ZAGREB, 8. kolovoza (Hina)
ZAGREB - Međunarodni odbor Crvenog križa procjenjuje da je iz bivših
sektora Sjever i Jug do sada otišlo oko 100 tisuća hrvatskih Srba,
rekao je u utorak u Zagrebu glasnogovornik ICRC-a Lars Lemche (Lemke).
"Izbjeglice se nalaze u Banja Luci, Bosanskom Petrovcu i Bijeljini
ili na cestama između ovih mjesta", rekao je Lemche za Hinu ističući
kako su ovo nepotvrđene procjene ICRC-a.
Dodao je kako se "nekoliko tisuća ljudi zaputilo u Srbiju preko
Bijeljine."
Prema procjenama UNHCR-a na području Gline i Topuskog još uvijek se
nalazi oko 40 tisuća ljudi.
Nitko još ne može ni približno točno reći koliko je hrvatskih Srba
pobjeglo u BiH i Srbiju niti koliko ih se još nalazi u okruženju na
području Gline, Dvora na Uni i Topuskog. Problem je i u bitno
različitim procjenama broja ljudi koji su se prije početka hrvatske
akcije nalazili u bivšim sektorima Jug i Sjever a kreću se od 120 do
150 tisuća.
Međunarodni Crveni križ osigurao je hranu, vodu i hitnu medicinsku
pomoć za ljude koji su pobjegli u BiH, za one smještene u naseljenim
mjestima kao i za one koji se nalaze u pokretu na cestama.
Crveni križ poslao je hitnu medicinsku pomoć i Srbima koji se nalaze
u okruženju na području Topuskog.
Glasnogovornik ICRC-a Lars Lemche je naglasio kako su hrvatske vlasti
odobrile Crvenom križu punu slobodu kretanja u Kninu te da će uskoro
dobiti i pristup ratnim zarobljenicima.
Prema njegovim riječima nekoliko tisuća Muslimana sa područja Velike
Kladuše u ponedjeljak je pobjeglo prema Vojniću ne želeći dočekati
postrojbe 5. korpusa Armije BiH koje su već ušle u bivše uporište
Fikreta Abdića.
ZAGREB - UNHCR je zabrinut zbog činjenice da je u posljednjih nekoliko
dana povećan pritisak na preostale Hrvate i Muslimane u banjalučkoj
regiji da napuste to područje, izjavio je u utorak poslijepodne na
konferenciji za novinare u Zagrebu glasnogovornik UNHCR-a Kris
Janowski.
"Trenutačno nam se obratilo nekoliko desetina Hrvata i Muslimana koji
su kazali da novopridošle srpske izbjeglice traže od njih da odu",
rekao je Janowski izrazivši bojazan da bi takvih slučajeva uskoro
moglo biti znatno više.
Djelatnici UNHCR-a u Banjoj Luci izvijestili su kako su im srpske
izbjeglice koje su pristigle s novooslobođenih hrvatskih područja
kazale da su u ponedjeljak poslijepodne na cesti od Bosanskog
Petrovca prema Ključu dospjele pod vatru, rekao je Janowski.
"Naši djelatnici, koji su pomogli prevesti tri ranjenika do bolnice,
rekli su da su vidjeli dva tijela na cesti te nekoliko izgorjelih
vozila", napomenuo je Janowski.
Prema njegovim riječima, sada je glavni cilj osigurati prolaz onima
koji žele napustiti nekadašnje sektore sjever i jug. Istodobno, dodao
je, UNHCR se priprema za pomoć pri prihvatu tih ljudi na području
Banje Luke.
Prema procjenama koje smo dobili od tamošnjih srpskih vlasti, u
banjalučku regiju već je pristiglo oko 30 tisuća ljudi, a očekuju još
oko 120 tisuća, rekao je glasnogovornik UNHCR-a. Pozivajući se na
informacije koje je UNHCR dobio od Jugoslavenskoga Crvenog križa,
Janowski je iznio podatak da je dio izbjeglica hrvatskih Srba - oko 13
tisuća - u posljednjih nekoliko dana ušao na teritorij Srbije.
BONN - Njemačka vlada vidi "u najnovijim događajima nove izglede za
mirno rješenje u bivšoj Jugoslaviji", rekao je u utorak glasnogovornik
njemačke vlade Herbert Schmuelling (Šmeling).
"Nova situacija na Balkanu" rađa "nadu da se stvaraju nove
perspektive" glede političkog rješenja, rekao je Schmuelling tijekom
konferencije za tisak nakon sjednice njemačke vlade.
Ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel, koji je predsijedao sjednicom
kabineta, pozvao je "sve strane da se uzdrže od bilo kakve akcije koja
bi mogla destabilizirati situaciju", dodao je Schmuelling.
"Stavljamo naglasak na stabilizaciju situacije u kriznom području,
spriječavanje da se sukob proširi i stvaranje novih inicijativa za
političko rješenje", rekao je glasnogovornik.
LONDON - Sjedinjene Države su danas odbacile britanske optužbe da je
Hrvatska provela "etničko čišćenje" prigodom oslobađanja okupiranog
teritorija.
U interviewu koji je danas dao radiju BBC američki veleposlanik u
Hrvatskoj Peter Galbraith je naglasio da bi se hrvatski vojni uspjeh
mogao pokazati kao pozitivan u omogućavanju rješenja sukoba
pregovorima.
"Mislimo da bi vodstvo bosanskih Srba sada moglo priznati nove
realnosti i da bi to u stvari bila prilika da se postigne pravedno
rješenje putem pregovora", kazao je veleposlanik.
Zamoljen da komentira britanske optužbe da je Hrvatska izvršila
"etničko čišćenje", Galbraith je istaknuo: "To nije etničko čišćenje."
"Etničko čišćenje je praksa koju podupire vodstvo u Beogradu, a koju
su proveli bosanski Srbi, a i hrvatski Srbi, nasilno protjerujući
lokalno stanovništvo, bilo muslimansko ili hrvatsko, koristeći se
taktikom terora", zaključio je Galbraith.
Britanski ministar obrane Michael Portillo ocijenio je jučer, osvrćući
se na stanje u Hrvatskoj, da "protjerivanje ljudi iz njihovih domova i
mjesta gdje su živjeli generacijama predstavlja etničko čišćenje."
PALE - Vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić zatražio je u utorak od
srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića da pošalje postrojbe
vojske tzv. SRJ kako bi spasile bivšu tzv. krajinu, javlja agencija
France presse pozivajući se na izvješće novinske agencije bosanskih
Srba.
U otvorenom pismu Miloševiću, Karadžić ocjenjuje da je pasivno
držanje srbijanskog predsjednika "ravno izdaji", te ga optužuje radi
"popuštanja stranim pritiscima".
"Varate se ako mislite da, pod vašim i svjetskim embargom, 'republika
srpska' može braniti vlastitim snagama 'republiku srpsku krajinu'", kaže
se u Karadžićevom pismu.
"Pozivam vas, dok još nije prekasno, da iskoristite svoj utjecaj kako
bi vojska Jugoslavije ispunila svoje obveze prema 'rsk' na temelju
Vanceovog plana", nastavlja u pismu Karadžić, te kaže kako "sadašnji
trenutak jasno pokazuje" da Miloševićev "angažman u prilog nacionalnim
srpskim interesima nije bio iskren".
Karažić u pismu ocjenjuje da je Milošević počeo "popuštati stranim
pritiscima do točke koja odgovora izdaji".
BONN - Hrvatska očekuje pomoć Njemačke i drugih zemalja u obnovi
novooslobođenih područja, izjavio je u utorak u Bonnu hrvatski
veleposlanik u Njemačkoj Ivan Ilić.
On je naglasio kako će se sada u svoje domove moći vratiti oko 110
tisuća prognanika s donedavno oklupiranih područja.
Dodao je kako se Srbi, koji sada zbog srpske propagande napuštaju
ta područja, mogu vratiti u svako doba budući im Hrvatska jamči sva
ljudska i građanska prava.
Ilić je izjavom obuhvatio i oko 20 tisuća izbjeglica s tih područja
koji trenutno žive u Njemačkoj. Prema sporazumu Hrvatske i Njemačke
ovi ljudi su se već trebali vratiti u Hrvatsku, ali je zbog stanja u
zemlji rok stalno produžavan.
Posljednji rok predviđen 15. kolovoza, prošlog je tjedna pomaknut za
još jedan mjesec.
ZAGREB - Zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Ivo
Sanader primio je danas otpravnika poslova Veleposlanstva Republike
Mađarske u Zagrebu Imru Vargu, na njegov zahtjev, priopćeno je iz
Ministarstva vanjskih poslova.
Mađarski otpravnik poslova službeno je prenio inicijativu
predsjednika Vlade Republike Mađarske Gyule Horna, predloženu prije
dva tjedna u Helsinkiju. Mađarska predlaže održavanje mirovne
konferencije u Budimpešti, koja bi trebala dovesti do konačnog
rješenja krize u Bosni i Hercegovini.
