PROLJEĆE '96. - PRVI POPIS PUČANSTVA U SAMOSTALNOJ HRVATSKOJ

ZAGREB, 13. rujna (Hina) - U proljeće iduće godine, u Hrvatskoj će biti proveden popis pučanstva. Bit će to prvi popis u samostalnoj, demokratskoj i suverenoj Republici Hrvatskoj, jer je zadnji popis 1991. proveden prije stupanja na snagu Odluke od 8. listopada 1991. kojom je Sabor Republike Hrvatske raskinuo državnopravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama tadašnje države. #L# Hrvatska je Vlada Saboru po hitnom postupku uputila Prijedlog zakona o popisu pučanstva u 1996. godini. U obrazloženju toga zakonskoga prijedloga se između ostaloga ističe da rezultati popisa pučanstva iz 1991. danas više nisu odrraz stvarnog stanja u Republici Hrvatskoj. Naime, od početka agresije na Republiku Hrvatsku veliki broj građana je izbjegao, ili je prognan iz područja koja su bila privremeno okupirana, na druga područja Hrvatske ili u inozemstvo. Vojnim djelovanjem Hrvatske vojske, osobito akcijom "Oluja", najveći dio okupiranog teritorija vraćen je u pravni sustav Republike Hrvatske. Međutim, jedan broj građana koji su živjeli na okupiranom hrvatskom području, napustio je Republiku Hrvatsku. Ta činjenica, navodi se u obrazloženju predloženog zakona, zasigurno ima utjecaja na strukturu pučanstva koja više ne odgovara stanju popisa pučanstva iz 1991. O organizaciji i metodologiji popisa pučanstva 1996. ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske dr. Jakov Gelo ističe da će se od popisa 1991. idući popis razlikovati u tome što će se popisivati samo pučanstvo. Neće se, naime, popisivati stanovi, zemljišta, poljoprivredna imovina te strojevi kao '91. Za razliku od popisa '91. u kojem nije bilo pitanja o državljanstvu, u popisu '96. pučanstvo će odgovarati i na taj upit. Popis će obaviti nekoliko desetaka tisuća popisivača. Dr Gelo, je podsjetio kako je u popisu '91 bilo angažirano više od 25 tisuća ljudi. Kazao je također kako je taj popis koštao oko 120 milijuna kuna, dok će, drži, onaj u proljeće '96 koštati manje. Govoreći o poslu koji očekuje Državni zavod za statistiku, dr. Gelo je istaknuo da je popis pučanstva najveći posao za statistiku, po opsegu, koštanju, angažmanu ljudi, ali i po važnosti. Popis pučanstva obavljaju gotovo sve zemlje i on služi kao temelj nizu gospodarskih i drugih odluka. Pučanstvo se najčešće popisuje svakih deset godina, a gotovo 90 posto zemalja popis obavlja svršetkom, odnosno početkom dekade, iako ima zemlja koje to čine i sredinom dekade. Pojedine zemlje, poput Kanade, Australije, Japana, Koreje, Turske, svoje stanovništvo popisuju svakih pet godina, a razlozi tome su promjene u pučanstvu, u njegovom ukupnom broju i strukturi. Od početka popisa do prvih rezultata prođe obično mjesec dana, a do konačnih rezultata znatno duže, ističe dr. Gelo, dodajući kako Zavod za statistiku primjerice još obrađuje neke podatke iz popisa 1991. Nekoliko desetaka tisuća popisivača u pravilu se bira iz djelokruga ljudi koji imaju najmanje srednju stručnu naobrazbu, onih sa burze rada, ili pak onih koji rade u upravi. Prije početka popisa bit će obučeni za taj posao, dobit će iskaznice na temelju kojih će se predstavljati prilikom popisa. Za popis hrvatskih građana u inozemstvu već postoji razrađena metodologija, odnosno jasno je što i koga se može popisati. "Popisi '91., '81. i '71. obuhvaćali su hrvatske građane koji rade i žive izvan domovine, a domcilno su u Hrvatskoj, pripadaju hrvatskom korpusu. Popisivat ćemo ih naravno i '96.," ističe dr. Gelo, a veliku organizacijsku pomoć pružit će nam hrvatska diplomatska predstavništva, hrvatski klubovi i udruge u inozemstvu, te hrvatske katoličke misije. Inače, popis '96., koji će se provesti od 1. do 15. travnja, bit će petnaesti popis na prostoru Hrvatske, kazao je dr. Gelo, podsjećajući kako je prvi popis obavljen sredinom 19. stoljeća, točnije 1857. godine. (Hina) bm/sšh ds 131020 MET sep 95