MOSTAR, 27. srpnja (Hina) - Zamjenik ministra vanjskih poslova
Republike i Federacije Bosne i Hercegovine i ministar za
međurepubličku suradnju i međunarodne odnose Hrvatske Republike
Herceg-Bosne Vladislav Pogarčić poslao je 25. srpnja pismo upravitelju
Europske unije u Mostaru Hansu Koschnicku, kao odgovor na njegovo
izvješće od 17. srpnja podneseno Savjetu ministara Europske unije. U
opširnom odgovoru, koji je danas dopremljen i Hini, Pogarčić ocjenjuje
da je "temeljni i lako uočljivi problem - ponešto pretjerana
subjektivnost i nedostatna argumentiranost Vašeg (Koschnickova)
izvješća".
Pogarčić pozitivno ocjenjuje ukupne napore uložene u uspostavu
normalnih životnih uvjeta - u opskrbu vodom i strujom, u osiguranje
dostatne količine hrane, u popravak stambenog fonda, otvorenje škola i
vrtića, podizanje razine zdravstvene i socijalne skrbi, u uspostavu
javnog prijevoza i izgradnju mostova, napore uložene u gospodarsku
obnovu i u buđenje kulturnog života, te uključivanje mladih u
konstruktivne programe. "U tom smislu izražavamo punu potporu i svu
potrebitu pomoć kako bi se i nadalje u tim pitanjima postizali pomaci
koji pružaju nadu za prevladavanje temeljnih spornih pitanja", kaže se
u pismu.
No, Pogarčić jasno ukazuje na "neke sporne detalje" Koschnickova
izvješća, ocjenjujući da on u cijelom izvješću "zapravo nastupa kao
zaštitnik interesa muslimansko-bošnjačke strane, unaprijed odbijajući
prihvatiti postojanje bilateralne situacije, dakle situacije dva
jednakopravna čimbenika". Pogarčić se u potpunosti slaže s
Koschnickovom procjenom da je, u svezi s modelom općeg političkog
rješenja, postignuti rezultat vrlo skroman, ali ga i iznenađuje "što za
takav rezultat razloge nalazi jedino u politici odbijanja i navodne
blokada s hrvatske strane".
Pogarčić smatra da problem nije u hrvatskoj strani, već u
Koschnickovu viđenju političkog rješenja. U svezi s ukupnim modelom
političkog rješenja, podsjeća da je mišljenje hrvatske strane kako
upravu u Mostaru valja ustrojiti na način i po modelu vlasti u cijeloj
Federaciji BiH, odnosno na temelju zakonskih dokumenata koji već
vrijede ili će vrijediti u njoj. "Iz toga jasno proizlazi stajalište
kako Mostar ne može biti promatran kao izdvojena i posebna cjelina u
odnosu prema Federaciji, unutar koje postoji i funkcionira", navodi
Pogarčić.
"Zbog toga ponovno skrećemo pozornost kako je hrvatska strana za
'strategiju ciljeva i općih smjernica u drugoj godini uprave' Europske
unije u Mostaru, kojoj glavni politički cilj mandata ne treba biti da
bude 'jednistvena', nego zajednička, ne 'samostalna' nego
koordinirajuća i multietnička uprava - u mjeri i na način kako to
odgovara dvjema etničkim zajednicama - u udruženim mostarskim
općinama", navodi Pogarčić i zaključuje: "Sve što hrvatska strana želi
sebi, to želi i drugima, jer ustroj i Republike i Federacije BiH i
kantona, pa i Mostara i drugih većih gradova, nije sam sebi svrhom,
nego je to model realiziranja primarno demokratskih, pa onda i
društvenih, ekonomskih, kulturnih, vjerskih i nacionalnih interesa
svakog pojedinca, skupine i naroda".
(Hina) pp mc
271805 MET jul 95
(Hina) pp mc