FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

- PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

Autor:
ZAGREB, 14. kolovoza (Hina) ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić poslao je u ponedjeljak pismo glavnom tajniku UN-a Butrosu Butrosu-Galiju u kojem ga upozorava na sustavno protjerivanje Hrvata iz Vojvodine, okupiranom dijelu istočne Slavonije, kao i iz područja BiH pod nadzorom bosanskih Srba. U Vojvodini vlasti tzv. SRJ ne pružaju nikakvu zaštitu hrvatskim obiteljima, kaže se u pismu dr. Granića, a uz "etničko čišćenje" uništavaju i kulturne vrijednosti koje pripadaju hrvatskoj zajednici. "Etničko čišćenje" provodi se i u okupiranom dijelu istočne Slavonije i dijelovima BiH pod nadzorom bosanskih Srba, posebno u području Banje Luke otkud je u posljednjih nekoliko dana istjerano više od 1.000 hrvatskih obitelji, a mnogi Hrvati i Muslimani mučeni su i ubijeni, pojašnjava u svom pismu dr. Granić. Dr. Granić u pismu poziva Vijeće sigurnosti, te humanitarne i druge međunarodne organizacije, da poduzmu potrebne korake i donesu odluke kojima bi se spriječila humanitarna katastrofa na ovim područjima. NEW YORK - Veleposlanik Republike Hrvatske pri UN Mario Nobilo poslao je u ponedjeljak pismo predsjedavajućem Vijeća sigurnosti UN Nugrohou Winsnumurtiju (Vinsnumurti) u kojem ga upozorava na najnovije napade na dubrovačko područje. "Obavještavam vas s najvećom zabrinutošću o ponovljenim topničkim napadima s teritorija BiH na područje Dubrovnika u Republici Hrvatskoj. Napade izvode paravojne snage bosanskih Srba uz pomoć Vojske Jugoslavije", stoji na početku pisma. "Novi niz napada započeo je u subotu 12. kolovoza. Do 14. kolovoza zabilježeno je više od 3.000 eksplozija granata koje su za posljedicu imale žrtve među civilima, brojne požare i veliku materijalnu štetu na civilnim objektima u području općina Dubrovnik, Konavle i Ston. Posebno je uznemirujuće bilo granatiranje dubrovačke zračne luke u Ćilipima, koja je pretrpjela veliku štetu i zatvorena je. Ta zračna luka je od velike važnosti za promet i opskrbu spomenutog područja", nastavlja veleposlanik Nobilo u pismu. "Vlada Republike Hrvatske smatra napade na područje Dubrovnika velikom prijetnjom stabilnosti i nacionalnoj sigurnosti i ponavlja da takve napade ne može trpjeti u nedogled", upozorava Nobilo i nastavlja: "Moja Vlada želi naglasiti da pridržava pravo pravovaljanog odgovora na prekograničnu agresiju i terorizam, u skladu s člankom 51 Povelje UN i u skladu s ostalim normama međunarodnog ponašanja, kao što je to naglašeno u Splitskoj deklaraciji od 22. srpnja 1995. godine". "Hrvatska Vlada poziva Vijeće sigurnosti...da zaustavi agresiju i terorističke napade bosanskih Srba. Ako bosanski Srbi izaberu nastavak ovakvih napada, hrvatska će Vlada biti primorana odgovoriti i vlastitim sredstvima zaustaviti napade", kaže se pri kraju pisma što ga je hrvatski veleposlanik pri UN dr. Mario Nobilo poslao predsjedavajućem Vijeća sigurnosti UN. ZAGREB - Zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Ivo Sanader primio je danas veleposlanike Španjolske, Italije i Francuske - zemalja članica "trojke" Europske unije - Francisca de la Penu, Paola Pensu i Jean Jacquesa Gaillarda, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Trojica veleposlanika uručili su dr. Sanaderu demarš u kojem Europska