ZAGREB, 23. svibnja (Hina)
ZAGREB - Broj osoba koje su otišle iz zapadne Slavonije, a zatim
naselile područje bivšeg istočnog sektora popeo se na gotovo 4.500,
izjavio je u utorak poslijepodne glasnogovornik UN-a u Zagrebu Chris
Gunness.
On je na konferenciji za novinare kazao da je iz zapadne Slavonije u
BiH preko savskog mosta kod Stare Gradiške otišlo još 125 osoba čime
broj onih koji su pod nadzorom UN-a napustili zapadnu Slavoniju iznosi
oko dvije tisuće.
U područjima nekadašnjih zona razdvajanja još je uvijek određen broj
vojnika, no on je sada otprilike jednak onome prije 1. svibnja, kazao
je Gunness. Vojni glasnogovornik UN-a, bojnik William Taylor,
napomenuo je da se od preostalog broja vojnika u zonama razdvajanja
oko 200 nalazi bivšem južnom te 370 u nekadašnjem sjevernom sektoru.
ANKARA/ISTANBUL - Ministar gospodarstva Republike
Hrvatske Nadan Vidošević svečano je u utorak otvorio generalni
konzulat Republike Hrvatske u Istanbulu, priopćeno je iz generalnog
konzulata.
Otvaranju konzulata bili su nazočni brojni uzvanici, utjecajni turski
političari i gospodarske ličnosti, izaslanstva Ministarstva vanjskih
poslova Republike Hrvatske na čelu s pomoćnikom ministra Davorom
Šternom, vodećih hrvatskih gospodarstvenika, te diplomatskog i
konzularnog zbora u Turskoj.
ZAGREB - U Zagrebu je u utorak potpisan ugovor o mirenju i arbitraži
između Švicarske Konfederacije i Republike Hrvatske, priopćilo je
Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske.
Ugovor je u ime švicarske strane potpisao Lucius Caflisch, pravni
savjetnik švicarskog ministarstva vanjskih poslova, a u ime hrvatske
strane Stanko Nick, pravni savjetnik hrvatskog ministarstva vanjskih
poslova.
Prije no što stupi na snagu, novi ugovor moraju odobriti parlamenti
obiju zemalja.
ZAGREB - Zamjenik ministra obrane Republike Hrvatske Josip Juras
primio je u utorak u Zagrebu u oproštajni posjet češkog vojnog
izaslanika u Hrvatskoj pukovnika Zoltana Bajkaija.
Od češkog vojnog izaslanika nakon toga oprostio se i zastupnik
načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske general-pukovnik Zvonimir
Červenko.
LONDON - Posebni savjetnik predsjednika Franje Tuđmana i veleposlanik
u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske Slobodan Lang
boravio je u nedjelju i ponedjeljak u dvodnevnom posjetu Londonu,
priopćeno je iz hrvatskog veleposlanstva u Londonu.
Tijekom svojeg boravka, u pratnji veleposlanika Republike Hrvatske u
Velikoj Britaniji dr. Ante Čičin-Šaina, dr. Lang je imao niz značajnih
susreta s britanskim političkim, humanitarnim i znanstvenim
krugovima. Primio ga je visoki službenik britanskog ministarstva
vanjskih poslova Alan Charlton. Dr. Lang je razgovarao i s dr. Robinom
Harrisom, šefom kabineta Margaret Thatcher. On je svoje
sugovornike upoznao s trenutnom situacijom u BiH, a posebno s teškim
srpskim terorom nad Hrvatima i ostalim nesrpskim pučanstvom u području
Banje Luke.
BUDIMPEŠTA - Izaslanstvo hrvatskog ministarstva gospodarstva, koje
vodi pomoćnik ministra Željko Kirinčić, boravi u Budimpešti gdje će u
srijedu o bilateralnoj suradnji razgovarati s dužnosnicima mađarskog
ministarstva industrije i trgovine.
Kirinčić se u utorak navečer u zgradi veleposlanstva Republike
Hrvatske u Budimpešti sastao s hrvatskim gospodarstvenicima. Središnja
tema razgovora bila je pronalaženje mogućnosti uspješnijeg poslovanja
u Mađarskoj u vrijeme kad je na mađarskom tržištu sve prisutnija
tendencija zatvaranja koju pomaže i mađarska Vlada uvođenjem sve većih
pristojba za uvoz strane robe.
