ZAGREB, 18. kolovoza (Hina) - "Ciljevi hrvatske politike jesu svakako
oslobođenje istočne Slavonije i Baranje i prilog Hrvatske da se
postigne ne samo okončanje rata nego i uspostava takvog međunarodnog
poretka na tlu BiH koji će značiti sigurnost i za hrvatsku državu i
stvoriti pretpostavke za stabilnost mira na tom području", istaknuo je
hrvatski predsjednik u odgovoru na pitanje o ciljevima hrvatske
politike. Naglasio je da oslobađanje okupiranih područja stvara
povoljnije uvjete za nastavak izgradnje demokratskog poretka i obnovu
razorenih dijelova Hrvatske kao i gospodarsku obnovu.
Odgovarajući na pitanje postoji li u nekim međunarodnim krugovima,
nakon posljednjih događaja u Hrvatskoj, još uvijek ideje o nekoj
"trećoj Jugoslaviji", predsjednik Tuđman je rekao da se oni
međunarodni krugovi i pojedinci, koji su htjeli sačuvati i bivšu
Jugoslaviju, i rezultate prvog svjetskog rata, neće tako lako odreći
te ideje. To se vidi već i po tome, pojasnio je, što su od predlaganja
najprije jugoslavenske, pa balkanske pa jadranske konfederacije, došli
čak i na ideju da to ne bi morale biti konfederacije nego unije, pa
čak i unija jugoistočne Europe da bi na taj način bila prihvatljivija
za Hrvatsku. "Razumije se, nikakva takva konfederacija i unija za
Hrvatsku više nije prihvatljiva. A osobito nije prihvatljiva nakon što
je Hrvatska pokazala svoju sposobnost i u svemu ovome što se zbivalo
posljednjih mjeseci", istaknuo je dr. Tuđman.
Ponovio je da je Hrvatska za normalizaciju odnosa i između Hrvatske
i Srbije, za normalizaciju hrvatsko-srpskih odnosa zbog toga što je to
pretpostavka ne samo za okončanje svih konflikata koji su nastali na
tlu bivše Jugoslavije nego i za stvaranje stabilnog međunarodnog
poretka. "Ali za takve odnose koji će se zasnivati na osnovama
međusobnog priznanja suvereniteta država koje su nastale na tlu bivše
Jugoslavije", rekao je dr. Tuđman. Napomenuo je da i u srpskim
redovima dolaze sve više do spoznaje da je povijesna nužnost
normalizacije hrvatsko-srpskih odnosa.
Na upit jesu li nakon akcije "Oluja" porasli izgledi Hrvatske da
bude primljena u Partnerstvo za mir, jer se pokazala kao respektabilna
vojna sila, dr. Tuđman je kazao da je Hrvatska zaista postala
respektabilna regionalna sila s kojom se mora računati. "To stvara
povoljnije uvjete za sveukupne odnose Hrvatske sa svijetom, a posebno
u odnosu na Partnerstvo za mir sa NATO-om i za integraciju Hrvatske u
procese Europske unije", rekao je Predsjednik Republike, ocjenjujući
da su danas uvjeti u svemu povoljnijiji nego prije "Bljeska" i
"Oluje".
Odgovarajući na pitanje postoji li bojazan da će ponovno doći do
zaoštravanja odnosa između Hrvata i Bošnjaka, ako BiH ne prihvati, a
Hrvatska prihvati mirovni plan, predsjednik Tuđman je kazao da se toga
ne boji jer su odnosi koji su uspostavljeni između dva naroda, nakon
Washingtonskih sporazuma, na tako "solidnim osnovama da možemo biti
uvjereni da ne može doći do udaljavanja, pogotovo ne do obnavljanja
sukoba". Podsjetio je da su ti sukobi bili izazvani na umjetan način,
te da su bili izraz težnje jednog dijela muslimanskog vodstva da pod
svaku cijenu osvoje čitav Mostar i izbiju u što široj zoni na
Jadransko more.
"I zbog toga što su interesi i hrvatskog i muslimanskog naroda bili
istovjetni da se odupru srpskoj agresiji i zbog toga što je i
međunarodna zajednica pokazala interes da se taj sukob obustavi, došlo
je do Washingtonskog sporazuma", kazao je dr. Tuđman ocjenjujući da su
ti sporazumi pokazali već do sada zadovaljavajuće rezultate. "Nema
nikakvih sukoba, prijateljstvo je sve ozbiljnije i sve šire, potpisani
su i novi sporazumi koji su učvrstili suradnju i na gospodarskom pa i
na vojnom području", ustvrdio je hrvatski predsjednik.
Na pitanje kakva će biti sudbina Fikreta Abdića, koji se po
novinskim napisima nalazi u Zagrebu, i da li će ga Hrvatska izručiti
BiH, predsjednik Tuđman je rekao da, prije svega, Bosna i Hercegovina
ne traži njegovo izručenje. Još u vrijeme razgovora s delegacijom BiH
na čelu s predsjednikom Predsjedništva Alijom Izetbegovićem u Splitu,
i Izetbegović i vodstvo Federacije i Republike BiH se suglasilo da je
korisno da se Abdić i njegova skupina privole na suradnju. Prema tome
pitanje izručenja se ne postavlja, rekao je dr. Tuđman dodajući da su
se svi spomenuti čimbenici suglasili s time da treba obustaviti
neprijateljstva između Muslimana, da izbjeglo pučanstvo sa Abdićem na
hrvatski teritorij treba vratiti u njihova mjesta, a da Abdiću treba
dopustiti da se bavi svojim poslovima za koje je on itekako vičan. A
onda kasnije po okončanju rata u demokratskom procesu i izborima treba
vidjeti hoće li Abdić sudjelovati u političkom životu ili ne, rekao je
dr. Tuđman.
Na dodatno pitanje o izbjeglicama sa tog područja predsjednik Tuđman
je rekao da za Hrvatsku nije prihvatljivo da tih 20 ili 30 tisuća
ljudi ostane u Hrvatskoj jer za to nema razloga. Oni se mogu vratiti
na svoja područja i nema razloga da to bude nekakva klica razdora
između Hrvatske i Federacije BiH, i to pitanje treba riješiti u skladu
s interesima obiju država i tih ljudi. Podsjetio je pritom na
potpisani sporazum kojim su se vlade Federacije BiH i Hrvatske
obvezale da tim ljudima jamče sigurnost.
Zamoljen za komentar nekih navoda o "mogućnosti razmjene Goražda za
Sarajevo", što su SAD zanijekale, te s tim u vezi odluke UN-a da se
povuče iz Goražda, predsjednik Tuđman je rekao da je točno da SAD
izjavljuju u okviru svog mirovnog plana da ne žele nametati rješenje
pa isto tako niti preporučivati zamjenu teritorija za Goražde. Kazao
je da je stvar muslimanskog i srpskog vodstva da nađu rješenje koje bi
bilo prihvatljivo za jedne i za druge.
Ističući da bi se međusobni sporazum mogao lakše postići uz odlučnije
angažiranje međunarodnih čimbenika, predsjednik Tuđman je kazao da se
govori i o sastanku na v
182206 MET aug 95
ZAGREB, 18. kolovoza (Hina) -