ZAGREB, 4. srpnja (Hina)
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike
Hrvatske dr. Mate Granić primio je danas pomoćnika glavnog tajnika
UN-a za politička pitanja Alvara de Sota, koji je u višednevnu posjetu
regiji, a svrha mu je podrobnije se obavijestiti o stanju na terenu,
priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova.
Ministar Granić je izvijestio gosta o stanju na okupiranim područjima
Republike Hrvatske i u Bosni i Hercegovini. Istaknuo je zabrinutost
zbog pogoršane situacije na hrvatskim područjima izvan nadzora
hrvatskih vlasti i upozorio na neprihvatljive uvjete što ih
postavljaju lokalne srpske vlasti glede obnove pregovora o provedbi
gospodarskih sporazuma i početku političkih pregovora. Stoga je nužno
što prije početi primjenjivati mandat UNCRO-a u Hrvatskoj, osobito
dolazak snaga UN na hrvatske međunarodne granice, istaknuo je dr.
Granić. Gomilanje vojske u okupiranim djelovima Hrvatske te najavljeno
ujedinjenje hrvatskih i bosanskih Srba udaljilo bi nas od mirnog
rješenja kojemu teži Repbulika Hrvatska.
Granić i De Soto razgovarali su i o mogućnostima uzajamna priznanja
svih država nastalih na području bivše Jugoslavije i normalizaciji
hrvatsko-srpskih odnosa.
Ocijenivši sadašnje stanje u Bosni i Hercegovini kritičnim, dr.
Granić je istaknuo kako Hrvatska očekuje da će snage za brzo
djelovanje pomoći da se osiguraju humanitarni koridori i pomogne
ugroženom civilnom stanovništvu. Hrvatska će poduprijeti obnovu
mirovnih pregovora na temelju plana Kontaktne skupine, te će se i
dalje zalagati za provedbu Washingtonskih sporazuma i uspostavu
Federacije Bosne i Hecegovine, rekao je ministar Granić.
ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr.
Mate Granić uputio je u utorak u ime hrvatske Vlade pismo španjolskom
kolegi Javieru Solani (Havier Solana) u povodu španjolskog preuzimanja
predsjedateljskog mjesta u Ministarskom vijeću Europske unije.
"Čvrsto sam uvjeren da će sve zadaće na dnevnom redu vašeg
predsjedanja biti ispunjene s dobro poznatim euroentuzijazmom i
posvećenošću ideji europske solidarnosti čemu je Kraljevina Španjolska
uvijek bila odana" - navodi, među inim, u pismu dr. Granić i dodaje:
"Još sam više uvjeren da ćete vi, kao ministar vanjskih poslova
Kraljevine Španjolske, biti uspješni u provedbi takvih programa te da
će španjolsko predsjedanje osnažiti kako unutarnju tako i vanjsku
koheziju Europske unije."
Svjesni smo, kaže se dalje u pismu dr. Granića španjolskom kolegi
Solani, odgovornosti s kojom će se španjolsko predsjedanje EU
suočiti u narednom razdoblju koje može postati prekretnica u povijesti
europskog projekta. Europska unije, piše dr. Granić, suočena je s
potrebom donošenja odluka koje trebaju postaviti temelje za razvoj
Europe u 21. stoljeću, ali također i one koji se tiču događaja koji su
izazov stabilnosti i sigurnosti u Europi - naročito krize u
jugoistočnoj Europi u koju je Hrvatska uvučena protiv svoje volje.
"Kao što ste jamačno svjesni, sudjelovanje moje zemlje u europskim
integracijama ključni je sastojak njezine dugoročne vanjskopolitičke
strategije te određuje usmjerenost prema djelatnoj i sveobuhvatnoj
suradnji s međunarodnom zajednicom. Štoviše, stalno produbljavanje i
razvoj odnosa s Europskom unijom predstavlja jedan od preduvjeta
daljnjeg razvoja Hrvatske" - navodi se na kraju pisma koji je
hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić poslao španjolskom
vanjskopolitičkom ministru Javieru Solani u povodu španjolskog
preuzimanja predsjedateljskog mjesta u EU.
Španjolska je predsjedateljsko mjesto u EU preuzela 1. srpnja od
Francuske i tu će ulogu obnašati do kraja 1995. godine.
ZAGREB - Stanje u Hrvatskoj je stabilno izuzimajući oružane incidente
u bivšim sektorima Sjever, Jug i Istok i napetost oko Dinare, izjavio
je danas u Zagrebu glasnogovornik UN Christopher Gunness.
Govoreći na konferenciji za novinare u zagrebačkom Zapovjedništvu
mirovnih snaga UN-a Gunness je istaknuo da je posebno napeto stanje na
području Dinare gdje su snage pobunjenih Srba i dalje u stanju
pripravnosti zajedno s teškim oružjem koje su uzeli iz skladišta.
Snage HVO-a su u ponedjeljak ispalile 32 granate na područje Cetine a
pobunjeni hrvatski Srbi su uzvratili s tri, rekao je on.
