ZAGREB, 29. lipnja (Hina)
ZAGREB - UN nema nikakvih novih podataka o ulasku vojske i teškog
oružja iz tzv. SR Jugoslavije, o čemu je posebnog izaslanika glavnog
tajnika UN-a Yasushija Akashija u svojemu pismu upozorio predsjednik
Povjerenstva za UNCRO inž. Hrvoje Šarinić, izjavio je danas na
konferenciji za novinstvo u Zagrebu glasnogovornik UN-a Christopher
Gunness (Kristofer Ganis).
"Mi pokušavamo provjeriti podatke, ali ne možemo se slobodno kretati
po terenu što jako otežava našu zadaću", rekao je Gunnes.
Govoreći o stanju u Hrvatskoj, rekao je da je ono stabilno, uz manja
kršenja Sporazuma o prekidu vatre. Gunness je tako naveo da je srpska
strana kod Petrove Kose, u bivšem sjevernom sektoru, postavila pet
haubica od 105 milimetara. U bivšem južnom sektoru srpski su vojnici
pucali iz pješačkog oružja, ali nije uočeno što su gađali, dodao je
UN-ov glasnogovornik.
Jučer su u bivšem istočnom sektoru oteta dva vozila UN-a. U prvom
incidentu, koji se dogodio u 14.30 sati kod Klise, sedam je naoružanih
osoba otelo jedno vozilo, dok je pri otimanju drugog vozila
sudjelovalo pet naoružanih osoba.
Britanski časnik pri mirovnim snagama UN-a, bojnik Toby Bridge (Tobi
Bridž) izjavio je da je od početka misije ukradeno ili oteto najmanje
336 vozila, od čega 78 u Zagrebu.
CRANS MONTANA - Višečlano hrvatsko izaslanstvo na čelu s
potpredsjednikom Vlade Borislavom Škegrom doputovalo je danas u
švicarski gradić Crans Montanu gdje će od četvrtka, 29. lipnja, do
nedjelje, 2. srpnja, sudjelovati na svjetskom gospodarskom skupu
"Forum Universale".
Ovogodišnji šesti skup u Crans Montani okupio je visoka državna
izaslanstva 65 zemalja svijeta te uglednih međunarodnih institucija
Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske trgovinske
organizacije OECD-a te predstavnike Europske unije Vijeća Europe.
Forum Universale otvorit će poslije podne predsjednik Fondacije Crans
Montana Foruma Jean Paul Carteron. Tijekom višednevna rada sudionici
će razmatrati mnoge aktualne gospodarske i političke teme: "Europska
unija i zemlje srednje i istočne Europe", "Privatizacija", "Strategija
transporta u Europi", "Svjetska trgovinska organizacija", "Ekonomska i
monetarna unija", "Ekonomski razvoj srednjeg istoka", "Taiwan novo
gospodarsko tržište", "Europska sigurnost" i "Zbivanja na Balkanu".
Dolazak u Crans Montanu najavio je ruski ministar vanjskih poslova
Andrej Kozirev, mađarski ministar vanjskih poslova Laszlo Kovacs,
iranski ministar vanjskih poslova Ali Akbar Velayati, ministar
vanjskih poslova BiH Muhamed Šaćirbej te predstavnik Hrvatske
Republike Herceg Bosne Jadranko Prlić.
U hrvatskom izaslanstvu su i ministar financija Božo Prka, pomoćnik
ministra privatizacije Damir Ostović, savjetnici potpredsjednika
Škegre Svanimir Steiner i Nada Mamić, hrvatski veleposlanik u Ženevi
dr. Miomir Žužul, ministar savjetnik u stalnoj misiji RH pri UN-u u
Ženevi Neven Madey te gospodarski savjetnik u veleposlanstvu RH u
Bernu Vlatko Duvnjak.
STRASBOURG - U sklopu trećeg ovogodišnjeg zasjedanja Parlamentarne
skupštine Vijeća Europe od 26. do 30. lipnja Odbor za politička
pitanja je donio odluku da će 4. rujna održati konačno glasovanje o
Nacrtu preporuke za prijem Hrvatske u Vijeće Europe, izvjestio je
potpredsjednik hrvatskog Sabora i voditelj hrvatskog izaslanstava u VE
dr. Žarko Domljan.
