ZAGREB, 24. svibnja (Hina)
ZAGREB - Predstojnik Ureda Predsjednika Republike i Povjerenstva za
odnose s UNCRO-om gospodin Hrvoje Šarinić uputio je pismo posebnom
izaslaniku Glavnog tajnika UN-a g. Yasushiju Akashiju, priopćio je
Ured Predsjednika RH. U pismu se kaže:
"Vaša Ekscelencijo,
Izvolite u prilogu primiti pismo banjalučkog biskupa msgr. dr. Franje
Komarice, koje je uputio predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji
Tuđmanu. U pismu se vrlo iscrpno govori o stanju i teškom položaju
Hrvata u banjalučkoj biskupiji. U više navrata skretali smo pozornost
međunarodne zajednice na ovaj težak problem, međutim niti do dana
današnjeg, na sramotu svih, ništa se nije poduzelo.
Stoga Vas molim, Vaša Ekscelencijo, da pročitate ovo pismo i osjetite
očaj svih Hrvata koji danas žive na području Banja Luke.
Očekujemo da mirovne snage Ujedinjenih naroda ovoga puta poduzmu
odlučne mjere kojima bi se zaustavio ovaj teror i etničko čišćenje nad
Hrvatima u Bosni i Hercegovini", kaže se na kraju pisma što ga je
Hrvoje Šarinić uputio Yasushiju Akashiju.
BUKUREŠT - Hrvatski veleposlanik pri OESS-u dr. Darko Bekić govorio je
u srijedu u Bukureštu na izvanrednom sastanku visokih dužnosnika te
organizacije o važnosti i ulozi političke tolerancije u interetničkim
i međudržavnim odnosima te pogledima hrvatske Vlade o tom pitanju.
On je rekao da "međunarodna zajednica sve više potiče i aktivno
primjenjuje načelo tolerancije u rješavanju interetničkih i
međunarodnih sukoba", ali i da "granice tolerancije međunarodne
zajednice u okolnostima izgradnje novog međunarodnog poretka ostaju
vrlo fleksibilne, s tim da su šire kad je riječ o većem i moćnijem
subjektu interetničkih i međudržavnih odnosa".
"Trenutačno stanje u Republici Hrvatskoj, čijeg je nešto manje od petine
teritorija još pod okupacijom agresorskih snaga, ne pogoduje osobito
daljnjoj afirmaciji koncepta tolerancije u interetničkim i međudržavnim
odnosima. Ukupna politika hrvatske Vlade, a osobito njezin odnos prema
prije definiranim oblicima tolerantnog i uzdržanog načina prevladavanja
neprihvatljivog stanja okupacije, odnosno ponašanja dijela srpske
manjine, kao i vlasti u Beogradu, načelan je i potpuno usklađen s
javno iskazanom političkom voljom i stajalištem međunarodne zajednice",
rekao je, uz ostalo, dr. Bekić.
On je istaknuo kako je najnovije stanje na prostoru bivše Jugoslavije,
a osobito u okupiranim dijelovima Hrvatske i BiH, obilježeno zabrinjavajućim
tendencijama pa i otvorenim obnavljanjem ratnih operacija većih razmjera.
"Politički gledano, hrvatska Vlada najopasnijima ocjenjuje pripreme
za ujedinjavanje teritorija pod okupacijom hrvatskih Srba s entitetom
bosanskih Srba. Taj bi čin označio ne samo de facto već i de iure
secesiju okupiranih dijelova Hrvatske i njihovo ujedinjavanje s
entitetom bosanskih Srba, u kasnijoj fazi sa samom Srbijom, dakle
konačno ostvarenje koncepcije 'velike Srbije'", istaknuo je dr. Bekić.
BUDIMPEŠTA - Izaslanstvo hrvatskog Ministarstva gospodarstva, koje je
vodio pomoćnik ministra Željko Kirinčić, završilo je danas dvodnevni
službeni posjet Mađarskoj.