Pripadnici UN-a zabilježili su u ponedjeljak granatiranje u bivšem
sektoru Sjever u blizini bihaćkog džepa a kod Gore razmjenu vatre
između hrvatskih snaga i pobunjenih Srba.
Pobunjeni su Srbi uvođenjem tenka, oklopnog transportera i
protuzrakoplovnog topa u zonu razdvajanja u istom sektoru prekršili
sporazum o prekidu vatre.
Prema riječima glasnogovornika UN-a, hrvatske snage nastavljaju
velike pokrete u blizini sva tri bivša sektora.
Pobunjeni Srbi su izvijestili mirovne snage UN-a o nazočnosti oko 800
hrvatskih specijalnih policijskih postrojbi u blizini Velebita, rekao
je Gunness naglasivši kako predstavnici UN ne mogu potvrditi te
navode te da ih provjeravaju.
On je dodao da bi to mogli biti isti hrvatski policajci, njih oko
600, koje su predstavnici UN primijetili prije nekoliko dana kod
Karlovca kako se kreću prema jugu.
Glasnogovornik UN je na kraju naglasio da pobunjeni Srbi na
okupiranim hrvatskim područjima i dalje strogo ograničavaju kretanje
mirovnih snaga zbog čega UN nema nikakvog uvida u kretanje njihovih
snaga.
MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova
Andrej Kozirev upozorio je danas da bi slanje njemačkih snaga i opreme
u BiH za zaštitu UNPROFOR-a moglo pogoršati sukob u toj zemlji.
"Držim da svi oni koji razmišljaju o slanju snaga, uključujući naše
njemačke prijatelje, trebaju još jednom odvagnuti je li takav korak
prikladan u ovom trenutku", rekao je Kozirev.
Njemački parlament je u petak odobrio slanje 1500 vojnika, zrakoplova
Tornado, transportnih zrakoplova i pokretne bolnice za potporu snagama
za brzo djelovanje u BiH.
Kozirev je danas pozvao bosanske Muslimane i Hrvate da prekinu
ofenzivne operacije, no nije takav poziv uputio i Srbima, koje je,
međutim, spomenuo kao stranu koja "tvrdoglavo" odbija mirovni plan.
SOFIJA - Uz talijansko, mađarsko, slovačko i
slovensko izdanje antologije hrvatske ratne lirike "U ovom strašnom
času" suautora Ive Sanadera i Ante Stamaća, objavljen je i prijevod na
bugarski jezik u nakladi ugledne bugarske izdavačke kuće "Nov den",
što ponovno svjedoči o velikom zanimanju za hrvatsku ratnu liriku u
inozemstvu.
"Odražavajući na različite načine - i tematski i u umjetničkom smislu
- dramatično razdoblje iz života hrvatskoga naroda, ta je antologija
ostavila dubok dojam u mnogim europskim zemljama ... Nadamo se da će i
bugarski čitatelj prihvatiti i ocijeniti dostojanstvo te lirike, čiji
će stihovi s jedne strane zauvijek ostati zapisani u literaturi, a s
druge, nikada neće sići sa stranica hrvatske povijesti", ističe se u
predgovoru bugarskoj nakladi.
PARIZ - Predsjednik vlade BiH Haris Siladžić je u utorak u Parizu
opovrgao da bosanske vlasti ometaju raspoređivanje francuskog
kontingenta Snaga za brzo djelovanje zapadno od Sarajeva.
Nakon razgovora s francuskim premijerom Alainom Juppeom (Alen Žipe),
Silajdžić je ocijenio "pogrešnim" informacije iz francuskih vojnih
izvora, naglasivši da su Snage za brzo djelovanje "dobrodošle u BiH".
Bosanske vlasti "podržavaju akciju" francuskih vojnika koji koriste
svoje oružje u Sarajevu odvraćajući na srpske napade, dodao je on.
U ponedjeljak je zapovjednik francuskog glavnog stožera admiral
Jacques Lanxade (Žak Lanksad) ustvrdio da bosanske vlasti ometaju
raspoređivanje francuskog kontigenta FRR-a.
Prema francuskim vojnim izvorima vlada u Sarajevu je obila odobriti
francuskom kontigentu FRR-a u području Tomislavgrada pokret cestom
prema Kiseljaku.
BUDIMPEŠTA - Mađarske su vlasti dale privremeni azil skupini od 139
izbjeglica iz BiH koji su u nedjelju navečer zatražile od pograničnih
službenika dopuštenje za privremeni ulazak u zemlju, izvijestio je
glasnogovornik mađarske Pogranične straže Attila Krisan.
Izbjeglice su ušle u Mađarsku iz tzv. SR Jugoslavije. Neki od njih su
izjavili su idu dalje u zapadnu Europu dok druge žele u Hrvatsku, no
nitko od njih nije imao dokumente potrebne za ulazak u željene zemlje.
Nakon što su dobili privremeni azil, izbjeglice su smještene u
izbjeglički centar u Nagyatadu (Nađatad) u jugozapadnoj Mađarskoj,
kazao je glasnogovornik.
To je najveća skupina izbjeglica koja je stigla u Mađarsku od
izbijanja rata na prostoru bivše Jugoslavije, dodao je Krisan.