Postavljanje tog roka ne obvezuje samo izvjestitelja političkog
odbora Renea van der Lindena već i izvjestitelje Odbora za pravna
pitanja i Odbora za zemlje nečlanice da dotad pripreme svoja
stajališta.
Van Den Linden je nakon posjeta Hrvatskoj u lipnju pripremio nacrt
preporuke, no druga dva izvjestitelja doći će u Hrvatsku tek u rujnu.
Zato će oni, kako bi izbjegli kašnjenje postupka prijema, do 4.
rujna predati glavnom izvjestitelju izvješća koja će sastaviti na
temelju dosad utvrđenih činjenica. Ta će izvješća naknadno
provjeriti tijekom boravka u Hrvatskoj 6. 7. i 8. rujna, rekao je
Domljan.
On je ocijenio kako je to zasjedanje Parlamentarne skupštine bilo za
Hrvatsku dosad najvažnije i najsadržajnije, posebice zato što je
hrvatsko izaslanstvo sada ušlo u sve tokove postupka njezina prijema
i tu postalo aktivni faktor.
Istodobno s dolaskom dvojice izvjestitelja, u Hrvatskoj bi se
trebao održati i sastanak Odbora za zemlje nečlanice, no njihovi bi
programi bili odvojeni.
Pododbor Vijeća Europe za izbjeglice također bi se trebao održati u
Hrvatskoj od 12. do 14. listopada, praćen seminarom na kojemu će
stručnjaci razmatrati problem i pomoć izbjeglicama.
Gunnar Jansson će ispred Odbora za pravna pitanja uskoro hrvatskoj
Vladi uputiti popis mjera na koje ona mora pozitivno odgovoriti i
preuzeti obvezu da će ih provesti nakon primanja u Vijeće Europe. Te
obveze bi uključivale primjerice ratificiranje konvencije o zaštiti
manjina i dodatni protokol o zaštiti manjinskih jezika, napomenuo je
Domljan.
Posebno povjerenstvo Vijeća Europe nadgleda provedbu preuzetih obveza.
Pod uvjetima naknadnog ispunjenja nekih obveza ovih su dana prihvaćeni
zahtjevi za prijem Moldavije i Albanije.
Van den Linden će tražiti od hrvatske Vlade objašnjenje o sudbini
osoba nestalih nakon akcije u zapadnoj Slavoniji. On napominje da
Hrvatska mora ozbiljno shvatiti taj zahtjev, premda on nije u
kategoriji obveza te da treba pružiti zadovoljavajući odgovor.
Postupak prijema Hrvatske donedavno je tekao zajedno sa slučajevima
Moldavije i Albanije, no nakon akcije u zapadnoj Slavoniji naš je
prijem usporen, premda Hrvatska zadovoljava sve uvjete koje su ispunile
te dvije zemlje, rekao je voditelj hrvatskog izaslanstva dr. Domljan.
WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton namjerava odvojiti 50
milijuna dolara iz proračuna za obranu radi financiranja Snaga za brzo
djelovanje u BiH te na taj način zaobići Kongres koji nije spreman
financirati te snage, piše u četvrtak Washington Post.
Administracija je već informirala čelnike Kongresa o svojoj namjeri
da pribjegne mehanizmu hitnog financiranja, koji omogućuje
zaobilaženje Kongresa, tvrdi list.
Šef republikanske većine Senata Bob Dole i republikanac Newt
Gingrich, predsjednik Predstavničkog doma, pisat će Clintonu kako bi
prosvjedovali protiv te odluke.
Prema zakonu o hitnoj vojnoj pomoći, predsjednik ima pravo
koristiti sredstva za nepredviđene vojne potrebe i to bez odobrenja
Kongresa, ali mora informirati zakonodavce o svakoj promjeni u
proračunu.
Informirajući u utorak Kongres o svojim planovima financiranja Snaga
za brzo djelovanje, Clintonova administracija je precizirala da će
odmah uzeti 15 milijuna dolara od proračuna za obranu: 12 milijuna za
transport francuskog, britanskog i nizozemskog osoblja i opreme te 3
milijuna dolara za opremu namijenjenu Snagama za brzo djelovanje.
