BEIJING, 31. svibnja (Hina - Branko Merlin) - Došavši u Beijing
(Bejđing), u svojstvu predsjednika Nadzornog odbora Ine, na razgovore
s partnerima iz Sinochema, tvrtke s kojom Ina godinama uspješno
surađuje, predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske, gospodin
Hrvoje Šarinić, podijelio je s Hrvatima koji žive i rade u Kini radost
proslave Pete obljetnice hrvatske države.
Tijekom kratkoga boravka - uz susrete s čelnim ljudima Sinochema te s
kineskim dužnosnicima, nazočnim svečanome prijamu u čast Dana
državnosti, primjerice s ministricom za kemijsku industriju Gu Xiulian
(Hsiu-lian) - gospodin Šarinić je 30. svibnja razgovarao i s
podpredsjednikom vlade i ministrom vanjskih poslova Qian Qichenom
(Ćien Čičenom), a zatim na večeri, u njegovu čast, i sa zamjenikom
ministra vanjskih poslova Dai Bingguoom.
HINA: Dojam je, gospodine Šariniću, da razgovori koje ste vodili na
visokoj razini upozoravaju ne samo na političke interese već i na
prijateljske odnose između Hrvatske i Kine. Pretpostavljam da ste s
ministrom Qian Qichenom razgovarali i o pitanjima koja nas muče, a
koje Kinezi vrlo pozorno prate.
Šarinić: Riječ je o međudržavnim odnosima u kojima stvarno
prijateljstvo i razumijevanje ne ovise samo o veličini zemalja. Ja sam
na početku razgovora istaknuo da mi podržavamo temeljna načela kineske
politike i da za nas postoji samo jedna Kina, a kineski su dužnosnici
istaknuli da podržavaju suverenitet i cjelovitost Republike Hrvatske.
Za nas je, naravno, Kina važna ne samo kao golema i mnogoljudna
zemlja, nego i kao stalna članica Vijeća sigurnosti. I u tom sam
smislu pokušao sugovornicima objasniti politički trenutak u kojem se
nalazimo, naše viđenje krize i naše opredjeljenje da probleme
rješavamo mirnim putem.
U razgovoru, ministar Qian ostavio je dubok dojam političara koji
perfektno poznaje stanje na području bivše Jugoslavije, kao i hrvatsku
politiku, što sve impresionira sugovornika. Pritom moram reći da smo
na kraju razgovora zaključili kako u svim pitanjima imamo gotovo
identična stajališta.
Kina je, kao i međunarodna zajednica, zabrinuta razvojem situacije,
pogotovo ovih zadnjih dana, i ja sam naglasio da je ključ problema u
Beogradu. Moraju se uzajamno priznavati sve zemlje koje su
nastale nakon raspada Jugoslavije. Odugovlačenjem priznanja Beograd
samo pothranjuje ekstremizam i na Palama i u Kninu, a rezultate tog
ekstremizma danas sa zebnjom promatra čitava međunarodna zajednica.
Gospodin Qian zauzeo se da mi rješavanje krize nastavimo mirnim
putem, a ja sam mu kazao da je i ograničena vojno-policijska akcija u
zapadnoj Slavoniji bila isprovocirana atmosferom Divljeg zapada,
stanjem za Hrvatsku ponižavajućeg terorizma koji nismo mogli
tolerirati. Ali rekao sam mu kako Kina može računati da Hrvatska
apsolutno ne odstupa od pregovaranja i traženja mirnoga rješenja. Tu u
temeljnim načelima među nama nema razmimoilaženja, i mislim da ćemo za
takvu politiku imati bezrezervnu podršku Kine u Vijeću sigurnosti.
HINA: Spomenuli ste da je ključ rješenja u rukama Beograda.
Pretpostavljam da je nedavni posjet Kini supruge predsjednika
Miloševića kineskim dužnosnicima i Qian Qichenu, koji je s njom
razgovarao, omogućio još bolji uvid u stajališta Beograda. Ima li
kakvih naznaka o mogućem priznanju Bosne, o čemu se zadnjih dana dosta
govori, ili možda Hrvatske?
