatske Vlade posebno zahvalio Općoj skupštini što je podržala Hrvatsku, posebice u Rezoluciji 43/49, i pozvao predstavnike država članica UN da "pojedinačno i zajednički pridonesu postizanju pravednog i trajnog mira za Hrvatsku i BiH." Govoreći u Općoj skupštini UN o pitanjima djelovanja UN i međunarodne zajednice, hrvatski je ministar vanjskih poslova izrazio zabrinutost zbog nedovoljne odlučnosti da se spriječi agresija. Kao najvažniji razlog zbog kojeg UN gubi ugled Granić je naveo neuspjehe mnogih mirovnih operacija svjetske organizacije. Jedno od rješenja vidi u uspostavi "trajnijih vojnih snaga UN-a" ili takvih snaga koje bi brzo mogle početi djelovati. Granić je prenio interes Hrvatske da sudjeluje u takvim mirovnim operacijama UN-a. Boljem radu UN-a i većoj djelotvornosti, po mišljenju Granića, trebale bi pridonijeti i promjene u ustroju tijela UN, posebice Vijeća sigurnosti. Sastav Vijeća morao bi odraziti političku i gospodarsku stvarnost nastalu u vremenu od njegova poslijeratnog utemeljenja, značajno povećanje broja država članica UN, a mora biti uspostavljena i odgovarajuća geografska zastupljenost, rekao je Granić. "Hrvatska podržava prijedloge da se poveća broj stalnih i nestalnih članica Vijeća sigurnosti, te podupire prijedloge da Njemačka i Japan postanu stalne članice", dodao je. Granić je također upozorio da se ne mogu "zatvarati oči pred znakovima mogućeg oživljavanja suparništva velikih sila, kao i pred pozivima da se obnove neki oblici hladnoga rata." UPOZORENJE UREDNIŠTVIMA: Ovaj je tekst pod EMBARGOM dok vas Uredništvo Hine ne obavijesti da ga možete koristiti. Očekuje se da će ministar Granić govoriti oko 21.00 sati po našem vremenu. UREDNIŠTVO HINE (Hina) pp fp 291346 MET sep 95