(od dopisnice Hine Sanje Pucak)
WASHINGTON, 24. lipnja (Hina) - Koje je mjesto i koja su prava
homoseksualaca u Americi - pitanja su na koja američko društvo traži
odgovor pokušavajući izgraditi prema toj zajednici novi sustav
vrijednosti.
Na prvi pogled prihvaćena (nije nikakva rijetkost vidjeti na ulicama
zagrljene homoseksualne parove, ili one s oznakama pripadnosti tom
krugu, primjerice duginim bojama), ova se skupina aktivno bori za
razrješavanje gorućih problema - diskriminacije na radnim mjestima,
AIDS-a, propisa koji homoseksualizam tretiraju kao krivično djelo.
Borbi za njihova prava svakako pomaže što se osobe poznate u
američkom javnom životu otvoreno izjašnjavaju kao homoseksualci. Tako
je lobiranje jednog udruženja homoseksualaca u Kongresu za
nesmanjivanje sredstava za programe protiv AIDS-a dobilo je znatan
publicitet nakon što je njihove akcije poduprla homoseksualna
polusestra predsjednika Zastupničkog doma Kongresa, Candace Gingrich.
Ipak, može se reći da oni koji podupiru zahtjeve homoseksualaca, bilo
iz uvjerenja ili iz interesa, to čine otvoreno i glasno, dok oni koji
se s takvim zahtjevima ne slažu u pravilu izabiru šutnju.
Određenje društva dodatno otežava i to što je ova, u Americi dobro
organizirana, zajednica sve glasnija u zahtjevima za priznavanje općih
i posebnih prava.
O njihovoj aktivnosti govori i to da se novi saziv Kongresa već našao
pod povećalom udruženja homoseksualaca, koje je utvrdilo da je više od
polovice zastupnika uspostavilo nediskriminirajuću politiku prema
zapošljavanju homoseksualaca te su predstavnici američkog naroda
dobili u tom smislu zadovoljavajuću ocjenu.
Jedno od najspornijih pitanja za homoseksualnu zajednicu u Americi u
ovom je trenutku sadašnja politika Administracije prema njihovu
zapošljavanju u oružanim snagama, koja bi se idućih mjeseci mogla naći
pred Vrhovnim sudom na ocjeni zakonitosti.
Clintonova administracija uvela je 1994. godine novi propis po kojem
se pri regrutiranju više ne postavlja pitanje o seksualnim
opredjeljenjima, što omogućava homoseksualcima ostanak u vojnoj službi
sve dok to drže privatnom stvari i poštuju pravila ponašanja. Iako je
to napredak u odnosu na prethodni propis kojim se tražilo
izjašnjavanje te otpuštalo sve homoseksualce, oni su ipak uložili
tužbu na tu odluku.
Iako je do sada bilo više pokušaja izmjene saveznih zakona iz domene
građanskih prava, oni i dalje ne brane diskriminaciju na osnovu
seksualne orijentacije, kao što to čine u slučaju one vezane uz rasu,
porijeklo, spol ili dob.
Ovotjedna odluka Vrhovnog suda o zabrani sudjelovanja homoseksualaca
u tradicionalnoj, godišnjoj irskoj St. Patrick paradi u Bostonu - s
objašnjenjem da se treba poštivati ustavno pravo organizatora parade
na slobodu govora odnosno na pravo neprenošenja poruke koju ne žele -
izazvala je veliku medijsku pozornost zbog mogućih implikacija na
eventualnu odluku Suda o pravu homoseksualaca na služenje u vojsci.
Najveći izazov u preispitivanju tog propisa mogao bi biti Prvi
ustavni amandman, po kojem bi izjašnjavanje homoseksualaca moglo biti
tumačeno kao oblik izražavanja koji ima ustavnu zaštitu.
Spor vezan uz američke homoseksualce stigao je proteklih dana i do
Bijele kuće. Služba sigurnosti dočekala je jednu delegaciju
homoseksualaca na ulasku u Bijelu kuću s gumenim rukavicama zbog
straha od AIDS-a. Svoj su revolt homoseksualci izrazili nekoliko dana
kasnije na tradicionalnoj godišnjoj paradi u Washingtonu kada su
ogradu Bijele kuće okitili s takvim rukavicama. Njihov prosvjed doveo
je i do osobne isprike američkog predsjednika.
Da raznolikost životnih izbora može stvoriti nedoumice u američkom
političkom životu govori i primjer transvestita Kristine Holt, ranije
Richarda, koju su tijekom kampanje za jednu lokalnu izvršnu funkciju u
Pensilvaniji neki oslovljavali sa "ona", neki sa "on" a neki čak i sa
"to".
(Hina) ps br
241015 MET jun 95
(Hina) ps br