PARIZ - Hrvatski veleposlanik u Parizu Branko Salaj i pomoćnik
direktora Riznice u francuskom Ministarstvu gospodarstva Francois
Villeroy de Gallhau, potpisali su u ponedjeljak u Parizu dva protokola
o francuskim državnim donacijama Hrvatskoj, priopćeno je iz hrvatskog
veleposlanstva u Parizu.
Prva je donacija, u iznosu od 1,3 milijuna franaka, namijenjena
uglavnom stručnom usavršavanju hrvatskih građevinara u tehnologijama
spomeničke obnove i održavanja. Druga je donacija, od 3,5 milijuna
franaka, namijenjena financiranju elaborata o modernizaciji luka
Rijeka i Ploče, koje pripremaju francuska poduzeća Sofremer i Apis.
ŽENEVA - Izvršni odbor Međunarodne organizacije za migracije IOM koja
okuplja 55 zemalja članica održao je danas sjednicu u Ženevi na kojoj
su razmatrana aktualna pitanja migracija u svijetu, posebice
problematika izbjeglog i raseljenog pučanstva te nacionalnih
migranata.
Sudionici sastanka, na kojemu je bilo i hrvatsko izaslanstvo,
razmatrali su i najnoviji dokumenat IOM-a "Strateško planiranje
ususret 21. stoljeću" koji sadrži niz ideja djelotvornijeg rješavanja
problema migracija u svijetu.
BEOGRAD - Američki predstavnik u Kontaktnoj skupnini Robert Frasure
otputovao je u utorak iz Beograda, nakon neuspješnih jednotjednih
pregovora sa srbijanskim predsjednikom Miloševićem glede beogradskog
priznanja Bosne i Hercegovine.
"Pregovori su prekinuti" i Frasure je otputovao iz Beograda, preko
Frankfurta, u Sjedinjene Države, javio je France presse.
Frasure je s Miloševićem vodio nekoliko dužih razgovora o posljednjem
prijedlogu Sjedinjenih Država o ukidanju svih gospodarskih
sankcija tzv. SR Jugoslaviji u trajanju od 200 dana, osim embarga na
naftu i oružje, u zamjenu za priznanje teritorijalne cjelovitosti
Bosne i Hercegovine. Srbijanski predsjednik nije odstupio od zahtjeva
za trajnim ukinućem sankcija kao preduvjetom za priznanje BiH.
WASHINGTON - Srbijanski predsjednik Slobodan Milošević za sada ne želi
razgovarati o priznavanju Hrvatske, kazao je u utorak u Washingtonu
pomoćnik američkog državnog tajnika za Europu i Kanadu Richard
Holbrooke.
Milošević bi, kazao je Holbrooke u razgovoru sa skupinom novinara,
dobio zauzvrat puno ako bi priznao BiH, Hrvatsku, Sloveniju i
Makedoniju.
"On u ovom trenutku ne želi govoriti o Hrvatskoj, zbog nedavnih
događaja i zbog sektora Istok, odnosno istočne Slavonije i stoga smo
razdvojili Bosnu i Hercegovinu od Hrvatske i ponudili smo nešto za
Bosnu i sačuvali nešto za Hrvatsku", istaknuo je Holbrooke.
Dogovor sa srbijanskim predsjednikom, kojem je proteklog tjedna
američki predstavnik Robert Frasure, u ime Kontaktne skupine, ponudio
novi plan ublažavanja sankcija u zamjenu za priznanje BiH, bio je, po
njegovim riječima, "vrlo blizu, ali je propao zbog njegova apsolutnog
odbijanja da prihvati suspenziju sankcija".
"Milošević je inzistirao na njihovu ukidanju", kazao je Holbrooke.
"Ono što smo htjeli učiniti je osigurati u našim pregovorima s
Miloševićem nešto za Hrvatsku. To je vrlo značajno. Nismo željeli dati
sve samo za Bosnu i Hercegovinu, željeli smo zadržati nešto za
Hrvatsku".
Upitan o izgledima za reintegraciju okupiranih hrvatskih područja,
nakon odluke hrvatskih i bosanskih Srba o povezivanju u zajedničku
tvorevinu Holbrooke je kazao kako će SAD prihvatiti jedino ono
rješenje oko kojeg se postigne dogovor u Hrvatskoj.
"Prihvatit ćemo ono što same strane prihvate, ali nećemo prihvatiti
nametnuto rješenje. Izgledi za uspješnu reintegraciju, izgledi za
uspjeh su prilično mali", ocijenio je pomoćnik američkog državnog
tajnika.
