ZAGREB, 22. svibnja (Hina) - U povodu 50. obljetnice Ujedinjenih
naroda u koncertnoj dvorani Lisinski, Zagrebačka filharmonija i
Akademski zbor "Ivan Goran Kovačić" pod ravnanjem Mire Belamarića
izveli su večeras svečani koncert s djelima Beethovena, Antuna
Sorkočevića i Jakova Gotovca.
Na početku svečanosti nazočnima se obratio predsjednik Nacionalnog
odbora za obilježavanje 50-obljetnice Ujedinjenih naroda dr. Ivan
Šimonović. Pozdravljajući uzvanike i visoke goste on je kazao da je na
današnji dan 22. svibnja 1992. godine Republika Hrvatska kao suverena,
neovisna i demokratska država postala članicom Ujedinjenih naroda.
Upravo zato, dodao je Šimonović, ovaj je dan izabran za središnju
proslavu 50. obljetnice UN u Republici Hrvatskoj.
U ime Nacionalnog odbora dr. Šimonović posebno je pozdravio Željka
Matića osobnog izaslanika Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje
Tuđmana, predstavnike Vlade i Sabora Republike Hrvatske, Ureda
Predsjednika predstavnike Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih
organizacija na čelu s gospodinom Yasushi Akashijem koji je ovom
koncertu bio nazočan u ime glavnog tajnika UN Butrosa Ghalija, kao
njegov osobni izaslanik, članove diplomatskog zbora, čelnike oporbenih
stranaka te kulturne i javne djelatnike.
Dr. Šimonović je u svom govoru podsjetio na veliki doprinos UN u
osiguranju svjetskog mira, ostvarivanju dekolonizacije, porazu
rasizma, zaštiti ljudskih prava i globalnom uspostavljanju dijaloga.
"Ali, Republika Hrvatska koja je na svojoj koži osjetila užase rata i
neuspjeh međunarodne zajednice da spriječi agresiju, osobito je
svjesna raskoraka između vrijednonosnih načela na kojima počivaju
Ujedinjeni narodi, a kojima je Republika Hrvatska potpuno vjerna i
stvarne zaštite koju UN doista mogu pružiti", kazao je uz ostalo dr.
Šimonović.
"Iskoristit ću ovu prigodu da čestitam Republici Hrvatskoj treću
godišnjicu njenog članstva u Ujedinjenim narodima", rekao je na početku
svog govora posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a Yasushi Akashi.
Kratko se osvrnuvši na 50-godišnju povijest Svjetske organizacije,
japanski je diplomat ocijenio da su desetljeća "hladnog rata"
onemogućila puno ostvarenje "ideala i ciljeva" sadržanih u Povelji
UN-a, dok je njegov završetak stvorio nerealna očekivanja da će UN
biti u mogućnosti riješiti sve stoljećima stare sukobe utemeljene na
"nacionalnim, kulturnim i etničkim razlikama, strahovima i
predrasudama".
Govoreći o mirovnoj operaciji u Hrvatskoj, BiH i Makedoniji kao
"najvećoj i najsloženijoj u povijesti UN-a, posebni izaslanik glavnog
tajnika je naglasio da se "u ovom trenutku u Hrvatskoj i u susjednim
zemljama UN nalaze na raskršću između mirovnog rješenja i još većeg
pojačanja sukoba i rata".
"Vjerujem da zajedničkim naporima svih sukobljenih strana, svjetskih
i regionalnih organizacija te vlada možemo postići ostvarivanje
ciljeva Ujedinjenih naroda koji se danas čine tako udaljeni i
nedostižni", dodao je, uz ostalo, Yasushi Akashi.
Obraćajući se nazočnima potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar
vanjskih poslova dr. Mate Granić u ovoj svečanoj prigodi je kazao da
je točno prije tri godine 22. svibnja 1992. Hrvatska kao država jednog
od najstarijih europskih naroda svečano primljena u članstvo UN-a. Tom
je prigodom predsjednik RH dr. Tuđman sa govornice Opće skupštine
svjetske organizacije kazao: "Današnjim danom Hrvatska je zadobila
svoj međunarodni legitimitet". "Njezina zastava - koja je svetost
svakom hrvatskom čovjeku, jer je zbog nje bio osuđivan i proganjan u
tuđinu - vijorit će od sada slobodno pred zgradom OUN, i svuda po
svijetu, s posvetom i međunarodnim priznanjem".
