ZAGREB, 12. lipnja (Hina)
LUXEMBURG - Ministri vanjskih poslova petnaestorice započeli su u
ponedjeljak ujutro savjetovanje u Luxemburgu posvećeno vanjskoj pomoći
Europske unije zemljama istočne Europe, Mediterana i ACP-u (Afrika,
Karibi, Pacifik).
Savjetovanje, kojem je predsjedavao francuski ministar za europske
poslove Michael Bernier, počelo je sa sastankom s predstavnicima Cipra
i Malte, novim kandidatima za pristupanje Europskoj uniji. Ministri bi
nakon toga trebali potpisati sporazum o suradnji s baltičkim državama.
Na savjetovanju bi se trebalo podsjetiti na odnose s Ukrajinom i na
zatvaranje nuklearne centrale u Černobilu, s obzirom kako će se na to
gledati na summitu sedmorice koji će se održati ovaj tjedan.
Službeno će se potvrditi i imenovanje Carla Bildta za
supredsjedatelja Međunarodne konferencije za bivšu Jugoslaviju, te će
se raspravljati o privremenom sporazumu o partnerstvu s Rusijom, još
uvijek zaleđenom zbog nastavka borbi u Čečeniji gdje Petnaestorica
traže uspostavu prekida vatre.
ZUERICH - Armija BiH morat će pokušati probiti srpsku opsadu Sarajeva
ako se do konca ljeta ne pronađe političko rješenje, izjavio je
sarajevski gradonačelnik Tarik Kupusović u danas objavljenom
intervjuu.
Kupusović je kazao da 370.000 stanovnika Sarajeva ne bi preživjelo
još jednu zimu pod opsadom.
"Ako političko rješenje za ukidanje blokade ne bude pronađeno u
tjednima koji dolaze, ili najkasnije do konca ljeta, morat ćemo si
sami pomoći", rekao je on za Tages-Anzeiger.
Gradonačelnik koji je u Zuerichu posjetio Institut BiH, kazao je da
će pokušaj Armije BiH da ukine opsadu uzeti stotine, možda i tisuće,
života i dodao: "No, kako stvari sada izgledaju, nema drugog izbora."
WELLINGTON - Vlada Novog Zelanda odlučila je danas uključiti 40 od 253
vojnika koji su u BiH u britanske rezervne snage koje bi štitile
humanitarne konvoje i UN-ove mirovne snage.
Glasnogovornik vlade kazao je da će se 40 vojnika pridružiti
britanskoj postrojbi Alpha.
Od Novog Zelanda nije zatraženo sudjelovanje u snagama za brzo
djelovanje, već samo u postrojbi Alpha koja neće sudjelovati u
eventualnim borbenim aktivnostima, rekao je glasnogovornik.
BEČ - Glavni tajnik NATO-a Willy Claes danas je u Beču otpočeo niz
konzultativnih razgovora s austrijskim političarima.
Njegov posjet stoji u središtu intenzivne rasprave oko budućnosti
neutralnosti Austrije u svjetlu promijenjene sigurnosne strukture u
Europi. Poslije podne će se Claes sastati s ministrom obrane Wernerom
Fasselabendom i saveznim kancelarom Fanzom Vranitzkyem. U razgovoru s
novinarima Claes je rekao da je neutralnost Austrije njezino unutarnje
pitanje. "Partnerstvo za mir" nije nikome jamstvo za prijem u
NATO, ali svakako dobra priprema. Tek krajem ove godine će NATO
objaviti koje zemlje iz "Partnerstva za mir" dolaze u pitanje za
prijem u članstvo NATO-a, rekao je Claes. Ne ulazeći u pojedinosti
Claes je izrazio potporu NATO-a tzv. brzim interventnim snagama za
Bosnu.
RIM - Silvio Berlusconi postigao je jučer važnu političku i ekonomsku
pobjedu dobivši od talijanskih glasača ovlasti da svoje komunikacijsko
'carstvo' Fininvest sačuva netaknuto.
Talijani su se na referendumu izjašnjavali o 12 predmeta iz
različitih područja, a prvi rezultati pokazuju pobjedu konzervativnih
stajališta. Većina je podržala slabljenje traicionalnih ovlasti
sindikata, djelomičnu privatizaciju javne radio-televizije RAI i
izjasnila se protiv slabljenja Fininvesta.
