ZAGREB, 15. lipnja (Hina)
ZAGREB - Jutros je u Predsjedničkim dvorima Predsjednik Republike
primio Pierre Rene van der Lindena, izvjestitelja Odbora za politička
pitanja Vijeća Europe i Jan Kleijssena, tajnika Odbora za politička
pitanja Vijeća Europe, priopćeno je iz Ureda predsjednika RH.
Razgovoru su bili nazočni dr. Božidar Gagro, stalni predstavnik
Republike Hrvatske pri Vijeću Europe te dr. Željko Matić, savjetnik
Predsjednika za vanjsku politiku.
Nakon višednevnog posjeta Republici Hrvatskoj, izaslanstvo Vijeća
Europe je Predsjedniku prenijelo dojmove stečene tijekom obilaska
oslobođenih te još uvijek okupiranih područja Republike Hrvatske.
G. Van der Linden istaknuo je da Vijeće Europe ima veliko
razumijevanje za želju hrvatskog naroda i hrvatskih vlasti da što
prije dođe do reintegracije okupiranih područja, te da nakon
oslobađanja zapadne Slavonije Republika Hrvatska ima izvanrednu
mogućnost da svijetu pokaže da se reintegracija može provesti mirnim
putem uz puno poštivanje ljudskih i građanskih prava svih zajednica.
Predsjednik Republike odgovorio je da Vijeće Europe može računati na
punu podršku hrvatskih državnih vlasti glede demokratizacije i
uspostave novog međunarodnog poretka na području jugoistočne Europe,
kao i traženja mirnog rješenja sukoba s pobunjenim Srbima u Hrvatskoj
te Bosni i Hercegovini. Republika Hrvatska je dokazala da je ona
država na koju Europa može računati, no ne smije se zaboraviti da su
srpski pobunjenici ti koji su izvršili agresiju te da je srpski narod
u okupiranim područjima Republike Hrvatske još uvijek pod utjecajem
snažne antihrvatske propagande, rekao je Predsjednik.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike
Hrvatske dr. Mate Granić primio je danas izvjestitelja Odbora za
politička pitanja Vijeća Europe Pierre Rene van der Lindena i tajnika
Odbora Jana Kleijssena, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova.
Ministar Granić izvijestio je izaslanstvo Vijeća Europe o trenutačnoj
situaciji na okupiranim područjima Republike Hrvatske te ih je posebno
upozorio na činjenicu da Beograd još vojno i gospodarski pomaže
pobunjene Srbe na područjima izvan kontrole hrvatskih vlasti.
U razgovoru je posebna pozornost posvećena stanju u zapadnoj
Slavoniji nakon akcije hrvatskih redarstvenih i vojnih snaga početkom
mjeseca svibnja. Van der Linden, koji je to područje posjetio jučer,
izrazio je zadovoljstvo zatečenim stanjem ljudskih prava pripadnika
srpske manjine na prostoru zapadne Slavonije.
Ministar Granić je obavijestio izaslanstvo da je posredstvom UNHCR-a
u posljednjih nekoliko dana 50 Srba izbjeglih iz tog područja tijekom
hrvatske akcije zatražilo da im se omogući povratak njihovim domovima,
za što hrvatske vlasti ne vide nikakvih prepreka.
Hrvatska je strana izvjestitelju Vijeća Europe napomenula kako
Republika Hrvatska sve svoje napore usmjerava na mirno rješenje krize
na okupiranima područjima, a istaknuta je i važnost primjene mandata
UNCRO-a, posebice onog dijela koji se tiče kontrole hrvatskih granica.
O svojim zapažanjima i kontaktima ostvarenim u Republici Hrvatskoj u
protekla dva dana, van der Linden i Kleijssen izvijestit će Vijeće
Europe na zasjedanju parlamentarne skupštine krajem lipnja, kaže se u
priopćenju Ministarstva vanjskih poslova.