Šarinić: Kina, kao svaka velika zemlja, vodi politiku kontakata sa
svim zemljama; tako se može tumačiti i posjet Mirjane Marković
Beijingu. Iako je ona došla predstaviti ovdje svoju knjigu, koja je
ranije objavljena i u Rusiji, bio je to nedvojbeno i politički posjet.
Uostalom, Mirjana Marković je stranački lider i igra dosta važnu ulogu
na političkoj sceni Srbije.
Naravno da je, kako čujem, pokušavala braniti stajališta Srbije,
odnosno Jugoslavije. Ali baš tu se razbija ova igra koju je Milošević,
mora se priznati, vješto vodio četiri godine. Naime, sada su sve karte
na stolu, sve su maske pale, i više nema varanja oko nekih temeljnih
stajališta. Danas više nitko ne može opravdati i razumjeti
nepriznavanje zemalja koje su nastale raspadom Jugoslavije. S druge
strane, danas svi znaju da ni Pale ni Knin ne bi opstali bez pomoći
Beograda. To su činjenice pored kojih ne možete igrati neke svoje
igre, ili tumačiti nerastumačivo. Srpska politika i političari u tom
su smislu ogoljeli na sceni, i kad ih se pita o priznanju, o suradnji
s Kninom, s Palama i tako dalje, ostaje im samo da jednostavno
odgovore u crno-bijeloj tehnici, s "da" ili "ne". Tako da ne mislim
da je posjet Mirjane Marković mogao bilo što promijeniti u pristupu
Kine tim problemima.
HINA: Znajući da ste Vi predsjednik Komisije za pregovore sa Srbima
u privremeno okupiranim područjima, jesu li se domaćini možda zanimali
kako ide pregovarački proces?
Šarinić: Jesu. Čak vrlo detaljno. Rekao sam im da smo mi za nastavak
pregovora i da računamo na međunarodnu zajednicu koja može odigrati
ulogu katalizatora u tom procesu, pospješiti ga i opet oživjeti
pregovore. Ali rekao sma im i da za pregovore trebaju barem dvojica.
Za sada ni Srbi iz Knina, a ni Beograd ne pokazuju interes za to. Tako
da sam opet ponovio kako je ključ problema u Beogradu, jer napokon,
Beograd ima legalnost, a sve drugo su fantomske i nepriznate države.
Velike se sile, znate to, u tim stvarima ponašaju dosta formalno.
Upozorio sam dakle na Beograd kao ključ za rješenje, a rekao sam i da
uzajamno priznanje država nastalih raspadom Jugoslavije ne bi
automatski riješilo sve probleme, ali da bi značilo ozbiljan korak
prema rješavanju krize mirnim putem.
Tu smo, mislim, potpuno identičnih gledišta, i takva naša politika
zanima Kinu.
Uostalom, detaljno sam o tome razgovarao i sa zamjenikom ministra
vanjskih poslova Dai Bingguoom na večeri koju mi je priredio. On mi je
ne samo zahvalio na svim objašnjenjima, već je navijestio da bismo se,
u slučaju potrebe, mogli ponovno sastati u Beijingu.
HINA: Najbolje je kada dobre političke odnose, kakvi hrvatsko-kineski
jesu, prati i dobra gospodarska suradnja. Kako tu stvari stoje?
Šarinić: I tu smo ostvarili visok stupanj razumijevanja. Uostalom,
odnosi Ine i Sinochema imaju svoju povijest, a to je dobar zalog za
današnju i buduću suradnju. Dogovorili smo neke konkretne poslove, a s
predsjednikom Sinochema, Zhang Dunxinom (Džang Dunhsinom) potpisao sam
i protokol o daljnjoj suradnji, koji je vrlo povoljan za Inu.