unija ističe svoju zabrinutost zbog povećane napetosti i jačanja vojnih snaga na području istočne Slavonije, te traži suzdržavanje od svih vojnih aktivnosti i rješavanje problema pregovorima, pri čemu je i sama spremna pomoći. Demarš istog sadržaja bit će poslan i vlastima u Beogradu. Istaknuvši kako Hrvatska ne planira vojne akcije u istočnoj Slavoniji, dr. Sanader je istaknuo otvorenost za sve inicijative kojima bi se to područje, izvan nadzora hrvatskih vlasti, mirno vratilo u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Republika Hrvatska, rekao je dr. Sanader, spremna je nastaviti pregovore s tamošnjim predstavnicima Srba, te na pregovore o normalizaciji odnosa sa Saveznom Republikom Jugoslavijom (Srbijom i Crnom Gorom). U nastavku razgovora dr. Sanader je veleposlanike posebice izvijestio o obnovljenim napadima na Dubrovnik, njegovo zaleđe i Konavle. Pritom je istaknuo kako Hrvatska raspolaže informacijama da nije samo riječ o napadima bosanskih Srba iz istočne Hercegovine, nego i o sudjelovanju pripadnika Jugoslavenske vojske iz Crne Gore. S tim u svezi će Republika Hrvatska danas, posredstvom svoje misije pri Ujedinjenim Narodima u New Yorku, poslati pismo Vijeću sigurnosti UN, kaže se u priopćenju. WASHINGTON - Bijela kuća u ponedjeljak je izrazila zadovoljstvo prijemom na koji je u nekoliko europskih država i Rusiji naišao njezin novi mirovni plan za prostor bivše Jugoslavije. Američko izaslanstvo predvođeno savjetnikom za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Anthonyem Lakeom razgovaralo je o tom planu u Londonu, Bonnu, Parizu, Madridu, Rimu, Sočiju i Ankari. Lake bi o tome uskoro trebao izvijestiti američkog predsjednika Billa Clintona, izjavio je glasnogovornik Bijele kuće Michael McCurry (Majkl MekKari). "Jasno je da u svim europskim metropolama i u Ruskoj Federaciji postoji zajednička želja da se ponovno ožive napori za postizanje diplomatskog rješenja u BIH", rekao je. Washington je odlučio, nakon hrvatskog oslobođenja njezinih privremeno zaposjednutih područja, ponovno započeti diplomatski proces za mirovno rješenje krize na prostoru bivše Jugoslavije. LONDON - Viši dužnosnici američke administracije uskoro će započeti "leteću diplomaciju" među stranama na prostoru bivše Jugoslavije, u novom pokušaju nalaženja mirovnog rješenja, priopćili su u ponedjeljak izvori u Londonu nakon susreta savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Anthonya Lakea (Entoni Lejk) i visokih britanskih dužnosnika. Lakeov posjet Londonu označava kraj njegove europske turneje tijekom koje je razgovarao s visokim dužnosnicima njemačke, francuske, španjolske, talijanske i ruske vlade. Glasnogovornik Foreign Officea rekao je da su američki prijedlozi primljeni, i u Velikoj Britaniji i drugdje u Europi, kao "vrlo pozitivni i konstruktivni". Prema jednom diplomatskom izvoru, SAD žele pojedinosti o svojem mirovnom prijedlogu zadržati u tajnosti još neko vrijeme, dodavši da je "čak i Moskva pokazala dosta razumijevanja za ono što oni (SAD) pokušavaju učiniti". ZAGREB - Prva skupina pripadnika UNCRO-a u srijedu će napustiti Hrvatsku, najavio je u ponedjeljak poslijepodne u Zagrebu na konferenciji za novinstvo glasnogovornik UN-a Phil Arnold. "Riječ je o 120 nepalskih vojnika koji čine prvi kontingent u provedbi odluke Vijeća sigurnosti iz ožujka, prema kojoj se broj