ZAGREB - Hrvatska vjeruje da će proces njezina prijema u Vijeće Europe
završiti u rujnu ove godine, izjavio je danas u Zagrebu potpredsjednik
hrvatske vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić nakon
razgovora s izvjestiteljem Parlamentarne skupštine Vijeća Europe
Pierreom reneom van der Lindenom.
"Mi vjerujemo da će ovaj proces završiti u rujnu ako ne bude većih
iznenađenja. Mi ih ne očekujemo", ocijenio je ministar Granić.
Van der Linden boravi u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj u okviru
priprema za prijem Hrvatske u Vijeće Europe s najvažnijom zadaćom da
vidi kako se odvija reintegracija zapadne Slavonije.
Hrvatski ministar je dalje rekao kako je Van der Linden zadovoljan
onim što je vidio u zapadnoj Slavoniji posebice naporima hrvatske
vlade da što prije povrati život na ovo područje te obnovi povjerenje
između ljudi.
Prema njegovim riječima Vijeće Europe i Europska Unija poručuju
Hrvatskoj da bude što suzdržljivija i da traži rješenje svojih
problema mirnim putem.
"Mi ćemo to jako rado prihvatiti ukoliko međunarodna zajednica zaista
učini sve: da dođe do primjene rezolucija VS, posebice rezolucija 981
i 990, gospodarskog sporazuma i kontrole hrvatskih granica, te da se
započnu politički razgovori o lokalnoj autonomiji (Srba) i tako završi
reintegracija okupiranih područja u državno-pravni sustav Hrvatske",
odgovorio je u svojoj izjavi dr. Granić na ove poruke europskih
institucija.
BRUXELLES - Direktor programa PHARE u upravi za vanjske odnose
Europske komisije Sipke Brouwer primio je danas veleposlanika
Republike Hrvatske pri EU dr. Zorana Jašića, priopćeno je iz stalne
misije Republike Hrvatske pri EU.
U razgovorima su sudjelovali koordinator programa PHARE za Hrvatsku u
Europskoj komisiji Therese Sobieski i savjetnik u Misiji RH pri EZ dr.
Zoran Šimunić.
Nakon službenog uključenja Hrvatske u program PHARE 12. lipnja, to je
bio prvi službeni kontakt u Europskoj komisiji.
Težište razgovora bila je konkretna provedba PHARE programa u Hrvatskoj
tijekom 1995. god. i, u svezi s time, priprema skorog dolaska skupine
stručnjaka iz EU u Hrvatsku. Stručnjaci EU će u Hrvatskoj raditi na
identifikaciji i pripremi projekata, koji bi se već ove godine mogli
financirati iz nepovratnih fondova PHARE programa.
ZAGREB - Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR) je u četvrtak
obustavilo kretanje svojih konvoja prema Sarajevu i središnjoj Bosni
zbog blokiranih cesta na tom području, izjavila je danas u Zagrebu
glasnogovornica UNHCR-a Alemka Lisinski.
"Nijedan naš konvoj nije danas krenuo iz Metkovića prema ovim
područjima zbog stanja na terenu. Zbog zatvorenih i miniranih cesta u
okolici Sarajeva i srednjoj Bosni, svi naši konvoji za ta mjesta
ostali su samo planirani", rekla je glasnogovornica UNHCR-a.
Jedan UNHCR-ov konvoj s 51 tonom brašna, graha, ulja i ribe krenuo
je u noći između srijede i četvrtka iz Beograda za Goražde. Prema
riječima Alemke Lisinski, konvoj bi poslijepodne trebao doći do
bosansko-srpske granice.
ZAGREB/BEČ/BEOGRAD - Međunarodna helsinška federacija (IHF) duboko je
zabrinuta zbog neprekidnih kršenja ljudskih prava u Srbiji te očitog
neuspjeha Kontaktne skupine u nastojanju da se pregovorima riješi
problem BiH. Tu je ocjenu u posebnom priopćenju dao izvršni direktor
IHF-a Aaron Rhodes (Aron Rouds).