Upitan o izgledima Hrvatske za ulazak u Partnerstvo za mir Holbrooke
je kazao kako je želja SAD vidjeti Hrvatsku kao člana.
"Željeli bismo vidjeti Hrvatsku kao člana u Partnerstvu za mir. To bi
bio naš cilj, ali u ovom trenutku Hrvatska je previše povezana s
tragedijom koja se nastavlja razvijati na Balkanu. Za Hrvatsku je to
nešto za što i dalje ima nade".
U međuvremenu, podsjetio je Holbrooke, SAD i Hrvatska imaju izravne
vojne kontatke koji su vrlo značajni i SAD usko surađuje s hrvatskom
vladom, iako ima povremenih razlika u stajalištima.
WASHINGTON - Razgovori između američkog pregovarača Roberta Frasura i
srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, koji su se vodili u
Beogradu, završili su neuspješno jer je Milošević ustrajao na tome da
UN ukine sankcije protiv Srbije umjesto da ih samo suspendira, izjavio
je u utorak glasnogovornik američkog State Departmenta Nicholas Burns.
Burns je rekao da je Robert Frasure pozvan da napusti Beograd nakon
što je 30 sati intenzivno razgovarao s Miloševićem, te da će
Washington i dalje nuditi suspenziju sankcija Srbiji ako Beograd prizna
BiH.
"Nastavit ćemo raditi na tome", iz bojazni da bi na prostoru bivše
Jugoslavije sljedećih mjeseci moglo doći do rasplamsavanja rata, kazao
je Burns.
Burns je izrazio nadu da će Milošević ipak prihvatiti ograničavanje
ili suspenziju sankcija, a ne ukidanje, u zamjenu za međusobno
priznanje republika bivše Jugoslavije, a posebno priznanje Bosne od
Srbije".
Jedan neimenovani američki dužnosnik, kojega navodi AP, komentirao je
Frasureov neuspjeh u Beogradu izjavivši "udarili smo u zid". Isti je
dužnosnik dodao kako Clintonova administracija ne zna što bi sljedeće
trebala učiniti.
WASHINGTON - Washington ne odustaje od napora da uvjeri Beograd kako
treba priznati granice BiH, unatoč neuspjehu američkog pregovarača
Roberta Frasurea, ali strahuje od neslaganja s Rusijom, priznao je u
utorak visoki dužnosnik State departementa.
Dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, kazao je da je ruski
veleposlanik u Beogradu bio u kontaktu sa srbijanskim predsjednikom
Slobodanom Miloševićem dok su trajali njegovi pregovori s Frasureom.
"Ne želim reći da su oni (Rusi) sabotirali (pregovore
Frasure-Milošević), ali sigurno je da oni ponekad imaju svoje ideje",
dodao je.
Dužnosnik je podsjetio da Rusija želi, poput Miloševića, ukidanje
sankcija protiv Srbije, dok Sjedinjene Države inzistiraju na
suspenziji, kako bi ih mogle ponovno uvesti ako Srbija ne ispuni svoje
obveze.
Isti je dužnosnik kazao da je u Beograd stigao ruski izaslanik
Aleksandar Zotov kako bi razgovarao s Miloševićem. "Činjenica da je
tamo i da mi ne znamo što govori Srbima pokazuje da Sjedinjene Države
i Rusija nisu na istoj valnoj dužini glede tog problema", priznao je
on.
Dodao je kako se Sjedinjene Države "i dalje nadaju da će postići
načelni sporazum s Rusijom" o tom problemu, te da će "pokušati
otkriti" kakvo je točno rusko stajalište, zaključio je on.
Zatov je trebao predstavljati Rusiju na posljednjem sastanku
Kontaktne skupine u Frankfurtu prije dva tjedna, ali nije došao,
podjetio je isti dužnosnik.
Neslaganja s Rusijom spomenuo je u utorak i glasnogovornik američkog
State Departmenta Nicholas Burns, govoreći o "taktičkim razlikama" s
Moskvom. On je, međutim, dodao kako je američka ponuda o suspenziji
sankcija Beogradu u zamjenu za priznanje granica BiH "jedini prijedlog
koji Kontaktna skupina može prihvatiti".
WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton ocijenio je u utorak
pogrešnom nedavnu odluku UN-a da opozove akciju zračnih snaga NATO-a u
BiH, zatraženu sa terena, te dodao kako SAD nema namjeru poslati
kopnene snage u BiH.
"Bio sam siguran, nakon događaja od prije nekoliko dana, da će se
zračne snage NATO-a pozvati u akciju i to sam snažno podupirao i bio
sam vrlo iznenađen da je UN, unatoč zahtjevu zapovjednika na terenu,
to zaustavio", kazao je američki predsjednik na konferenciji za
novinare u Bijeloj kući.
"Vjerujem da je bila greška UN-a što nije pozvao zračne snage NATO-a
kada su to zatražili sa terena", ocijenio je Clinton.
Clinton je kazao kako je u protekle dvije godine Washington vodio
svaki napor da se bude agresivniji u postizanju mira i borbi protiv
agresije u Bosni.
Američki je predsjednik istodobno ponovio kako SAD nema namjeru
poslati kopnene snage u BiH.
"Od početka predsjedničke kampanje govorio sam da postoji jedna stvar
za koju mislim da ju ne bismo trebali napraviti, a to je poslati
američke snage u rat u Bosnu i Hercegovinu", kazao je dodajući kako
vjeruje da SAD "trenutačno čini sve što može".
BANJA LUKA - Samoproglašeni "parlament" bosanskih Srba u utorak je
"aklamacijom" odobrio plan ujedinjenja teritorija pod srpskim nadzorom
u BiH i Hrvatskoj, objavio je "predsjednik parlamenta" Momčilo
Krajišnik, izvješćuje France presse.
Na zasjedanju u Banjoj Luci zastupnici su, uz ostalo, saslušali
izvješće Radovana Karadžića o vojnoj situaciji u BiH, kao i njegove
ocjene o uzrocima i posljedicama srpskog poraza u zapadnoj Slavoniji.
Rasprava o prvoj točki dnevnog reda trebala se nastaviti poslijepodne.
Krajišnik je također izjavio kako su zastupnici "vrlo zadovoljni"
vijestima iz Beograda da srbijanski predsjednik Slobodan Milošević
nije "spreman priznati Bosnu i Hercegovinu".
"Prema neslužbenim informacijama Milošević ne namjerava priznati
Bosnu i Hercegovinu što je za nas veliko ohrabrenje, jer bi
suprotna odluka bila katastrofalna i udaljila bi nas od našeg cilja
ujedinjenja svih srpskih zemalja", dodao je Krajišnik.
BEOGRAD - Čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić navijestio je da je
spreman prihvatiti mirovni plan Kontaktne skupine kao osnovu za obnovu
mirovnih pregovora, nakon niza vojnih poraza za koje okrivljuje
beogradsku blokadu granice na Drini, javila je u utorak agencija Reuter
pozivajući se novinsku agenciju bosanskih Srba.
"Želimo da Vijeće sigurnosti UN-a zna da smo spremni prihvatiti plan
Kontaktne skupine kao osnovu za nastavak mirovnog procesa", izjavio je
Karadžić.
"Plan sadrži nekoliko elementa koji su nevažni za drugu stranu, ali
su apsolutno važni za nas i moguće ih je promijeniti ako posrednici za
to pokažu dobru volju", dodao je čelnik bosanskih Srba.
Za mirovni plan Kontaktne skupine za BiH zapadne su sile prošle
godine ustvrdile da "nije podložan pregovaranju", odbijajući
"modifikacije" koje je zatražilo čelništvo s Pala.
PARIZ - Francuska će povući plave kacige iz BiH ako UNPROFOR, zbog
toga što nema mirovnog rješenja, izgubi "smisao postojanja", izjavio
je u utorak francuski premijer Alain Juppe (Alen Žipe).
"Slijedeći prijedlog Francuske, Kontaktna skupina (Sjedinjene Države,
Rusija, Francuska, Velika Britanija, Njemačka) i dalje pokušava
postići beogradsko priznanje Bosne i Hercegovine", kazao je Juppe,
govoreći u parlamentu o politici svoje vlade.
"Ako taj korak bude brzo učinjen, mogla bi nastati nova dinamika
mira. Naša zemlja će svim silama podupirati te mirovne inicijative",
nastavio je on.
"Ali ako se ti napori pokažu uzaludnima, Francuska, kao ni njezini
partneri, neće više dugo moći zadržati plave kacige u okrilju
UNPROFOR-a, čija bi nazočnost izgubila svoj smisao", dodao je Juppe.
