PRORAČUNA
ZAGREB, 27. srpnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora prihvatio
je u nastavku današnje sjednice Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 1995. godinu. Dom
je odbio na dnevni red uvrstiti Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o
pravima zastupnika u Saboru, kojeg je predložio Luka Bebić a po kojem
bi se plaće zastupnika smanjile za 20 posto.
Nakon polemične rasprave i glasovanja o amandmanima na Konačnom
prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na
kojima postoji stanarsko pravo, na prijedlog Vladimira Šeksa (HDZ) o
zakonu se nije glasovalo, već će to biti učinjeno u nastavku sjednice,
a nakon očitovanja Kluba HDZ-a.
Uz Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju državnog
proračuna prihvaćeno je i nekoliko amandmana, a Vlada je pristala
brisati članke 30. b i c, uz zaključak da će ponuditi zakonska
rješenja za članak 30. a. Tim člankom, u konačnom sadržaju zakona,
ostaje obveza Zavoda za zapošljavanje da iz svojih izvornih
prihoda osigurava minimalne plaće za nezaposlene, koja iznosi 270
kuna. Naime, pojedini zastupnici su zahtjevali da se ta sredstva
osiguravaju iz državnog proračuna.
Brisanjem članka 30. b Vlada je odustala od rješenja da se vojnim
obveznicima 50 posto naknade isplaćuje u gotovini a 50 posto u
dionicama, a brisanjem članka 30. c Vlada odustaje od prenošenja
obveze na mirovinske fondove za osiguranje učenika i studenata u
slučaju invalidnosti i tjelesnog oštećenja.
Više zastupnika, Mladen Vilfan (HSLS), dr. Savka Dabčević-Kučar (HNS)
i Milan Stojanović (SDP), spornim drže članak 6. kojim se Vladi daje u
nadležnost usmjeravanje eventualnih viškova proračuna, odnosno
namirivanje manjka u državnoj blagajni. Naime, isticali su da to pravo
spada u isključivu nadležnost Sabora s čime se složio i ministar
financija Božo Prka, ali i pojasnio da je izvršavanje proračuna dnevni
operativni posao, zbog čega se ne može prihvatiti zahtjev za brisanje
tog članka.
Martin Katičić (HDZ), nakon obrazloženja premijera Nikice Valentića,
odustao je od amandmana kojim je tražio preraspodjelu javnog duga s
osnova depozita stare devizne štednje. Prema Katičićevu obrazloženju,
radi se o nepravednoj raspodjeli javnog duga po kojoj je samo jednoj
banci priznato 200 milijuna njemačkih maraka javnog duga više nego bi
joj po depozitu koji je imala pripadalo. Na ta sredstva, kaže Katičić,
ta je banka dobila iz proračuna 40 milijuna DEM kamata. Ukupni višak u
bankama s tog naslova iznosi, po Katičiću, 353 milijuna DEM. Premijer
Valentić složio se ocjenom da postoji nesrazmjer javnog duga i
depozita stare devizne štednje ali je ustrajao na ocjeni da to nije
predmet Zakona o izvršenju proračuna već se to mora rješiti izmjenom
izvornog zakona o javnom dugu, odnosno u okviru rasprave o stanju
poslovnog bankarstva.
Burnu je raspravu izazvao prijedlog predsjedavajućeg sjednice dr.
Nedjeljka Mihanovića da se zastupnici izjasne o dopuni dnevnog reda,
odnosno uvrštavanju na dnevni red uvrsti prijedloga zakona zastupnika
Luke Bebića (HDZ). Obrazlažući svoj prijedlog Bebić je ocijenio da je
zahtjev za smanjenjem zastupničke plaće dijelom i demagogija, ali u
isto vrijeme upitao zastupnike kako imaju pravo tražiti od građana da
štede kad to nismo spremni napraviti sami. Ivan Milas (HDZ) usprotivio
se demagogiji i smanjenja zastupničke plaće koja iznosi 4.500 kuna i s
"kojom se 30 dana ne može jesti u restoranu najobičniji ručak".
Replicirajući Milasu, Bebić je istaknuo da je bolje biti demagog nego
licemjer, a Savka Dabčević Kučar također replicirajući Milasu dodaje
da je niti jedna mala plaća ne bi natjerala na korumpiranost.
Uvrštavanje Bebićevog zakonskog prijedloga podržalo je samo 14
zastupnika, što nije dovoljno za uvrštenje u dnevni red sjednice.
Već na samom početku rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o
izmjenama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo,
atmosferu je ugrijao amandman zastupnika Ante Kutle (HDZ) kojim traži
da se omogući otkup i nacionaliziranih stanova. Ministrica prostornog
uređenja i graditeljstva Marina Dropulić-Matulović odgovorila je da
Vlada ne može prihvatiti taj amandman jer za rješavanje tog pitanja
treba donijeti zakon o denacionalizaciji.
Velimir Terzić (HSLS) iznenađen je lakoćom kojom se govori o otetoj
imovini bivših vlasnika stanova. Oteto se mora vratiti, a o stanarima
koji su sada u tim stanovima mora se pobrinuti država, kaže. S tom
ocjenom složio se i dr. Žarko Domljan ističući da se do sada ni Sabor
ni Vlada nisu usudili otvoriti pitanje denacionalizacije. Anti Kutli
je kazao da to nije njegov amandman već amandman Ivana Milasa koji je,
naglasio je Domljan, "čuvar državnog pečata, ali prvenstveno čuvar
svojih interesa". Domljan drži da se pod pritiskom "uličnih bukača" ne
može vaditi iz konteksta samo jedan mali segment i rješavati problem
bivših vlasnika stanova, a ostavljati tvornice i ostalu imovinu. Taj
je istup izazvao niz replika i međusobnih optužbi između Milasa,
Mihanovića i Domljana.
Situaciju je pokušao smiriti dr. Franjo Gregurić (HDZ) ističući da su
središnja pitanja na ovoj sjednici rebalans proračuna, a da će pitanje
denacionalizacije biti na jesenskoj sjednici Sabora.
Prekid takve rasprave zatražio je i Milan Kovač (HDZ) koji je
upozorio da Vlada zbog ozbiljnosti situacije ima "prečeg posla nego
slušati zastupnička prepucavanja". To je potvrdio i premijer Valentić
kazavši da bi radi delikatne situacije "trebao biti u svom uredu jer
niti jedna mogućnost nije isključena". No, i ovaj je prijedlog zakona,
dodao je, vezan za rebalans proračuna.
Na kraju rasprave Gordana Turić (HDZ) ocijenila je predloženi zakon
"nemoralnim" ističući da je svega u 12 stanova otkazano stanarsko
pravo. Prijedlog zakona nije u interesu hrvatskih branitelja, već u
interesu agresora, kazala je Turić pozivajući zastupnike da ga odbiju.
Sjednica je nakon prijedloga Vladimira Šeksa nastavljena
izjašnjavanjem o amandmanima na rebalans državnog proračuna.
(Hina) sšh bn
271324 MET jul 95
(Hina) sšh bn