Izaslanstvo je u Budimpešti bilo nazočno otvaranju Međunarodnog sajma
"Industrija 95". U organizaciji veleposlanstva RH razgovarali su s
hrvatskim gosspodarstvenicima koji posluju u Mađarskoj, a primljeni su
i u mađarskom Ministarstvu industrije i trgovine. Tamo su razgovarali
sa zamjenikom državnog tajnika Lajosem Berenyiom, na čiji poziv su i
boravili u mađarskome glavnom gradu. Tijekom susreta razmijenjene su
informacije o trenutnom stanju gospodarstva obje države. Hrvatski je
doministar Kirinčić detaljno upoznao mađarsku stranu s tijekom
stabilizacijskog programa, koji provodi hrvatska Vlada, te s
planiranim aktivnostima Republike Hrvatske u gospodarskim odnosima s
inozemstvom. Posebno je bilo riječi o očekivanom nastavku pregovora s
Europskom unijom, te pregovora oko ulaska Hrvatske u Svjetsku
trgovinsku organizaciju - istaknuo je Željko Kirinčić, uz zaključak da
su bilance robne razmjene između Hrvatske i Mađarske u stalnom usponu.
ZAGREB - Prvi potpredsjednik Islamske Republike Iran dr. Hasan Habibi
dolazi u četvrtak u Zagreb u višednevni službeni posjet Republici
Hrvatskoj, priopćio je Ured za odnose s javnošću Vlade RH.
Dr. Habibi je na čelu Vlade svoje zemlje i njegov je domaćin hrvatski
premijer Nikica Valentić.
Za vrijeme njegova boravka u Zagrebu, dr. Hasana Habibia primit će
predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman i predsjednik Sabora
RH dr. Nedjeljko Mihanović.
Prvi potpredsjednik Irana dr. H. Habibi i hrvatski premijer Nikica
Valentić će na čelu vladinih izaslanstava voditi nekoliko puta
razgovore o međunarodnim i bilateralnim odnosima, a potpisat će se
više međudržavnih sporazuma.
U subotu prije podne očekuju se i trojni službeni razgovori
izaslanstava Islamske Republike Iran, Republike Bosne i Hercegovine i
Republike Hrvatske koje će predvoditi dr. Hasan Habibi, dr. Haris
Silajdžić i Nikica Valentić.
MUENCHEN - Generalni konzul RH u Muenchenu dr. Ivan Šimek posjetio je
u srijedu bavarskog kardinala dr. Wettera i razgovarao s njim o
položaju Hrvata u Banjolučkoj biskupiji, priopćeno je iz hrvatskog
generalnog konzulata u Muenchenu.
Kardinal dr. Wetter izrazio je svoje negodovanje neljudskim
ponašanjem vlasti bosanskih Srba prema vjernicima, pripadnicima
hrvatskog naroda. Kardinal je dao podršku hrvatskoj državi i
vrhovništvu na uspostavljanju hrvatske vlasti i mirnoj reintegraciji
hrvatskih okupiranih područja.
GARMISCH - NATO bi za zaštitu mirovnih snaga pri povlačenju iz BiH
mogao poslati više od 50 tisuća vojnika, od kojih bi gotovo polovica
bili Amerikanci, rekao je američki ministar obrane William Perry.
Na početku četverodnevnog posjeta Njemačkoj, Ukrajini i Italiji,
Perry je danas u Garmischu istaknuo da UN nije donio odluku o
povlačenju iz BiH, gdje borbe stalno jačaju još od zime. Dodao je kako
ni NATO još nije potpuno prihvatio zadatak.
"U najgorem slučaju poslali bismo otprilike 25 tisuća američkih
vojnika, što bi bilo malo manje od polovice ukupnog broja. Dakle, u
BiH bi moglo doći više od 50 tisuća pripadnika NATO-a," rekao je
novinarima.
"Plan operacije u načelu je gotov, samo ga se još malo dorađuje,"
rekao je, dodajući kako je Clintonova vlada ovaj tjedan počela
konzulatacije s Kongresom, što je i obećala učiniti prije donošenja
konačne odluke.
Pery je obznanio da je u petak u New Yorku glavnom tajniku UN-a
Butrosu Galiju rekao kako se Washington snažno protivi povlačenju 23
tisuće vojnika iz BiH, unatoč tome što su izvrgnuti snajperskoj vatri
i drugom nasilju.