pripadnika UN-a u Hrvatskoj smanjuje na 8750" - rekao je Arnold. On je dodao da se, zbog promijenjenih vojnih i političkih okolnosti, sljedećih dana očekuje odluka Vijeća sigurnosti o daljnjem smanjenju pripadnika UNCRO-a. ZAGREB - I dalje se masovno protjeruju Hrvati s banjalučkog područja, istaknuo je u ponedjeljak na konferenciji za novinstvo u zagrebačkom stožeru UN-a glasnogovornik UNHCR-a Kris Janowski. "Kod Davora će danas u Hrvatsku prijeći oko 600 Hrvata. Predviđamo da će ih sutra biti oko 500, a taj će se proces nastaviti i sljedećih dana. Očekujemo da će biti protjerano i preostalo muslimansko stanovništvo" - rekao je Janowski. To je konačan potez u trogodišnjoj politici etničkog čišćenja na banjalučkom području, ocijenio je Janowski. BEČ - Austrijska zrakoplovna tvrtka Austrian Airlines od utorka će obnoviti redovitu vezu između Beča i Zagreba, objavila je u ponedjeljak u Beču glasnogovornica tvrtke. Tvrtka Austrian Airlines letove u Zagreb privremeno je prekinula 3. kolovoza iz sigurnosnih razloga. SARAJEVO - Na automobil američkog veleposlanstva u Sarajevu u ponedjeljak je otvorena vatra iz osobnog oružja, i to negdje na putu od sarajevske zračne luke do predgrađa Dobrinja, ali nema ranjenih, objavili su izvori američkog veleposlanstva. Automobili američkog veleposlanstva ove su godine već dva puta bili metom neprijateljske vatre - prvi put u blizini hotela Holiday Inn, a drugi put pored samog veleposlanstva kada je tamo bačena bomba. Ni u ta dva napada nitko nije ozlijeđen. BUDIMPEŠTA - Vijesti iz Vojvodine o protjerivanju Hrvata iz Srijema, te o opasnosti koja zbog dolaska Srba iz Hrvatske prijeti i Mađarima i danas privlači značajnu pozornost mađarskih medija i javnosti. Pojedini mađarski listovi su objavili vijest da je iz nekih istočnobačkih mjesta već protjeran i određen broj Mađara, ali to još nije službeno potvrđeno. Sigurno je međutim da je zabrinutost među vojvođanskim Mađarima vrlo velika. Protiv promjene etničke slike Vojvodine nasilnim putem glas su digle i političke organizacije koje predstavljaju Mađare u toj pokrajini. U priopćenju Saveza Mađara Vojvodine, koje je potpisao njegov predsjednik Ferenc Čubela, među ostalim stoji kako se ta stranka protivi svakoj akciji kojoj je cilj promijeniti stoljetni etnički sastav Vojvodine. BUDIMPEŠTA - Dobrotvorno društvo "Sveti Stjepan" iz Budimpešte prikupilo je i poslalo humanitarnu pomoć za izbjeglice i prognanike iz okupiranih dijelova Hrvatske i BiH, koji su smješteni u južnoj Mađarskoj. Paketi, u kojima su pretežno odjevni predmeti, danas su svečano uručeni mjesnoj organizaciji Caritasa u selu Salanta kod Pečuha. Ova će pomoć biti podijeljena među izbjeglima i prognanima, kojih u južnoj Mađarskoj ima oko 3,5 tisuće, a svakodnevno stižu novi prognanici, uglavnom Muslimani iz BiH. AMAN - Britanski ministar za oružane snage Nicholas Soames izjavio je u ponedjeljak u Amanu da je diplomacija najbolja alternativa za rješavanje krize na prostoru bivše Jugoslavije. "Ne postoji vojno rješenje bosanske krize koja traži strpljenje i odlučnu diplomaciju", izjavio je Soames. Soames, koji bi trebao posjetiti još Egipat, Saudijsku Arabiju i Maroko donio je kralju Huseinu pismo britanskog premijera Johna Majora o BiH. BONN - Njemačka je u ponedjeljak podržala ideju da se održi međunarodni sastnak na vrhu, kako bi se