Berlusconiju je, prema prvim procjenama, između 53% i 58% glasova
potpore, omogućeno da sačuva svoja tri komercijalna programa, da i
dalje ubacuje u programe brojne komercijalne poruke i da oglašavanje
obavlja njegova upravni odbor Publitalia.
KAIRO - Čelnik PLO-a Jaser Arafat stigao je danas u Kairo gdje se
sastao s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom kako bi
razgovarali o najnovijim mirovnim naporima na Bliskom istoku i
povlačenju izraelskih vojnika sa Zapadne obale.
Arafat, kojega je u zračnoj luci dočekao egipatski ministar vanjskih
poslova Amr Musa, otišao je u predsjedničku palaču gdje ga je Mubarak
izvijestio o svojem prošlotjednom sastanku s izraelskim premijerom
Yitzhakom Rabinom i američkim državnim tajnikom Warrenom Christopherom
s kojima je razmotrio izraelsko-sirijske i izraelsko-palestinske
pregovore.
Arafat želi da Izrael do 1. srpnja omogući proširenje palestinske
samouprave na cijelo područje Zapadne obale, dok Izrael ne smatra
obavezom poštivati taj datum.
ŽENEVA - SAD i Japan započeli su danas pregovore o američkom ulasku na
japansko tržište automobila, no mali su izgledi da će ovom prigodom
riješiti razmirice.
Pregovarači dviju strana sastali su se iza zatvorenih vrata u zgradi
Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Razgovori se odvijaju 'u
sjeni' američke prijetnje da će uvesti kaznene pristojbe na uvoz
japanskih luksuznih automobila.
Šef japanskih pregovarača Kazuo Asakai izjavio je novinarima da će
njegova strana razgovarati samo o pitanju američkih sankcija, koje bi
trebale biti uvedene 28. lipnja i o tomu jesu li one u skladu s
pravilima WTO-a.
Eventualno produženje razgovora na sutrašnji dan ovisi o odgovoru
Amerikanaca, dodao je Asakai.
NEW YORK - Važnoj američko-ruskoj trgovačkoj razmjeni, u kojoj je
predviđeno da SAD-e kupe od Rusije uranij, sastojak nuklearnog
naoružanja bivšeg SSSR-a, prijeti neuspjeh, objavio je u ponedjeljak
"New York Times". Uranij bi se koristio kao gorivo za pokretanje
američkih nuklearnih centrala.
Prodajom 500 tona uranija Rusija bi trebala primiti 12 milijardi
američkih dolara. SAD bi nakon toga prodale taj isti uranij domaćim
nuklearnim centralama. Tim se trgovačkim projektom namjeravalo postići
razoružavanje Rusije i sprečavanje da uran dobiju neprijateljske
zemlje.
Problem određivanja cijena i razmirice u gospodarskoj politici glavni
su razlog neuspjeha. Pregovori o tom poslu su započeli još za vrijeme
dok je predsjednik bio George Bush u kolovozu 1992, a nastavio ih je Bill
Clinton.
Pet stotina tona uranija dovoljno je da se napravi 30 000 atomskih
bombi, istih kao ona koja je bačena na Hiroshimu. Isto tako ta
količina uranija može pokretati 109 centrala u razdoblju deset
godina.
STOCKHOLM - Većina Šveđana izjasnila se protiv pristupanja njihove
države NATO-u (58 posto) i sudjelovanja u zajedničkoj europskoj obrani
(53 posto), rezultati su jednog ispitivanja javnog mnijenja
objavljenog u "Svenska Dagblest", švedskom dnevnom listu.
Prema tom istraživanju koje je proveo IMU institut, 19 posto Šveđana
je za to da njihova zemlja, tradicionalno neutralna, pristupi
Sjevernoatlantskom savezu, dok je 58 posto bilo protiv toga, a 23
posto se nije izjasnilo.
Švedska, otkako je pristupila u siječnju Europskoj uniji, obavlja
dužnost promatrača u okviru Unije za zapadnu Europu, tijela zaduženog
za obranu, ali još uvijek ne namjerava tražiti statut punopravnog
člana.
Švedska, koja se izjasnila za neutralnost od početka 19. stoljeća,
vodi politiku "vojnog nepovezivanja".
(Hina) dr dr
121259 MET jun 95
(Hina) dr dr