ZAGREB, 8. lipnja (Hina) - Hrvatski prijevod papinske enciklike
"Evanđelje života", o vrijednosti i nepovredivosti ljudskoga života,
predstavljen je poslijepodne u dvorani "Vijenac" Katoličkoga
bogoslovnog fakulteta. Nakladnik je papinske enciklike "Kršćanska
sadašnjost", a preveo ju je s latinskog na hrvatski fra Jure Šarčević.
Predstavljajući encikliku, predsjednik Vijeća za katekizaciju
Hrvatske biskupske konferencije dubrovački biskup Želimir Puljić je
kazao da se enciklika "Evanđelje života" svojom aktualnošću i porukom
uvlači u sve pore ljudskog života. Ona je utemeljena na teologiji i
filozofskoj antropologiji, a njome Sveti Otac diže glas u obranu
ljudskih prava i prava najnezaštićenijih osoba. Ta enciklika, dodao je
biskup Puljić, plod je suradnje episkopata svih zemalja svijeta te
želi biti ponovno precizna i čvrsta potvrda vrijednosti ljudskog
života i njegove nepovredivosti. Ona je snažan apel upućen svima i
svakome u ime Boga, a glasi: poštuj, brani, ljubi i služi životu -
svakom ljudskom životu. Enciklika je podijeljena u četiri poglavlja s
podnaslovima: "Sadašnje prijetnje ljudskom životu", "Kršćanska poruka
o životu, "Sveti zakon božji: ne ubij" i "Za novu kulturu života".
Enciklika u središtu ima čovjeka, i obitelj i ženu, kazao je biskup
Puljić i dodao kako je sučeljena s prijetnjama ljudskom životu,
primjerice abortusom, eutanazijom i čedomorstvom. Enciklika je naišla
na veliko odobravanje u katoličkim krugovima, ali i na otpore u
liberalnim društvima.
Potpredsjednik Hrvatske biskupske konferencije Srećko Badurina
govorio je također o enciklici kao dokumentu koji donosi poruke o
svetosti i nepovredivosti ljudskoga života. On je kazao da je sam Isus
Krist evanđelje života i sve što on čini to je put istina i život i
mogućnost ostvarenja svega onoga na osnovi čega se otkriva potpuna
istina o životu. U toj enciklici, ističe biskup Badurina, Papa traži
uspostavu moralnih mjerila, počevši od pojedinca pa do društva tj. do
cjelokupne ljudske zajednice. U moralnoj teologiji potrebno je
uspostaviti biblijske temelje za ono što je izvor moralnih pravila za
život pojedinca i obitelji, iz čega proizlazi govor o zakonima kako bi
se provela ta moralna pravila. Pišući encikliku, Sveti Otac udubljuje
se u Stari i Novi zavjet i na taj način razotkriva temelj evanđelja
života, a to je Isus Krist na Križu koji pomaže da se u čovjeku obnovi
i uspostavi unutarnje strahopoštovanje prema ljudskom životu, koji je
odraz božjeg života. Život je, napomenuo je biskup Badurina, uvijek
dobro. U svakoj nevolji i patnji i teškoćama života očituje se božja
ljubav i skrb prema životu, a to je i konačna svrha ljudskog života da
svaka ljudska osoba slijedi i odgovornost prema žviotu. To je onda
ljubav, i to je snaga Duha Svetoga i temeljna zapovijed prema Bogu i
čovjeku, što dovodi do dara vječnog života, a to je vječni život kruna
istine o čovjeku, kazao je biskup Badurina.
Isusovac Valentin Pozajić, stručnjak moralne teologije, također je
govorio o ljudskom životu kao svetosti i nepovredivosti, napominjući
što je sve spoznala moderna medicina, koja je na jedan način pokazala
degradaciju života u 20. stoljeću, ali je upozorila i na to da je
čovjek vrhovni poglavar života i smrti. On je istaknuo da u zajednici
mora postojati odgovornost za život, da treba gajiti kulturu života i
suprostaviti je kulturi smrti.
O papinskoj enciklici "Evanđelje života" govorio je i nadbiskup
zagrebački kardinal Franjo Kuharić. On je kazao da je enciklika poziv
za spas ljudskog života na sudbonosnoj prekretici suvremene
civilizacije. Radi se o dokumentu koji je izrečen u ime vjere, dodao
je kardinal Kuharić, ističući da Papa govori jezikom vjere o tajni
ljudskog bića i ljudskog života. Da bi se razumio govor vjere,
potrebna je vjera, a otpor kojim se želi zanijekati taj dokument
dolazi iz nevjere. Iz toga, kazao je Kuharić, dolazi do nesporazuma o
životu i onda kad se misli samozemaljski ne mogu se razumjeti razlozi
vjere. Tu dolazi do sukoba kršćanske vizije čovjeka i života i vizije
koju ovaj svijet i čovjek imaju o životu. Govoreći o materijalističkoj
civilizaciji, kardinal Kuharić je rekao da je već 1920. godine u
Rusiji izglasan prvi zakon o dopuštenju pobačaja. Upravo ta
civilizacija izgubila je svaki pojam o smislu života, a čovjeka ne
smijemo razumjeti kao kemiju - čovjek je misterij. Zato je, nastavio
je kardinal Kuharić, Papina enciklika "Evanđelje života" teološko
razmišljanje i jedno mistično viđenje čovjeka i života. Život ima
vječnu dimenziju. Borba za pobačaj nastala je iz hedonističkog
mentaliteta. U čovjeku, nastavio je Kuharić, postoji razlika između
dobra i zla i kada se izgubi ta razlika čovjek postaje zao. Iako je
ovo stoljeće vrhunac znanstvenih dostignuća, ono je najkrvavije
stoljeće u povijesti svijeta jer polazi od materijalističkih spoznaja.
Materijalističke ideologije postale su najveći čovjekovi krvnici.
Zaštićujući se od takve materijalističke civilizacije vidimo da je Bog
nepodmitljivi zaštitnik ljudske osobe, koji smatra odgovornost ljudske
osobe u tome da ljudska osoba sama sobom raspolaže. Tako Isus Krist
kroz Crkvu ovu civilizaciju poziva na odgovornost za sve ono što je
učinila s čovjekom. Kada egoizam postane princip života, onda je za
čovjeka sve dopušteno pa se iz tih razloga toliki ljudi protive ovoj
enciklici. Ako se protive enciklici, vidimo da još uvijek ljudi nisu u
sebi ubili savjest do kraja. Ova im enciklika budi savjest, pa i zbog
toga enciklika nailazi na otpore. Enciklika je protumačena Objava
Božja od čovjekova početka, svršetka i produženja u vječnosti, kazao
je kardinal Kuharić.
Prevoditelj enciklike fra Jure Šarčević zahvalio je izdavaču i dodao
da je prijevod vrlo zahtjevan, ali da je on ujedno i susret s Papom,
koji je učitelj ne samo kršćanima, nego i svim ljudima.
Uz mnogobrojne hrvatske biskupe, teologe, sjemeništarce, redovnike i
svećenike predstavljanju enciklike bio je nazočan i papinski nuncij u
Hrvatskoj msgr. Giulio Einaudi.
(Hina) ta mc
082047 MET jun 95
(Hina) ta mc