ujedinili diplomatski napori i pronašlo političko riješenje za sukob na području bivše Jugoslavije. Glasnogovornik njemačke vlade Herbert Schmuelling (Šmiling) rekao je da Bonn podupire ruski prijedlog o međunarodnom sastanku na vrhu o bivšoj Jugoslaviji i odvojeni sastanak dužnosnika Hrvatske, BiH-a i Srbije. "Mi podržavamo ideju o međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji i sudjelovat ćemo u njezinu radu kao zemlja članica Kontaktne skupine", rekao je novinarima glasnogovornik Schmuelling. KUALA LUMPUR - Malezija ulaže napore da se smijeni glavni tajnik UN-a Butros Butros-Gali, jer je krivac za nastavak rata u bivšoj Jugoslaviji, izajvio je u ponedjeljak malezijski ministar vanjskih poslova Abdulah Ahmed Badavi. "Vlada se trenutačno konzultira sa zemljama članicama Oragnizacije islamske konferencije o naporima da se Butros-Gali smijeni s njegove dužnosti", reko je Abdulah na sjednici malezijskog parlamenta. ATENA - Naseljavanje srpskih izbjeglica na Kosovu moglo bi prouzročiti da se proširi sukob na području bivše Jugoslavije, upozorio je u ponedjeljak državni tajnik grčkoga Ministarstva obrane Nikos Kuris. "Dolazak tih ljudi mogao bi stvoriti uvjete za širenje sukoba prema jugu, što u prvom redu zabrinjava Grčku", rekao je Kuris. Vlasti tzv. SRJ priopćile su kako na Kosovo kane naseliti oko 16.000 izbjeglica. SARAJEVO - Ofenziva Armije BiH kod Donjeg Vakufa nastavljena je i danas, a prema podacima UN-u u Sarajevu, pješačke se borbe vode sjeveroistočno i južno od grada. "Borbe se i dalje vode, a kako je smanjen intenzitet topničke paljbe i sve je jača puščana i strojnička, mi procijenjujemo da traju pješački napadi", izjavio je glasnogovornik britanskih postrojba UNPROFOR-a u Gornjem Vakufu bojnik Greg Thompson. "Glavno područje djelovanja i dalje je brdo Komar, sjeveroistočno od grada", dodao je Thompson. Izvori UN-a ističu da snage VII. korpusa Armije BiH napadaju Donji Vakuf s juga i sjeveroistoka, uz topničku potporu HVO-a iz smjera zapada. TIRANA - Doseljavanje tisuća srpskih izbjeglica iz novooslobođenih hrvatskih područja na Kosovo povećava opasnost od širenja sukoba, što bi prestavljalo "izravnu vojnu opasnost" za Albaniju, izjavio je albanski ministar obrane Safet Zhulalli (Žuljali). Ističući da bi nova srpska kolonizacija Kosova mogla prouzročiti "nepredvidive posljedice" i proširiti "jugoslavenski sukob" na Kosovo i Makedoniju, gdje živi tri milijuna Albanaca, Zhulalli je rekao da Albanija mora "spremna dočekati te prijetnje" i podzeti sve kako se ne bi dopustilo krvoproliće nad kosovskim Albancima. U interviewu listu "Rilindji," koji izlazi u Tirani, on je također ustvrdio da bez pravedna rješenja kosovskog problema nema duguročnog rješenje krize na području bivše Jugoslavije. BONN - Bošnjačko-hrvatska strana mora dobiti 51 posto teritorija prema bilo kojem planu unutarnjeg razgraničenja BiH, izjavio je njemački ministar obrane Volker Ruehe (Rie). Na traženje da komentira izvješća prema kojima bi Srbi u novim projedlozima mogli doboti više od 49 posto područja BiH, Ruehe je u interviewu njemačkoj televiziji rekao kako ne vjeruje da bi Muslimani na to pristali. "Time bi se slijedila logika rata. Podjela mora ostati na 51 posto", istaknuo je Ruehe i dodao kako to nije samo stajalište Bonna nego i međunarodne zajednice. Država Bosna i Hercegovina bila bi