U tom priopćenju, koje je posredovao Hrvatski helsinški odbor, Rhodes
podsjeća da vlasti u Srbiji nastavljaju kršiti prava neSrba,
onemogućuju povratak promatrača OESS-a na Kosovo i odbijaju suradnju s
Međunarodnim sudom za ratne zločine u Den Haagu.
IHF zato zaključuje da međunarodne sankcije protiv tzv. SRJ trebaju
ostati na snazi, jer su one jedino čime "međunarodna zajednica
raspolaže za pritisak na Miloševića".
Ocjene IHF-a o kršenju ljudskih prava u Srbiji potvrđuje i jučerašnje
priopćenje Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. Taj odbor
upozorava da "MUP Srbije i vojska Jugoslavije" prisilno novače Srbe,
izbjeglice iz Hrvatske, "koje zatim šalju u tzv. krajinu".
Srpski Helsinški odbor sa sjedištem u Beogradu zaključuje da "iako se
stalno negira upletenost Srbije u rat u Hrvatskoj i BiH, ova
mobilizacija upozorava na suprotno".
LONDON - Britanski ministar obrane Malcolm Rifkind u četvrtak je
izjavio kako obavještajna izvješća govore da se oko Sarajeva nalazi
mnogo manje od 30 tisuća vojnika Armije BiH, koliko ih je spominjano u
izvorima UN-a.
Govoreći novinarima u Ministarstvu obrane, Rifkind je rekao da bi
odluka UN o povlačenju snaga mogla ovisiti o razmjerima očekivane
bošnjačke ofenzive oko Sarajeva.
"Postoje mnogobrojna nagađanja i novinska izvješća o ukupnom broju
vojnika Armije BiH u tom području, a neka govore da ih je čak 30
tisuća. Naznake koje smo mi uočili upućuju na to da ih je bitno
manje", rekao je Rifkind.
Rifkind je to rekao uoči puta u New York i Washington gdje će se
sastati s glavnim tajnikom UN-a Butrosom Galijem, američkim državnim
tajnikom za obranu Williamom Perryjem i drugim visokim dužnosnicima.
PALE - Vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić u četvrtak je optužio
Armiju BiH da je krenula u ofenzivu na Ilijaš želeći tako onemogućiti
mirovne pregovore.
"To nije prva muslimanska ofenziva na Ilijaš. Na taj način žele
spriječiti pregovore", rekao je Karadžić.
Agencija bosanskih Srba javila je danas da su se srpski položaji
našli na udaru snaga Armije BiH iz smjera Visokog.
"Mi smo ipak spremni otvoriti pristup gradu", dodao je Karadžić,
govoreći prije današnjeg nastavka sastanka samoproglašenog parlamenta
bosanskih Srba u Bistrici, nedaleko od Pala.
"Ministar informiranja" bosanskih Srba Miroslav Toholj rekao je kako
bi zbog grupiranja "muslimanskih strateških snaga" oko Sarajeva
mogla izbiti "velika bitka".
On je izjavio kako "koncentracija muslimanskih strateških snaga znači
da i Srbi moraju upotrijebiti svoje strateške snage. Sarajevo više neće
biti zaštićena zona".
PALE - Tzv. "parlament" bosanskih Srba, koji drugi dan zasjeda na
Palama, prihvatio je u četvrtak odluku kojom se predviđa ujedinjenje
sa samoproglašenom srpskom paradržavnom tvorevinom na okupiranim
dijelovima Hrvatske, javlja francuska novinska agencija pozivajući se
na izvješće agencije bosanskih Srba SRNA.
"Parlament" s Pala također je prihvatio ustavni zakon "jedinstvene
države" Srba s okupiranih područja BiH i Hrvatske. Srbi s okupiranih
hrvatskih područja to su već učinili 29. svibnja u Kninu nazvavši
tvorevinu srpske agresije "ujedinjena republika srpska".
