ZAGREB, 14. lipnja (Hina) - O aktualnoj problematici poljoprivrede i
prateće industrije u Hrvatskoj raspravljali su danas u Hrvatskoj
gospodarskoj komori (HGK) članovi Vijeća udruženja poljoprivrede i
prateće industrije pri Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu
industriju i šumarstvo HGK. Sudionici sjednice istaknuli su nužnost da
se u okviru strategije razvoja poljoprivrede jasnije zacrtaju
prioriteti, založili su se za veću zaštitu kvalitetne domaće
proizvodnje te za uvođenje stimulativnih mjera kojima bi se
usmjeravala poljoprivredna proizvodnja za zadovoljavanje domaće
potrošnje i izvoza. Sjednici Vijeća bio je nazočan i ministar
poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske inž. Ivica Gaži.
Sveukupna problematika u proizvodnji hrane u ovom trenutku je dosta
složena i stoga je Vlada u ovoj godini poduzela niz mjera kako bi
održala razinu poljoprivredne proizvodnje za zadovoljenje potreba
potrošnje, kazao je poslovni tajnik Vijeća Zvonimir Buntić. Istaknuo
je da je Vlada utvrdila premije i regrese za vitalno važnije proizvode
kao i reprodukcijske materijale u iznosu od oko 160 milijuna njemačkih
maraka, a učinjena je i intervencija preko Ravnateljstva robnih
rezervi za poticanje proizvodnje industrijskih kultura (uljarice i
šećerna repa) i kukuruza. Na sjednici je rečeno da su te mjere Vlade
znatno doprinijele povećanju motiviranosti proizvođača za sjetvu
pojedinih poljoprivrednih kultura.
Od ukupno planiranih 620.987 hektara sjetvenih površina u
ovogodišnjoj je proljetnoj sjetvi zasijano 580.000 ha ili 93 posto.
Kukuruz, poljoprivredna kultura koja u postotku zauzima najviše
sjetvenih površina zasijan je na 350.000 ha, što je 93 posto od
planiranog, a očekuje se da će se proizvodnjom kukuruza u potpunosti
zadovoljiti potrebe potrošnje.
Proizvodnja uljarica dosad je u Hrvatskoj bila nedovoljna za
podmirenje potreba potrošnje. Stoga je Vlada prošle godine utvrdila
realne programe proizvodnje koji bi u većoj mjeri trebali podmiriti
potrebe potrošača. U ovogodišnjoj proljetnoj sjetvi zasijano je 18.349
ha suncokreta, 99 posto od planiranog i 19.249 ha soje, što je 95
posto od plana. U proizvodnji šećerne repe prisutan je napredak u
odnosu na ranije razdoblje, zasijano je 20.194 ha, što je 96 posto od
plana.
U proizvodnji voća već su duži niz godina prisutni nepovoljni
trendovi, a, kako se čulo, budući razvitak voćarstva trebalo bi
temeljiti na obiteljskom gospodarstvu. Istaknuto je da je proizvodnja
i potrošnja voća u ovim ratnim godinama znatno smanjena, kao i da se
voće u velikoj mjeri uvozi. Razvitak voćarstva u Hrvatskoj ovisan je o
zaštitnoj politici kod uvoza te razvitku infrastrukturnih objekata.
Mogućnosti proizvodnje grožđa i s tim u svezi razvitka
vinogradarstva u Hrvatskoj su nedovoljno iskorištene, istaknuto je na
sjednici, posebice stoga što vinogradarstvo ima velike izvozne
mogućnosti. Nekada su površine pod vinogradom iznosile oko 170.000 ha,
a danas one iznose oko 60.000 ha. Na sjednici su podržane dosadašnje
mjere Vlade za stimulaciju vinogradarstva te istaknuta potreba za još
veći poticaj proizvodnje grožđa, poglavito usmjeravanjem financijskih
sredstava za podizanjem novih modernih vinograda na obiteljskim
gospodarstvima.
(Hina) bma ds
141529 MET jun 95
(Hina) bma ds