ZAGREB, 22. lipnja (Hina)
CANBERRA - Veleposlanik Republike Hrvatske u Australiji Neven Jurica
priredio je u srijedu navečer, u čast predsjednika Republike Hrvatske
dr. Franje Tuđmana i njegove supruge, svečanu večeru na kojoj su bili
nazočni članovi hrvatskog državnog izaslanstva, diplomatsko-
konzularnih misija Republike Hrvatske u Australiji i Novom Zelandu, te
oko tisuću uzvanika - Hrvata iz cijele Australije zaslužnih za
izgradnju zgrade hrvatskog veleposlanstva u Canberri.
Predsjednik Tuđman objavio je tom prigodom da je u ime domovine, a na
prijedlog veleposlanika Jurice, donio odluku o dodjeli odlikovanja
Reda hrvatskog pletera 40-orici australskih Hrvata za njihov doprinos
u izgradnji hrvatskog veleposlanstva u Canberri. Odlikovanja su,
između ostalih, primili i članovi Odbora za izgradnju veleposlanstva.
Predsjednik Tuđman kazao je kako su Hrvati svojim svekolikim
doprinosom u izgradnji veleposlanstva pokazali da su čvrsto vezani uz
svoju domovinu, iako su od nje toliko udaljeni. Veleposlanik Jurica
istaknuo je da hrvatsko veleposlanstvo u Canberri predstavlja
materijalizirano jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske, te pokazuje
snagu hrvatskog čovjeka.
U uvodnom dijelu svečane večere intonirane su australska i hrvatska
himna i odana počast poginulima u domovinskom ratu.
Tijekom popodneva, predsjednik Tuđman je na radnom objedu s
predstavnicima i koordinacijom HDZ-a u Australiji i Novom Zelandu
razgovarao o djelovanju ogranaka te stranke. Predsjednik se zanimao za
probleme s kojima se susreću iseljenici pri povratku u domovinu, te je
saslušao njihove prijedloge kako bi taj povratak bio što lakši.
Najavljujući izbore za slijedeću godinu, po novom izbornom sustavu,
predsjednik je naglasio kako će biti potreban veći postotak dobivenih
glasova da bi se ušlo u Sabor.
Govoreći o HDZ-u kao državotvornoj stranci, predsjednik je istaknuo
kako u njoj ne trebaju svi jednako misliti, već je bitno da slijede
načelo državotvornosti.
HAMBURG - Prvi su Hrvatski dani u sjevernoj Njemačkoj bili bogati
mnogobrojnim sastancima i razgovorima njemačkih i hrvatskih
gospodarstvenika i diplomata.
Tako je održan i sastanak između predstavnika hrvatskog
Veleposlanstva iz Bonna i Generalnog konzulata iz Hamuburga s
predstavnicima Ministarstva gospodarstva Hamburga o unapređenju
gospodarske suradnje. Generalna konzulica Republike Hrvatske u
Hamburgu dr. Vera Tadić, savjetnik za gospodarstvo u hrvatskom
Veleposlanstvu Marko Šimat i konzul-savjetnik u Generalnom konzulatu u
Hamburgu mr. Ljerka Šimunić predstavlili su sugovornicima, državnom
savjetniku prof. dr. Giszasu i poslovnom voditelju predsjedništva "Ost
und Mittel Europa Verein" dr. Ulrichu Dietschu mogućnosti konkretne
suradnje između Hrvatske i Hamburga. Posebice je zanimanje pokazano za
suradnju u području turizma, prerade ribe, medicinske tehnike i za
organizaciju - osobito pomorskog prometa te organizaciju luka,
veletržnica i slično.
Tijekom sastanka u Hamburgu razgovaralo se i o mogućnostima suradnje
u rješavanju prometnih veza Hrvatske i Europe. Istaknuta je dosadašnja
uspješna suradnja sveučilišta i međubolnička suradnja, za koju je već
predviđen i natavak u sljedećim godinama. Dogovoreni su i daljnji
koraci u prezentaciji hrvatskoga gospodarstva u Hamburgu i sjevernoj
Njemačkoj.
WASHINGTON - Stalno maltretiranje UN-ovih mirovnih snaga u BiH
vjerojatno će izazvati potpuno povlačenje 'plavih kaciga', izjavio je
u srijedu američki ministar obrane William Perry.
Budućnost mirovnih napora u BiH ovisi o uspjehu britansko-francuskog
plana o Snagama za brzo djelovanje, koje trebaju odvratiti napade na UN
i odgovoriti na njih.