Predsjednik samozvanog paljanskog "parlamenta" Momčilo Krajišnik
naglasio je na Palama "potrebu ubrzanja procesa ujedinjenja".
SARAJEVO - Silovite borbe, popraćene intenzivnom topničkom i
minobacačkom vatrom, izbile su u četvrtak sjeverno od Sarajeva,
nedaleko od mjesta gdje je Armija BiH koncentrirala svoje snage,
izjavio je član sarajevskog ureda UN za odnose s javnošću Jim Landale.
Prema njegovim riječima, na Vogošću, koja je pod srpskom okupacijom,
svaku minutu padalo je pet do šest granata.
Prema ranijim izvješćima, oko 1600 projektila palo je prijepodne u
području brda Lipa, strateški važne točke za glavnu srpsku prometnicu
sjeverno od Sarajeva.
WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton otputovao je u četvrtak
iz Washingtona u Halifax, gdje će se u petak i subotu održavati
sastanak sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G7).
Prije odlaska u zračnu luku Andrews, Clinton je još jednom
izjavio kako se zalaže za reformu međunarodnih financijskih
institucija, što će i biti jedna od tema na sastanku G7. Također je
kazao kako će biti odlučan u nastojanjima da postigne otvaranje
japanskog tržišta američkim proizvodima.
Potvrdio je da će, tijekom susreta sa svojim partnerima iz G7, kao i
s ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom, razgovarati i o Bosni te
"iranskim nuklearnim ambicijama".
MOSKVA - Pedesetak čečenskih boraca drži kao taoce oko 1.500 ljudi u
bolnici u Budenovsku (jug Rusije), izjavio je visoki dužnosnik u
upravi Budenovska Viktor Fjodorov.
Različiti izvori izjavili su da čečenski pobunjenici drže oko 1000
talaca u bolnici, a vlasti u Moskvi tvrde da ih ima oko 300.
Napadači su bolničku zgradu djelomično polili benzinom, izjavio je
jedan ruski fotoreporter AFP-u u telefonskom razgovoru. Prema kriznom
stožeru uspostavljenom u Budenovsku, bolnica je i minirana.
Čečenski borci traže završetak borbi u Čečeniji, povlačenje ruskih
postrojbA s čečenskog teritorija i početak izravnih pregovora između
njihova vođe Džohara Dudajeva i ruskog predsjednika. Zaprijetili su
također da će ubiti po deset talaca za svakog ubijenog Čečena.
Napad na upravne zgrade u Budenovsku izvelo je 200 čečenskih boraca,
naoružanih protutenkovskim raketama i strojnicama. Prema prvim
procjenama, ubijene su najmanje 43 osobe.
AMMAN - Pobuna jednog oklopnog bataljuna iračke vojske u vojnoj bazi
Abu Garib, blizu Bagdada, ugušena je u četvrtak ujutro, a njezin se
predvodnik, general Turki Ismail al-Dulaimi ubio, javlja France presse
ne navodeći izvor te informacije.
Pobunjenici su kao prvi cilj imali zauzimanje baze u kojoj je
zatočeno 850 ljudi iz područja Anbara, gdje su 18. svibnja nastali
krvavi nemiri nakon ubojstva generala iračkog ratnog zrakoplovstva
Mohameda Mazluma al-Dulaimia zbog "sudjelovanja u pokušaju državnog
udara".
Zapovjednik bataljuna "14. srpanj" i vođa pobune koja je izbila u
srijedu, također je pripadnik moćnog sunitskog plemena Dulaimia.
To pleme, poznato po svojoj odanosti iračkom predsjedniku Sadamu
Huseinu okrenulo se protiv njega kada je iznakaženo tijelo generala
Mohameda Dulaimia vraćeno njegovoj obitelji. U krvavim nemirima koji
su nakon toga dogodili u području Anbara, poginulo je više od 170 ljudi,
od čega stotinjak civila, a mnogi su uhićeni.
(Hina) rb
151818 MET jun 95
(Hina) rb