Imre Varga je takokđer izvjestio da je predsjednik mađarske vlade
prihvatio poziv svojega hrvatskoga kolege Nikice Valentića, te je
potvrdio da će na jesen posjetiti Republiku Hrvatsku.
Dr. Sanader je istaknuo zadovoljstvo hrvatske vlade što je mađarski
premijer prihvatio poziv, a zatim je obavijestio Imru Vargu o
trenutačnom stanju u Republici Hrvatskoj nakon oslobađanja donedavna
okupiranih područja. Hrvatski zamjenik ministra govorio je i o
planovima za mirnu reintegraciju istočne Slavonije i Baranje.
ZAGREB - Zamjenik ministra vanjskih poslova dr. Ivo Sanader primio je
danas člana australskoga Parlamenta Paula Filinga i koordinatora
Australskoga bosansko-hercegovačkog udruženja Marjana Bošnjaka,
priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske.
Paul Filing, kojemu je to već četvrti posjet Republici Hrvatskoj,
istaknuo je kako je svrha njegova posjeta informirati se o stanju,
imajući u vidu dezinformacije koje se posljednjih nekoliko dana
pojavljuju u stranim medijima, te australskome parlamentu prenijeti
istinu o pozadini hrvatske akcije.
Dr. Sanader je gosta obavijestio o razlozima i tijeku akcije "Oluja",
te istaknuo kako je Republika Hrvatska poduzela tu akciju nakon četiri
godine strpljiva čekanja i napora Predsjednika Republike i hrvatske
Vlade da se u suradnji s međunarodnom zajednicom mirnim putem riješi
kriza u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
No, svi dosadašnji pregovori i mirovni napori nisu dali rezultate
koji bi omogućili mirnu reintegraciju hrvatskih okupiranih područja, a
međunarodna zajednica nije uspjela učinkovito djelovati i zaustaviti
srpsku ofanzivu u bihaćkoj enklavi. Stoga je Republika Hrvatska, na
temelju Splitske deklaracije i svih relevantnih sporazuma i dogovora s
Republikom i Federacijom Bosne i Hercegovine, poduzela tu akciju čiji
je cilj bio ne samo spriječiti humanitarnu, vojnu i političku
katastrofu u bihaćkom području, nego dati i novi poticaj mirovnom
procesu u regiji.
Paul Filing je čestitao Hrvatskoj zbog iznimno uspješne akcije i
istaknuo da se situacija u samo nekoliko dana u potpunosti izmijenila,
ne samo u Hrvatskoj, nego i u Bosni i Hercegovini. Nakon što su
oslobođena hrvatska okupirana područja i velik dio zapadne Bosne, i
Vlada Bosne i Hercegovine moći će se lakše oduprijeti srpskoj
agresiji.
Bihać bez hrvatske pomoći ne bi bio mogao opstati, istaknuo je Paul
Filing.
Marjan Bošnjak je hrvatskoj Vladi i hrvatskome Predsjedniku prenio
čestitke Australsko-hrvatskoga i Australskog bosansko-hercegovačkog
društva, rekavši da je Hrvatska jedina članica Ujedinjenih naroda koja
je uspjela nešto učiniti za spas Bihaća.
BRUXELLES - Europska unije odlučila je dati hitnu humanitarnu pomoć od
pet milijuna ecu-a (6,5 milijuna dolara) za srpske izbjeglice iz
Hrvatske te muslimanske izbjeglice iz Srebrenice i Žepe, izvijestio je
danas glasnogovornik Europske komisije.
Ta bi pomoć trebala omogućiti Međunarodnom odboru Crvenog križa i
nevladinim humanitarnim organizacijama da u Banja Luci spremnije
prihvate val srpskih izbjeglica iz dosad okupiranih dijelova Hrvatske.
Njome se treba pomoći i nevladinim organizacijama zaduženim za skrb za
Muslimane iz Srebrenice i Žepe, dodao je isti izvor.
Europska povjerenica za humanitarnu pomoć Emma Bonino zatražila je
da sve strane na terenu omoguće slobodan prolaz humanitarnih konvoja
za Bihać, Banju Luku, Sarajevo i Goražde.
SOFIJA - Nakon objave ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška
da je vojna akcija "Oluja 95" u bivšim sektorima "sjever" i "jug"
završena, te da je na ta dva područja uspješno uspostavljen
ustavno-pravni poredak i nadzor hrvatskoga teritorija, a što su
prenijela i bugarska sredstva javnog priopćavanja, u hrvatsko
veleposlanstvo u Sofiji stižu usmene i pismene čestitke javnih i
političkih djelatnika, kulturnih i političkih institucija, ali i
običnih bugarskih građana, priopćilo je veleposlanstvo.