"Ako Snage za brzo djelovanje iz bilo kojeg razloga ne budu uspješne
i ako vojnici UNPROFOR-a i dalje budu napadani i maltretirani,
vjerojatno će mnoge zemlje odlučiti povući svoje vojnike iz mirovnih
snaga, što će voditi povlačenju UNPROFOR-a", rekao je on.
Perry je tijekom svečanosti potpisivanja sporazuma u Pentagonu s
rumunjskim ministrom obrane također ocijenio da bi povlačenje mirovnih
snaga iz BiH bilo velika greška.
WASHINGTON - Sjedinjene Države pristale su snositi dio troškova Snaga
za brzo djelovanje (RRF), ali u isto su vrijeme zatražile da ove snage
"snažno" ispune svoju ulogu zaštite pripadnika mirovnih snaga i
opskrbe humanitarnom pomoći, rekao je u srijedu visoki američki
dužnosnik.
Pomoćnik državnog tajnika Richard Holbrook (Ričard Holbruk) u
interviewu agenciji Reuter rekao je: "Dat ćemo financijsku podršku
RRF. Suma će biti određena kroz proces konzultacija".
Holbrook je posljednjih dana imao vrlo intenzivne konzultacije u
Kongresu glede ovog pitanja, jer su Republikanski predstavnici u
Kongresu isključivali mogućnost financiranja ovih snaga.
WASHINGTON - SAD traže " točna objašnjenja o ulozi" Postrojbi za brze
intervencije (FRR) u Bosni od država koje će sudjelovati u stvaranju
tih snaga (Francuska, Velika Britanija, Nizozemska), priopćio je u
srijedu glasnogovornik državnog ureda Nicholas Burns.
Burns je podsjetio da su SAD-e podržale stvaranje FRR-a čim je to
bilo predloženo na ministarskom zasjedanju NATO-a u Nurdjviku početkom
lipnja.
Glasnogovornik je izjavio kako se nastavljaju "intezivne rasprave" s
dužnosnicima Kongresa o mogućnosti da SAD djelomično financiraju FRR.
Republikanski predstavnici u Kongresu su isključili takvu mogućnost.
S druge strane, Burns je kazao kako Washington još nije obaviješten o
rezultatima misije Ruskog izaslanika Vitalija Čurkina koji je posjetio
bosanske Srbe na Palama i srbijanske vlasti u Beogradu. "To je ruska
misija o kojoj SAD- e nisu bile obaviještene ranije", dodao je Burns.
CANBERRA - Australski ministar vanjskih poslova Gareth Evans najavio
je u četvrtak pred Senatom svoju namjeru da zatraži kaznene mjere
protiv Francuske, nakon odluke Pariza o ponovnim nuklearnim pokusima u
Pacifiku.
Evans je, nakon povratka iz Pariza, rekao da će u četvrtak na
sastanku vlade zatražiti da se poduzmu mjere.
"Tražit ću od vlade seriju mjera", rekao je.
LONDON - Čečenski dužnosnici prihvatili su u srijedu navečer, na
pregovorima u Groznom, da se izvrši potraga i uhićenje članova skupine
komandosa koji su 14. lipnja zatočili više od tisuću osoba u
Budjonovsku i držali ih kao taoce pet dana, javila je u srijedu
navečer ruska agencija Interfax.
Prema agenciji, šef čečenskog izaslanstva na pregovorima u Groznom
Usman Imajev rekao je tijekom konferencije za tisak kako će njegovo
izaslanstvo također potpisati deklaraciju u kojoj se osuđuje svaki
teroristički čin.
TOKYO - Japanske snage sigurnosti uspijele su u zoru ući u zrakoplov
kompanije ANA, koji je otet i zadržan u zračnoj luci Hakodate, nakon
čega su uspijeli onesposobiti otmičara, objavili su novinska agencije
Jiji i japanska televizija.
Akcija za oslobađanje putnika, japanskih snaga za održavanje reda,
koju je predvodilo petnaest policajaca, izvršena je petnaest sati
nakon što je otet zrakoplov koji inače leti na liniji Tokyo-Haneda i
Hakodate.
Među 365 putnika i članovima posade Boinga 747 samo je jedna osoba
ranjena i to u rame udarcima noža za razbijanje leda (otmičar je bio
"naoružan" tim oružjem).
Prema Jiji i NHK-u otmičar je djelovao sam. Dužnosnici kompanije
ranije su izjavili da je otmičar sljedbenik Auma koji je ovim činom
htio postići oslobađanje vođe sekte Shoko Ashare, zatočenog zbog
puštanja otrovnog plina u tokijski metro 20. ožujka.
(Hina) rb
220811 MET jun 95
(Hina) rb