Prema jednom izvoru Kongresa, posebni američki izaslanik za bivšu
Jugoslaviju Robert Frasure je u srijedu na sastanku iza zatvorenih
vrata s Kongresom ocijenio da europska strategija slanja Snaga za
brzo djelovanje "ima 10 do 15 posto izgleda da uspije". Prema
Frasureu te će snage uspjeti jedino ako "vrlo brzo" otvore koridor
za opskrbu Sarajeva.
CAPE CANAVERAL - Američka svemirska letjelica Atlantis spojila se u
četvrtak s ruskom svemirskom postajom Mir. Atlantis, koji teži 100
tona, stigao je do 123 tone teškog Mira u 13.00 sati po Greenwichu dok
su dvije letjelice jurile brzinom od 28.000 kilometara na sat iznad
srednje Azije.
VATIKAN - Papa Ivan Pavao II. i pravoslavni patrijarh Bartolomej I.
izjavili su u četvrtak da njihove odvojene crkve trebaju zaliječiti
prošle rane radi postizanja većeg jedinstva do 2000. godine.
Sveta misa koju je Papa održao u bazilici Svetog Petra bila je jedan
od rijetkih trenutaka u kršćanskoj povijesti da su se papa i patrijarh
našli pod istim krovom.
Misa je održana na kraju trodnevnog posjeta patrijarha Bartolomeja
Vatikanu, koji je tek treći pravoslavni vjerski poglavar koji se
sastao s Papom od 1054. godine - kada je bio veliki raskol u
kršćanskoj crkvi.
Patrijarh je rekao na misi kako je došlo vrijeme da se zatvori
poglavlje "mnogih nedaća i isto toliko poniženja".
Ivan Pavao II. je rekao da je početak trećeg milenija kršćanstva
godine 2000. "veliki izazov" za čovječanstvo, a pogotovo za kršćane.
"Zbog toga ne možemo ostati razdvojeni," rekao je Papa okupljenim
vjernicima. "Moramo biti zajedno jer je to volja našeg Gospodina".
U simboličnom činu, dvojica su se vjerskih poglavara zajedno pomolila
na grobu Sv. Petra koji je predvodio kršćane prije raskola u 11. i 16.
stoljeću.
Patrijarh i Papa dotaknuli su se i osjetljivog pitanja papinskog
prvenstva u slučaju ponovnog ujedinjena crkve.
Patrijarh je rekao da na to prvenstvo ne treba gledati "kao na
prvenstvo među ljudima, već kao na prvenstvo u služenju Bogu".
Ivan Pavao Drugi je sugerirao da bi papinska vlast u ujedinjenoj
crkvi ipak trebala biti glavna jer je Krist dao Sv. Petru, prvom papi,
pune ovlasti da "vlada zemaljskim stadom".
KAIRO - Egipatski predsjednik Hosni Mubarak u četvrtak je izjavio kako
će poduzeti "određene mjere" protiv sudanske vlade koju je nazvao
"bandom kriminalaca".
"Sudanski narod ima dobro srce, ali njime vlada banda kriminalaca
protiv kojih moramo poduzeti određene mjere", rekao je Mubarak pred
više od deset tisuća ljudi okupljenih na jednom kairskom stadionu.
"Bili smo jako strpljivi i nikome nećemo dopustiti da zaustavi
egipatski stroj za proizvodnju", istaknuo je Mubarak u govoru koji je
izravno prenosila televizija.
LONDON - Britanski premijer John Major i donedavni državni tajnik za
Wales John Redwood ostali su jedini kandidati, nakon što je u četvrtak
istekao rok za prijavu kandidata, za unutarstranačke predsjedničke
izbore vladajuće Konzervativne stranke.
To je objavio predsjednik skupine konzervativnih zastupnika u
parlamentu, koja organizira izbore, nakon što je Major prošlog tjedna
dramatično dao ostavku na mjesto predsjednika, s namjerom da ponovnim
izborom učvrsti svoje mjesto kao vođa stranke i utiša u posljednje
vrijeme sve žešće unutarstranačke protivnike.
Hoće li u tome uspjeti, znat će se u utorak, za kad je predviđeno
glasovanje.
(Hina) rb
291805 MET jun 95
(Hina) rb