Svi oni čestitaju na oslobođenju nekada okupiranih hrvatskih krajeva,
te izražavaju dobre želje za uspostavom mira i nesmetana razvoja mlade
hrvatske države.
ALEKSANDRIJA/TABA - Čelnik PLO-a Jaser Arafat izjavio je danas kako se
nada da će se u nastavku njegovih pregovora s izraelskim ministrom
vanjskih poslova Shimonom Peresom dogovoriti novi rok za sporazum o
širenju palestinske samouprave na Zapadnoj obali.
"Nadam se da ćemo danas u Tabi moći prebroditi prepreke" i dogovoriti
odgovarajuće rokove, kazao je Arafat nakon konzultacija s egipatskim
predsjednikom Hosnijem Mubarakom u Aleksandriji.
Arafat će danas otputovati u egipatsko ljetovalište Tabu kako bi
nastavio jučer započete pregovore s Peresom.
Glavni palestinski pregovarač Ahmed Korei izjavio je danas u Tabi da
je Arafat prihvatio izraelski prijedlog o postupnom premještanju
izraelske vojske nakon palestinskih izbora.
"Jučer smo se suglasili da će nakon izbora razmještanja biti
izvršavana svakih šest mjeseci, umjesto svaka tri mjeseca (kako je
predlagala palestinska strana)", kazao je Korei novinarima u Tabi.
BONN - Njemačka će i ubuduće prihvaćati izbjeglice iz ratom zahvaćenih
područja u državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije, izjavio je
u utorak u Bonnu nakon zasjedanja njemačke vlade njen glasnogovornik
Herbert Schmelling.
Prema njegovim je riječima Njemačka od sredine 1991. za prihvat i
izdržavanje između 350 i 400 tisuća izbjeglica s prostora bivše
Jugoslavije izdvojila 11 milijardi maraka.
BONN - Njemačka odbija svaki dogovor između Hrvata i Srba koji bi išao
na račun BiH, izjavio je u utorak u Bonnu nakon zasjedanja njemačke
vlade njen glasnogovornik Herbert Schmelling.
"Teritorijalni dogovori na račun Muslimana kao najslabije sukobljene
strane ne mogu biti u skladu s našim stavom", naglasio je Schmelling.
Prema njegovim riječima, nema se inače što prigovoriti inicijativi
predsjednika Jeljcina koji je pozvao u Moskvu hrvatskog predsjednika
dr. Franju Tuđmana i srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića.
On je istodobno ukazao na mogućnost da Jeljcin proširi svoj poziv na
predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića.
NAGASAKI - Japanski grad Nagasaki obilježit će sutra 50-godišnjicu
napada atomskom bombom u kojemu je poginulo oko 70.000 osoba.
Plutonijska bomba bačena je na taj japanski lučki grad 9. kolovoza
1945. u 11.02 sati, a sutra će u to vrijeme zazvoniti zvona, a gradske
vlasti će pročitati novu Mirovnu deklaraciju protiv nuklearnih pokusa.
Kao i dosadašnjih godina, obilježavanje bombardiranja Nagasakija imat
će slabiji publicitet od komemoracija u Hirošimi, gdje je od uranske
bombe stradalo dvostruko više ljudi.
U Nagasakiju je bilo manje žrtava stoga što je grad raširen po
brežuljcima pa djelovanje snažnije plutonijske bombe nije bilo
jednakog inteziteta na cijelom području grada.
Šest dana nakon američkog bombardiranja Nagasakija, japanski car
Hirohito je 15. kolovoza naredio bezuvjetnu predaju zemlje.
PARIZ - Francuska je u utorak priopćila kako će zaustaviti pokušaj
Novog Zelanda da je pozove pred Međunarodni sud pravde (ICJ) zbog
odluke o obnavljanju nuklearnih pokusa.
Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Yves Doutriaux je
izjavio kako je potrebna suglasnost obiju strana da bi pred sud mogao
biti iznesen bilo kakav spor, a da u slučaju Francuske takva
suglasnost ne postoji.
Na upit o najavi novozelandskog premijera Jima Bolgera da će Novi
Zeland pokušati obnoviti spor iz 1973. godine pred ICJ-om kako bi
spriječio francuske nuklearne pokuse, Doutriaux je odgovorio: "Taj
potez ima unutarnjopolitičke ciljeve, jer novozelandska vlada dobro
zna da ICJ može raditi samo ako postoji pristanak dviju države".
(Hina) dh dh
081810 MET aug 95
(Hina) dh dh