Rekao je da je Galija upozorio kako bi čak i razmatrano djelomično
povlačenje UNPROFOR-a, iz enklava u istočnoj BiH, prouzročilo
"humanitarnu katastrofu".
BRUXELLES - Vrhovni zapovjednik NATO-a u Europi general George Joulwan
izvijestio je u srijedu članice saveza o planu mogućeg povlačenja
mirovnih postrojba UN-a s prostora bivše Jugoslavije.
General Joulwan izvijestio je veleposlanike NATO-a o nacrtu plana
povlačenja, koji bi bio najveća vojna operacija koju je NATO ikada
proveo.
"Izvješće o planu bilo je vrlo detaljno i naznačilo je da se nalazimo
na kraju procesa. General je iznio neke vrlo važne detalje", rekao je
agenciji Reuter neimenovani dužnosnik NATO-a koji napominje da bi se plan
mogao formalno prihvatiti do sredine lipnja.
Plan sadrži četiri opcije - povlačenje iz Bosne, povlačenje iz Hrvatske,
povlačenje iz obje države i djelomičko povlačenje iz područja koja su opasna
za mirovne snage UN-a.
PARIZ - Kontakti s Beogradom u svrhu postizanja beogradskog priznanja
Bosne "se nastavljaju" i nakon misije američkog posebnog izaslanika
Roberta Frasurea, izjavio je u srijedu glasnogovornik francuskog
ministarstva vanjskih poslova Francois Gouyette (Fransoa Gujet).
Pariz je i dalje u "izravnoj vezi s Amerikancima i ostalim
partnerima" u Kontaktnoj skupini, dodao je Gouyette.
"Kontakti nisu prekinuti, nastavljaju se. Kontaktna skupina i dalje
čini napore", izjavio je francuski glasnogovonik, ne pruživši nikakve
pojedinosti.
On je dodao da je francuski ministar vanjskih poslova Herve de
Charette (Erve d Šaret) u utorak navečer primio prvog zamjenika ruskog
ministra vanjskih poslova Igora Ivanova. Dvojica političara su se
"dogovorila da je potrebno nastaviti napore Kontaktne skupine kako bi
se postigao značajniji prodor" na političkom planu.
LONDON - Velika Britanija je u srijedu ponovno izrazila "optimizam"
glede izgleda da Beograd prizna BiH, ocjenjujući da je "80 posto
problema riješeno" nakon misije američkog posebnog izaslanika Roberta
Frasurea u Beogradu.
Prema riječima glasnogovornika Foreign Officea, London "ne smatra taj
put neuspjelim", iako nije uspio uvjeriti srbijanskog predsjednika
Slobodana Miloševića te ocjenjuje da "i dalje postoji nada da će biti
postignut sporazum" i da "proces nije završen".
PARIZ - Francuski predsjednik Jacques Chirac razgovarao je u srijedu s
premijerom Alainom Juppeom te ministrima vanjskih poslova i obrane o
stanju u BiH, priopćio je glasnogovornik francuske vlade Francois
Barion.
Sastanak Chiraca, koji je prošli tjedan preuzeo predsjedničku
dužnost, sa Juppeom i ministrima Herveom de Charetteom i Charlesom
Millonom održan je nakon redovitog sastanka vlade.
U svojem govoru o smjernicama vladine politike, premijer Juppe je u
utorak povezao ostanak francuskih mirovnih postrojba pri UN-u na
prostoru bivše Jugoslavije sa srbijanskim priznanjem BiH.
ZAGREB - Humanitarni konvoj UNHCR-a za bihaćki džep stigao je u
srijedu poslijepodne u Cazin nakon što su ga prethodno muslimanske
snage Fikreta Abdića od utorka držale u Velikoj Kladuši, rekao je
danas u Zagrebu glasnogovornik UNHCR-a Mans Nyberg.
"Sadržaj konvoja se sada istovaruje", rekao je Nyberg i napomenuo kako
je to "prvi konvoj koji je prošao Veliku Kladušu, a da ništa iz njega
nije uzeto".
U konvoju je 10 kamiona sa 100 tona hrane.