Znate, do sada nam je Kina davala povoljne aranžmane za kupnju nafte,
što je Ini u situaciji restrukturiranja i racionalizacije poslovanja
vrlo važno. Nakon razgovora sa Sinochemom ostali smo kod tih
aranžmana. Naravno, ja sam objasnio gospodi kadrovske promjene koje su
se dogodile u Ini, jer znate da u svijetu kada se u velikom koncernu
dogode promjene svi pitaju što se to događa.
Objasnio sam im da je Ina naslijedila organizaciju još iz
socijalističkoga samoupravljačkog doba, da su se u međuvremenu
promijenili parametri na tržištu i da smo se odlučili za ljude koji će
se isključivo posvetiti Ini.
Doktor Gregurić, koji je mnogo učinio za Inu, ima i obveze glavnog
Predsjednikovog savjetnika za gospodarstvo, zastupnika u Saboru i tako
dalje. Dolazak gospodina Koščeca na mjesto glavnoga direktora,
javnosti slabo poznatog, ali čovjeka s bogatim iskustvom u vođenju
velikih poduzeća pa dolazak gospodina Zavorea za financijskog
direktora, dolazak gospodina Kojakovića s položaja veleposlanika u
Kini na položaj zamjenika glavnog direktora i direktora trgovine - sve
su to mjere jačanja vodstva Ine, da bismo zatim po vertikali mogli
centralizirati i financijsko poslovanje, i investicije, i trgovinu. U
ovoj fazi restrukturiranja moramo što bolje nadzirati sve tokove u
Ini.
Predsjedniku Sinochema objasnio sam da se ta ekipa u
tehnomenadžerskom smislu neće mijenjati pa je i to, uz ostala
objašnjenja, ne samo zadovoljilo Sinochem, već je povećalo i
povjerenje u samu suradnju. Rezultat je i spomenuti vrlo povoljan
protokol koji smo potpisali.
HINA: Riječ "tehnomenadžer" u nas se u posljednje vrijeme ocjenjuje
na razne načine. U Vašem izlaganju zvuči isključivo pozitivno.
Šarinić: Dajte da tu jasno odvojimo politiku od privređivanja. U
politici taj izraz ima druge konotacije, ali u gospodarstvu riječ je o
poslovnom čovjeku, profesionalcu s bogatim iskustvom u vođenju
poduzeća. Ma kako ga nazivali, to je profil kakav nama treba.
Mnogi su pri izboru glavnog direktora Ine očekivali neko zvučno
političko ime, a mi smo se odlučili za gospodina Koščeca i ekipu koja
će omogućiti korjenito restrukturiranje Ine.
To znači da ćemo, poslije ovih kadrovskih promjena, ići na
organizaciju u kojoj će biti definirani i takozvani profitni centri,
pa će se unutar Ine, a ona je golem organizam, znati tko zarađuje, a
tko gubi, i moći ćemo, da tako kažem, locirati suhe grane.
U sustavu kakav izgrađujemo jedini znak dobrog poslovanja je profit,
štoviše, ne samo profit, nego povećanje profita. S time se moramo
pomiriti. Tu, kao i na Zapadu, ne može biti sentimenta i poduzeće ne
može biti socijalna ustanova. Naravno, znamo da u te promjene moramo
ići postupno, moramo misliti na ljude koji će tijekom restrukturiranja
ostati bez posla, ne otpuštati ih, već pričekati da odu u mirovinu,
dokupljivati im staž i slično. Ali moramo se restrukturirati da bismo
se mogli nositi sa Zapadom, stvarati s njim zajednička poduzeća,
izlaziti na treća tržišta i slično.
HINA: Jeste li o tome imali vremena razgovarati s predsjednikom
Sinochema? To su naime, u uvjetima tranzicije, problemi tipični i za
velika kineska državna poduzeća.
Šarinić: Nismo razgovarali posebno o tome. Ali po načinu kako je
razgovarao, i po tome kako je nas razumio, vidio sam da dijelimo iste
probleme. Razgovarali smo istim jezikom i s jednakim razumijevanjem.