federacija, a središnja vlada u Sarajevu mora ostati odgovorna za vanjsku politiku i sigurnost, dodao je Ruehe i zaključio kako je to "jedina mogućnost da se postigne stabilno rješenje". SARAJEVO - Premijer BiH Haris Silajdžić u ponedjeljak je zajamčio sigurnost Muslimanima, kojih ima oko 30.000, a koji su izbjegli iz bihaćkog džepa nakon što su snage Armije BiH ušle u Veliku Kladušu, javila je agencija Reuter. "Oni sada žive u strahu jer su pod utjecajem propagande pristaša Fikreta Abdića", rekao je premijer BiH, dodavši kako im je "zajamčena sigurnost i amnestija, tako da se mogu vratiti kućama". BEOGRAD - Savez Mađara u Vojvodini objavio je priopćenje u kojem prosvjeduje zbog najavljene masovne mobilizacije Mađara, koju opisuje kao napad na njihov opstanak. "Vidimo namjeru da se pokrene genocid u kojem bi Srbija trebala voditi mogući hrvatsko-srpski rat sa svojim državljanima pripadnicima manjina", kaže se u priopćenju dostavljenom mađarskoj novinskoj agenciji MTI. "Mi se borimo za opstanak kada kažemo NE oružju. Mi odbijamo biti topovsko meso u Novosadskom korpusu", ističe se u priopćenju koje je potpisao predsjednik Saveza Ferenc Csubela (Čubela). On napominje da mobilizacija još nije započela, ali da je prema novinskim izvješćima iz Beograda, pripremljeno 26.000 poziva, većinom za pripadnike manjina, koji uskoro trebaju biti podijeljeni. SARAJEVO - Francuski ministar obrane Charles Millon (Šarl Mijon) posjetio je jutros francuske vojnike na planini Igman, na prvoj etapi svog jednodnevnog posjeta Sarajevu tijekom kojeg će se sastati s najvišim dužnosnicima BiH, priopćeno je iz UNPROFOR-a. Millon je posjetio francuske plave kacige i vojnike iz sastava Snaga za brzo djelovanje staciniorane na Igmanu, jugozapadno od Sarajeva. Francuskog ministra obrane poslijepodne bi trebali primiti predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, premijer Haris Silajdžić i ministar vanjskih poslova Muhamed Šaćirbej. DŽEDA - Organizacija islamske konferencije (OIC) objavila je poziv Jemena da se hitno organizira sastanak zemalja članica OIC-a o stanju u BiH, javlja agencija Associated Press (AP) pozivajući se na neimenovana glasnogovornika te organizacije. Glasnogovornik je rekao da će se sastanak održati 26. rujna, ako dvije trećine od 52 zemlje članice prihvate taj poziv, dodaje AP. RIM - Italija će od početka ovog tjedna svoje humanitarne letove iz Pise preusmjeriti prema Beogradu umjesto da ti zrakoplovi slijeću u Split, izjavila je glasnogovornica talijanskoga Ministarstva vanjskih poslova. Dodala je kako je takva odluka prihvaćena zato što je UNHCR-u potrebna pomoć za izbjeglice koji su nakon oslobodilačke vojno-redarstvene akcije napustili Hrvatsku. Prvi teretni zrakoplov za Beograd, prema njezinim riječima, krenut će kasno danas, a sljedećih će se dana nastaviti sa sličnim humanitarnim letovima. MOSKVA - Zapovjednik ruskih snaga u Čečeniji Anatolij Romanov i zapovjednik čečenskoga glavnog stožera Aslan Mashadov potpisali su u ponedjeljak u Groznome sporazum o razoružanju čečenskih separatista, objavila je novinska agencija ITAR-TASS. Sporazum je postignut nakon polsatnoga sastanka u čečenskome glavnom gradu. Mirovni pregovarači već tjednima nisu uspjevali postići nikakvo rješenje, samo su optuživali jedni druge da narušavaju mir. U nedjelju su Rusi zaprijetili ponovnom uporabom