TOKIO - Japanska policija otkrila je danas u tokijskom metrou dvije
vrećice od vinila u kojima se nalazio natrijev cijanid i sumporna
kiselina, izvijestila je japanska televizija.
Vrećice su bile povezane sa satnim mehanizmom koji je trebao izazvati
miješanje dviju tvari i stvaranje otrovnog plina.
Vrećice su pronađene u ženskom zahodu na stanici Kayabacho u
gradskom središtu.
Vlakovi su na toj stanici bili zaustavljeni nakon što su pronađene
sumnjive vrećice.
GAZA - Vođa PLO-a Jaser Arafat i izraelski ministar vanjskih poslova
Shimon Peres u utorak su nastavili razgovore o proširivanju autonomije
Zapadne obale, doznaje se iz lokalnih izvora.
Njih dvojica, nakon osmosatnog sastanka u noći sa subote na
nedjelju, trebali bi pokušati uobličiti zajedničku izjavu, javlja
jedan izraelski izvor.
Na sastanku su nazočni i generalni direktor vanjskih poslova Uri
Savir i palestinski "ministar" gospodarstva Ahmed Korej.
Sastanak je kasnio više od sat vremena jer se Peres do posljednjeg
trenutka savjetovao s izraelskim premijerom Yitzhakom Rabinom i
zapovjednikom stožera izraelske vojske, generalom Amnonom Shahakom.
MILANO - Sudsko saslušanje, na kojemu se treba odlučiti hoće li se
pokrenuti proces protiv Silvija Berlusconija pod optužbom za
korupciju, odgođeno je danas za 10 tjedana, izvijestili su sudski
izvori u Milanu.
Istražni sudac Fabio Paparella suglasio se sa zahtjevom odvjetnika
koji brane bivšeg premijera Berlusconija i još 20 osumnjičenih, a koji
su zatražili dodatno vrijeme za proučavanje novih dokumenata
tužiteljstva.
Paparella je odgodio saslušanje za 20. rujna.
KAIRO - Egipatska islamska fundamentalistička skupina Gama'a
al-Islamija priopćila je danas da je prošlog tjedna u Etiopiji
pokušala ubiti predsjednika Hosnija Mubaraka i upozorava kako nikada
neće prekinuti borbu za svrgnuće njegove vlade i uspostavu islamske
države.
Ta je organizacija, koja se već tri godine bori protiv vlade u Kairu,
istaknula da je pokušala ubiti Mubaraka "kako bi spasila egipatski
narod koji sada živi u bijedi."
Ali, zapadni diplomati sumnjaju u istinitost te izjave poslane
medijima više od tjedan dana nakon pokušaja atentata u Adis Abebi.
ŽENEVA - UN će organizirati Međunarodni sastanak o čišćenju mina zbog
mnogobrojnih nagaznih mina postavljenih diljem svijeta i zaostalih na
mnogim područjima gdje su se vodile borbe, priopćio je Međunarodni
odbor Crvenoga križa (ICRC) u Ženevi.
Sastanak će se održati u Ženevi od 5. do 7. srpnja, a u njegovu će
radu sudjelovati i predsjednik ICRC-a Cornelio Sommaruga, koji je
pozdravio taj potez kao znak da je međunarodna zajednica ozbiljno
shvatila svoju moralnu, političku i financijsku odgovornost za patnje
i štete prouzročene u eksplozijama mina.
SVEMIRSKI CENTAR HOUSTON - Američka svemirska letjelica "Atlantis"
odvojila se u utorak od ruske svemirske postaje "Mir" nakon 118 sati
zajedničkog leta oko Zemlje, priopćila je NASA.
Nešto ranije ruska se letjelica "Soyuz", kojom su upravljali
kozmonauti Anatolij Solovjev i Nikola Budarin, odvojila od postaje
"Mir" kako bi s udaljenosti od 100 metara mogla snimiti razdvajanje od
američkoga svemirskog broda.
KIJEV - Nova ukrajinska vlada ne bi trebala donijeti velike promjene u
vanjskoj politici Kijeva, gospodarskim reformama i pregovorima o
zatvaranju Černobilja, budući da oni koji su bili zaduženi za ta
područja ostaju na svojim dužnostima.
Vanjska politika ostaje u rukama Genadija Udovenka, bivšega
veleposlanika u Poljskoj i ranije predstavnika Ukrajine u UN, kojemu
je Zapad sklon. Od njegova imenovanja krajem kolovoza 1994. kijevska
se diplomacija posvetila uspostavi tijesnih veza sa zemljama skupine
"G-7", koje pomažu Ukrajini.
Pregovore s "G-"7 o zatvaranju černobiljske nuklearne elektrane
trebao bi i dalje voditi Jurij Kostenko, mladi ministar za zaštitu
okoliša, osobno sklon zatvaranju te centrale koja je prouzročila
ekološku katastrofu 26. travnja godine 1986.
Vanjska politika predsjednika Leonida Kučme, od izbora u srpnju 1994.
godine, pokušava održati dobre i ujednačene odnose između
tradicionalnog i ponekad neugodnog partnera Rusije i Zapada.
(Hina) rb
041804 MET jul 95
(Hina) rb