RIM, 19. lipnja (Hina/AR) - "More, sunce i tutnjava u daljini", naslov
je teksta o Jadranskome moru, a dio je cjelovite 'istrage' o
opasnostima ljetovanja na Sredozemlju, što je objavljuje novi broj
tjednika "Panorama". Na našu je obalu uvijek dolazilo mnogo Talijana,
pa je zanimljivo saznati kako se ove godine ponaša talijansko
turističko tržište. Prema podacima Hrvatskoga statističkog zavoda,
koje je prošlog tjedna na sajmu u Bologni - na kojem je predstavljena
hrvatska turistička ponuda - podastrijela zamjenica ministra turizma
Vinka Cetinski, godine 1990. u Hrvatskoj je boravilo više od milijun
Talijana, a 1994. više od 350.000. Inače, sajam u Bologni zatvoren je
u nedjelju 18. lipnja, a ovaj će tjedan naš turizam biti prezentiran u
Trstu.
Talijanski turistički stručnjaci izbjegavaju bilo što prognozirati o
ovogodišnjoj sezoni, budući da ona kasni, da su talijanska
ljetovališta poluprazna i da je Sredozemlje nemirno. Zbog toga je
teško bilo što reći i o tome kakva bi mogla biti naša turistička
žetva. Talijanski listovi objavljuju istraživanja o čistoći mora, ali
i sigurnosti obala. Prema podacima iz opširna članka u "Panorami"
proizlazi kako nijedna sredozemna država nije potpuno sigurna za
turiste, jer u svakoj postoji opasnost ili od ratnih sukoba ili od
terorističkih napada ili od kriminala. Glede stanja na području bivše
Jugoslavije, tjednik ocjenjuje da je jedino Slovenija, od država
nastalih raspadom jugoslavenske federacije, na cijelom svojem
teritoriju sigurna.
"Bosna i Hercegovina je, naravno, za sve 'off limit', premda
katolički hodočasnici i dalje idu u svetište u Međugorje. Srbija i
Crna Gora, koje također imaju povijesne spomenike i lijepe krajolike,
pod međunarodnim su sankcijama i nisu preporučljive za ugodan i miran
odmor. Posebice ne treba ići na područja u blizini Drine, prirodne
granice s Bosnom, te na Kosovo koje je pod opsadom. Na jugu, mala
Makedonija, bogata jezerima, manastirima i zanimljivim arheološkim
iskopinama, bila je pošteđena sukoba, ali proživljava unutarnju
napetost i gospodarske teškoće zbog grčkog embarga", piše "Panorama" i
zatim prelazi na opis stanja u Hrvatskoj - "povijesnom turističkom
cilju talijanskih, njemačkih i austrijskih nautičara i gostiju", koje
treba na "različit i artikuliran način objasniti".
"Dok su jadranski otoci i istarski poluotok sigurni, ostali dijelovi
obale izravno osjećaju posljedice sukoba. Dva su obalna područja još
na dometu srpskoga topništva iz tzv. krajine, pa su dakle potencijalno
opasna. Prvo je područje između Karlobaga i Biograda", piše "Panorama"
i ističe da se tamo vrlo često krši prekid vatre.
"Druga vruća zona dalmatinske obale ide od Dubrovnika do Boke
kotorske, gdje se sučeljavaju hrvatske snage sa srpsko-crnogorskima.
Posljednji srpski napad bio je 1. svibnja kada se ponovno otvarala
dubrovačka zračna luka u Čilipima", piše "Panorama". Ali, tjednik
odmah dodaje da su otoci pred tim područjima mirni, te da se na njima
može ljetovati bez opasnosti.
Moglo bi se reći da je list dosta realno opisao stanje na području
bivše Jugoslavije, te da je preporučio gdje bi se moglo bezbrižno
ljetovati (svi jadranski otoci i Istra), te gdje je na obali "vruće".
Inače, za svaku sredozemnu državu "Panorama" pronalazi neko područje
gdje nije preporučljivo ljetovati (u Italiji, primjerice, na prelijepu
otoku Sardiniji, jer su mnogobrojne organizacije kriminalaca koji
otimaju ljude i za njihovo oslobađanje traži golemi otkup), te na
kraju zaključuje: "Nismo uzeli u obzir nevidljive opasnosti, kao što
je zagađenost koja guši cijeli Mediteran. Tu živi 150 milijuna ljudi
na 46.000 kilometara obale živi 150 milijuna ljudi koji na godinu u
more bacuju 10 milijardi tona industrijskih otpadaka i kućanoga
smeća".
(Hina) st br
191408 MET jun 95
(Hina) st br