sile, ako Čečeni ne polože oružje. MOSKVA - Zapovjednik glavnoga čečenskog stožera Aslan Maskahadov je u ponedjeljak odbio potpisati protokol kojim se stavlja na snagu sporazum o razoružanju, javlja France presse (Frans pres) pozivajući se na rusku novinsku agenciju Interfax. Maskahadov je povezao provedbu sporazuma s napretkom u rješavanju pitanja nezavisnosti koju traže Čečeni. "Provedba sporazuma o razoružanju je povezana s rješavanjem pitanja vlasti", rekao je Maskahadov. MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin zatražio je u ponedjeljak da ruski premijer i ministar unutarnjih poslova i nacionalnih manjina nastave mirovne pregovore u Čečeniji, te je istaknuo kako ruske postrojbe trebaju odgovoriti na čečenske napade. "U razgovoru je predsjednik Jeljcin istaknuo nezadovoljstvo brzinom kojom se razoružavaju ilegalne čečenske postrojbe", kaže se u priopćenju iz Jeljcinova ureda objavljenom poslije sastanka s premijerom Viktorom Černomirdinom, ministrom unutarnjih poslova Anatolijem Kulikovim i ministrom za nacionalne manjine Vjačeslavom Mihajlovim, koji je istodobno i voditelj ruskog izaslanstva u pregovorima s Čečenijom. SIDON - Četiri izraelska zrakoplova uz potporu helikoptera napala su u ponedjeljak, drugi put ovaj mjesec, položaje libanonskih gerilaca južno od Bejruta, priopćili su izvori službe sigurnosti. Na položaje Narodnoga fronta za oslobođenje Palestine u selu Namehu, l6 km južno od Bejruta, zrakoplovi su tri puta uzastopce ispalili nekoliko raketa, dodaju isti izvori. TEHERAN - Iračka vojska je u posljednjih nekoliko dana uhitila deset visokih časnika bliskih generalu Huseinu Kamelu Hasanu koji je zatražio azil u Jordanu, izjavio je u ponedjeljak u Teheranu šef iračke šiitske oporbe. Ajatolah Mohamed Bager Hakim, predsjedavatelj Više skupštine islamske revolucije Iraka (ASRII), izjavio je na konferenciji za novinare u Teheranu, gdje živi u progonstvu, da su ta uhićenja izvršena nakon što je general Hasan prebjegao prošli utorak u Jordan zajedno s dvije starije kćeri predsjednika Saddama Husseina. TEHERAN - Iranski predsjednik Ali Akbar Hašemi Rafsandžani imenovao je svog brata, Mohameda Hašemija, na mjesto potpredsjednika republike. Mohamed Hašemi je zamjenik ministra vanjskih poslova, a 12 godina je proveo na mjestu direktora državnog radija i televizije. Na mjestu potpredsjednika države zaduženog za izvršne poslove Hašemi zamjenjuje Hamida Mirzadeha, imenovanog u subotu potpredsjednikom za plan i proračun. Islamska republika Iran je s Hašemijem dobila svog sedmog potpredsjednika. WASHINGTON - Ujedinjeni narodi trebali bi prekinuti svoju financijsku ovisnost o Sjedinjenim Državama, raspoređujući prihode za svoj proračun na druge zemlje članice, ocijenio je glavni tajnik UN Butros Butros-Gali u članku za Washington Post. "Prekomjerna ovisnost organizacije prema uplatama samo jedne zemlje članice je nezdrava", piše Butros-Gali. Prema njemu "jednakomjernija razdioba troškova na zemlja koje su platno sposobne bila bi u interesu organizacije i međunarodne zajednice u cjelini". Sa 2,754 milijardi dolara neuplaćenih dugovanja, od čega samo na SAD otpada 1,179 milijardi, UN su u stanju "bankrota" i reforma se "treba provesti bez odlaganja", zaključuju u svom članku Butros-Gali. (Hina) sb 142351 MET aug 95

(Hina) sb

An unhandled error has occurred. Reload 🗙