ZAGREB - Pobunjeni hrvatski Srbi opljačkali su u utorak vozila za
opskrbu danskog bataljuna UN-a koja su se kretala prema Topuskom,
izjavio je u srijedu poslijepodne na konferenciji za novinare
glasnogovornik UN-a u Zagrebu Christopher Gunness.
On je rekao da se incident dogodio u utorak u 12.25 sati.
Prema Gunnessovim riječima, pripadnici UNCRO-a zabilježili su protekle
noći u okolici Sunje minobacačku i pješačku vatru, a srpska je vojska
na okupiranim hrvatskim područjima viđena kako postavlja minobacače na
položaje nedaleko od sjeveroistočne granice bihaćkog džepa.
ŠTOKHOLM - Švedska je vlada u srijedu odobrila suđenje Srbinu iz BiH,
uhićenom u Švedskoj, zbog ubojstva počinjenog u jednom logoru u
sjeverozapadnom dijelu BiH 1992. godine, priopćeno je u Štokholmu.
Optuženi 27-godišnji Srbin, čije ime nije objavljeno, uhićen je u
veljači u mjestu Eksjoe.
Ta je mjera poduzeta nakon što je nekoliko izbjeglica s područja
bivše Jugoslavije potvrdilo da su ga prepoznali kao čuvara logora koji
je iz vatrenog oružja ubio 33-godišnjeg muškarca 25. srpnja 1992.
godine.
MOSKVA - Rusko Vijeće sigurnosti podržalo je u srijedu odluku Borisa
Jeljcina o pristupu Rusije NATO-vom programu Partnerstvo za mir, ali
je ponovno izrazilo zabrinutost zbog širenja sjevernoatlantskog
saveza.
"Vijeće sigurnosti podržava potpisivanje Partnerstva za mir, ali
ponovno izražava zabrinutost zbog širenja NATO-a na istok", rekao je
tajnik vijeća Oleg Lobov.
"Možda su ova dva pitanja povezana", dodao je Lobov i napomenuo da će
Rusija 31. svibnja možda potpisati ovaj sporazum.
Kremlj smatra da eventualno pristupanje Poljske, Mađarske i Češke
NATO-u može destabilizirati odnose istok-zapad i ugroziti sigurnost
Rusije.
MOSKVA - Glasnogovornik ruskog Ministarstva obrane izjavio je kako su
u srijedu, samo dan uoči mirovnih pregovora u Groznom, u tom gradu
izbili snažni sukobi.
"Snažne borbe izbile su u sjevernim predgrađima Groznog", izjavio je
glasnogovornik. "Uz to," dodao je, "u mjestu Seržen-Jurt na jugu, stanje
je postalo osobito složeno. Ruske snage nastavljaju akcije protiv
naoružanih skupina pobunjenika".
Za četvrtak je u Groznom dogovoren sastanak ruskih i čečenskih
pregovarača kako bi raspravili mogućnost prestanka petomjesečnog
sukoba u kojem su ubijene tisuće ljudi.
Agencija Itar-Tass prije je javila, pozivajući se na vojne izvore u
Groznom, da je ruska vojska topništvom i zrakoplovima napala položaje
čečenskih boraca na jugu, jugoistoku i zapadu. No, pojedinosti o
borbama nije bilo.
VARŠAVA - Poljski predsjednik Lech Walesa izjavio je u srijedu da će
poslije predsjedničkih izbora, koji se trebaju održati ove godine,
biti potrebni prijevremeni parlamentarni izbori.
Walesa još nije službeno objavio da se namjerava ponovno kandidirati
za predsjednika, ali se to očekuje. On je potrebu za prijevremenim
parlamentarnim izborima objasnio time što je narušena politička
ravnoteža u zemlji, koja je, prema njegovu mišljenju, otišla previše u
lijevo.
"Bez obzira na to tko pobijedi na predsjedničkim izborima, morat će
se održati parlamentarni izbori kako bi se politički odnosi doveli u
stvarno stanje," rekao je Walesa na konferenciji za novinare.
(Hina) rb
241812 MET may 95
241812 MET may 95
(Hina) rb