ZNANSTVENI SKUP "OBITELJ VRANČIĆ"

ŠIBENIK, 13. rujna (Hina) - Znanstveni skup "Obitelj Vrančić u hrvatskoj književnosti i znanosti", koji se održava u Šibeniku u okviru "Šižgorićevih dana - prvih šibenskih razgovora o hrvatskom humanizmu", počeo je jutros proslovom akademika Josipa Vončine o kapitalnom djelu humanističkog genija Fausta Vrančića Šibenčanina - petojezičnom "Dikcionaru", prvi put tiskanu prije 400 godina. #L# Vončina je podsjetio da "Dikcionar", iako je dobro poznat, još krije mnoge tajne, u odgonetavanju kojih se moraju očitovati i filolozi onih jezika koje to djelo obuhvaća. Isto tako, naglasio je Vončina, ne znamo zašto je i kako Vrančić odabrao upravo tih 5470 riječi i zašto ih je u Rječnik uvrstio tako malo. Ponovivši da su u svakom slučaju jezikoslovna istraživanja tek na redu, istaknuo je da će biti zanimljivo otkriti Marulićeve, Lucićeve, Hektorovićeve i Zoranićeve utjecaje na Vrančićevu misao i njegove odnose prema "začinjavcima" i glagoljašima. Posebnu pozornost, istaknuo je Vončina, pobuđuje i Vrančićeva grafija u "Dikcionaru". On nije samo začetnik hrvatske lingvistike već prednjači i u pronalaženju prvih grafijskih rješenja hrvatske a možda i madžarske latinice. Dr. Vladimir Vratović je govorio o budimpeštanskim rukopisima Antuna Vrančića, a dr. Darko Novaković o manje poznatu pjesništvo Mihovila Vrančića. Marina Bricko govorila je o utjecaju antičkih epigrama na pjesništvo Antuna Vrančića, a Aniko Puski iz Budimpešte u referatu "Antun Vrančić - humanizam 16. stoljeća i povijesni zapisi o Madžarskoj", obradio je ulogu Antuna Vrančića kao diplomata i povjesničara. Danas popodne sudionici znanstvenog skupa o obitelji Vrančić položit će vijence na grob Fausta Vrančića u Prvić Luci, a skup će biti nastavljen sutra. Znanstveni skup o ulozi Vrančićevih u hrvatskoj književnosti i znanosti priredili su u povodu 400. obljetnice prvoga hrvatskog rječnika "Dikcionara" Fausta Vrančića šibenska Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", šibenski ogranak Matice hrvatske, Odsjek za klasičnu filologiju i Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Osim hrvatskih na skupu sudjeluju i madžarski, poljski i američki znanstvenici. Cilj simpozija je upozoriti na prirodno-znanstvene, prirodno-filozofske, tehničke, političke, lingvističke, književne i povijesne, pa i osobne obiteljske čimbenike u životu i radu obitelji Vrančić, posebice Fausta Vrančića. (Hina) fd dd 131422 MET sep 95