HINA: I po tome bi se dalo zaključiti da ima prostora za daljnju
gospodarsku suradnju s Kinom.
Šarinić: Hrvatsko-kineski odnosi imaju veliku perspektivu. Ali, rekao
bih da to ovisi o nama, o Hrvatskoj. Politički temelji su stvoreni,
političko razumijevanje i politička infrastruktura su tu, i sada o
nama ovisi što smo kadri ponuditi i kako smo kadri poslovati.
Prvo, u poslovanju se moramo predstaviti kao konkurentni. Nismo
jedini koji dolaze u Kinu. Da ne govorim stalno o Ini, uzmimo primjer
Plive koja ovdje vrlo aktivno nastupa. I Pliva je počela poslovati s
Kinom iz Zagreba, ali je ubrzo uvidjela da je na tom tržištu takvo
poslovanje neprihvatljivo pa je poslala predstavnika u Beijing.
Razgovarao sam danas s njim i doznao da Pliva ovdje već ima više od
desetero zaposlenih domaćih ljudi, a svi rade na probijanju tržišta
antibiotika i plasmanu "sumameda". I već su u ovoj godini ostvarili
pola milijuna dolara prometa. Naravno da to nije dovoljno, ali to je
odličan put i samo se tako može ići naprijed.
Vidim isto da je ovdje i počasni predstavnik Hrvatske gospodarske
komore. Vjerovatno za ozbiljniji rad Komora još nema snage, ali morat
će biti prisutna na ovakvom jednom tržištu; ono jest golemo, ali je i
dostupno. Samo ovisi kako ćemo se postaviti prema njemu.
Jasno je da se moramo postaviti selektivno. Bilo bi nerealno misliti
da možemo u velikim projektima konkurirati Njemačkoj, Francuskoj ili
nekim drugim zemljama. Ali možemo odabrati ono za što smo sposobni, i
onda silovito raditi, ali tu, na licu mjesta. Nazočnost Ine na
kineskom tržištu pozitivna je za cijelo hrvatsko gospodarstvo: Pliva
ide istim putem, istim koracima, a mislim da će i drugi doći. Osobno
ću se zauzeti da se kineskom tržištu, koje ima veliku budućnost, s
naše strane, i kod hrvatskih gospodarstvenika posveti dužna pozornost.
HINA: Ovdje Vam je predstavljen i novinar agencije Xinhua koji uskoro
odlazi za dopisnika u Zagreb. I to je korak dalje u hrvatsko-kineskoj
suradnji.
Šarinić: To mi je drago. Važno je imati novinara na licu mjesta, da
prenosi, ali i da tumači politiku zemlje u kojoj radi. Vidite, koliko
god da je u teškoj situaciji, Srbija je prisutna ovdje i htjeli mi to
ili ne, neke informacije koje prenesu uzimaju se zdravo za gotovo. To
je važnije da u Zagrebu imamo i kineskog novinara. Kineski
veleposlanik u Zagrebu izvrsno poznaje i razumije našu situaciju. Sada
će tu biti još jedan izvor informacija, a objektivna informacija ne
koristi samo čitateljstvu već i političkome vrhu. Objektivno
informiranje iz Hrvatske, i uopće bivše Jugoslavije, pomaže i u
međunarodnim razmjerima, a sigurno pridonosi i jačanju naše suradnje s
Kinom.
Znate, kažu da je propaganda najmoćnije oružje. Ja mislim da je
propaganda prolazna, a istina je ono što ostaje. Mi smo s Kinom
uspostavili takve odnose da oni točno znaju što je istina i kakva je.
Objektivno izvješćivanje i informiranje bit će dakle samo još jedno
područje više za našu aktivniju i dinamičniju nazočnost u Kini.
(Hina) mer sb
312207 MET may 95
31HHMM MET may 95
(Hina) mer sb