PARIZ - Zastupnici francuskog parlamenta su, kao što se predviđalo,
velikom većinom potvrdili u utorak navečer s 447 glasova prema 85,
politiku nove vlade što ju je izložio premijer Alain Juppe (Alen
Žipe).
Od 571 zastupnika glasovalo je 532.
Juppe je izrazio svoju odlučnost u borbi protiv nezaposlenosti,
izjavivši kako će sve akcije njegove vlade biti usmjerene ka otvaranju
radnih mjesta. "Cijeli moj program rada (..) sastoji se u jednoj
riječi: zaposlenje", izjavio je šef vlade kojeg je 17. svibnja
imenovao degaulistički predsjednik Jacques Chirac.
Nezaposlenost trenutno zahvaća 12,2 posto aktivnog stanovništva u
Francuskoj, što je jedna od najviših stopa među industrijski
razvijenim zemljama.
U svojem govoru, koji je imao snažan socijalni naglasak, Juppe je
također objavio "znakovit porast" minimalne plaće od 1. srpnja - što bi
se moglo očitovati povećanjem višim od 2 posto - kao i mirovina i
prešutno se izjasnio za opće povećanje plaća.
Upozorio je Francuze da će smanjenje javnih dugova, koje posebice
zahtijeva europski sporazum iz Maastrichta, "zahtijevati velike napore"
nagovijestivši tako povećanje poreza.
OKLAHOMA CITY - Ekipa stručnjaka srušila je u utorak ostatke vladine
zgrade "Alfred P. Murrah" u Oklahoma Cityu, pred kojom je 19. travnja
eksplodirao automobil-bomba, usmrtivši pri tome više od 160 osoba.
Za rušenje ostataka zgrade stručnjaci su upotrijebili 68 kg
eksploziva. Rušenje vladine zgrade, koje je trajalo svega nekoliko
sekundi, promatralo je sa strahopoštovanjem i gotovo u potpunoj tišini
nekoliko stotina ljudi.
BEIJING - Kineske vlasti pojačavaju pritisak na oporbene krugove što
se više bliži šesta obljetnica pokolja studenata na Trgu nebeskog
mira, izvješćuju svjetske agencije iz Beijinga.
U utorak se broj disidenata koji su uhićeni ili su netragom nestali u
samo tjedan dana popeo na dvanaest. To je uobičajen postupak kineskih
vlasti pred svaki 4. lipnja, obljetnicu gušenja u krvi studentskog
prodemokratskog pokreta "Kinesko proljeće" godine 1989.
Svi su uhićenici borci za demokratizaciju Kine, a najnoviju hajku
tamošnje su vlasti pokrenule nakon 15. svibnja kad je objavljena
peticija kojom 45 intelektualaca traži promjenu odnosa vlasti prema
demonstrantima iz 1989., puštanje iz zatvora onih koji su još u njima
i toleranciju spram ljudi drukčijeg stajališta od službenog.
JERUZALEM - Izrael nastavlja izgradnju židovskih naselja u Jeruzalemu
usprkos povlačenju odluke o konfiskaciji arapske zemlje u istočnom
dijelu grada, izjavio je u utorak izraelski ministar industrije i
trgovine Micha Harish.
"Mi nastavljamo gradnju i proširenje židovskih naselja u Jeruzalemu",
rekao je Harish.
Ministar Harish je, komentirajući jučerašnju odluku Rabinove vlade o
zamrzavanju planova za konfiskaciju 53 hektara arapske zemlje u
istočnom Jeruzalemu, istaknuo da "budućnost ujedinjenog Jeruzalema,
glavnog grada Izraela, ne ovisi o toj odluci".
BEIJING - Turski predsjednik Suleyman Demirel u utorak je doputovao u
Beijing u petodnevni državni posjet Kini, javila je agencija Xinhua
(Hsinhua).
Demirelov prvi posjet Beijingu, na poziv kineskog predsjednika Jiang
Zemina, drugi je turski predsjednički posjet Kini otkako su dvije
države uspostavile diplomatske odnose 1971.
Tijekom posjeta predsjednici Demirel i Jiang razgovarat će o
tursko-kineskim odnosima, u kojima nema otvorenih političkih pitanja,
o regionalnim i međunarodnim problemima, a bit će potpisan i sporazum
o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
(Hina) rb
240036 MET may 95
240036 MET may 95
(Hina) rb