U protekle tri godine, nastavio je dr. Granić, hrvatska je zastava
zavijorila u mnogim dijelovima svijeta. Uspostavili smo diplomatske
odnose sa 103 države, a otvorili 81 hrvatsko diplomatsko
predstavništvo u svijetu, a u različitim svojstvima sudjelujemo u
aktivnostima brojnih udruga od Alpe-Jadran preko srednjoeruopske
inicijative OESS-a i UN pa do aktivnog praćenja rada globalnih ili
regionalnih udruga poput Vijeća Europe, Organizacije američkih država,
Organizacije islamske konferencije ili Pokreta nesvrstanih zemalja.
Govoreći o krizi i ratu u Hrvatskoj i BiH koji se dogodio nakon
raspada socijalističkog totalitarizma u Europi, dr. Granić je napomenuo
da su Ujedinjeni narodi gotovo od samog početka prisutni u toj krizi
pokušavajući zaustaviti stradanja naroda i pojedinaca, otklanjati
posljedice rata i agresije, stvoriti uvjete ili barem sačuvati prostor
za uspostavu novog reda stvari u bitno izmijenjenom dijelu ovog našeg
kontinenta. Ujedinjeni su se narodi na ovim prostorima našli razapeti
između novih realnosti i htijenja te tradicionalnih interesa odnosa i
načina postupanja, rekao je dr. Granić.
"Iznikli na velikoj pobjedi antifašističke koalicije i na kraju
najvećeg i najrazornijeg rata u povijesti čovječanstva - rata koji su
po drugi put praktički u istoj generaciji mnogi doživjeli kao 'rat za
okončanje svih ratova' - Ujedinjeni narodi upravo zbog tog sukoba
starog i novog, na žalost, još nisu uspjeli nači valjani odgovor ratu
što ga je pokrenula jedna fašistohegemonistička ideologija. Ne uspiju
li naposljetku, posljedice će biti katastrofalne ne samo po UN već i
po cijelu svjetsku zajednicu - uspiju li, spriječit će ponavljanje
hrvatske i bosanske kalvarije na mnogo većim prostorima i u mnogo
većim brojkama. Hrvatska im jest i uvijek će ostati spremna pomoći da
uspiju u interesu mira, sigurnosti i budućnosti. Pridružujući se
obilježavanju velike obljetnice Ujedinjenih naroda", dodao je dr.
Granić, "Hrvatska se pridružuje i promišljanjima zajednički prijeđenog
puta i zajedničkih postignuća". Rješenje svakog aspekta krize može se
jednostavno utemeljiti u međunarodnom pravu, međunarodnim normama ili
standardima. Rješenja su poznata i ne treba ih izmišljati ni kad je
riječ o granicama ni manjinama, ni ljudskim pravima, ni sukcesiji, ni
budućim aranžmanima glede regionalne sigurnosti ... Za takva rješenja
potrebni su jedino odlučnost i volja, poručio je dr. Granić.
Republika je Hrvatska bila, jest i ostat će duboko odana i privržena
visokim načelima ponašanja i života unutar svjetske zajednice kakva su
zacrtana u Povelji UN. Unatoč teškim iskušenjima, stradanjima cijele
zajednice i svakog pojedinca u proteklih pet godina borbe za
samobitnost, učvršćenje samostalnosti i uključenje u međunarodnu
zajednicu Hrvatska se potvrdila kao odgovoran i konstruktivan član UN
i međunarodne zajednice u cjelini.
"Hrvatska se zalaže za što hitnije rješenje krize na jugoistoku
Europe. Kad je riječ o našim okupiranim teritorijama za nas je ključna
uloga UNCRO-a u kontroli granica i nadzoru sporazuma. To će omogućiti
potpuno i mirno uključenje tih teritorija u život Hrvatske, a na
temelju načela lokalne autonomije hrvatskog Ustava i hrvatskog zakona.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini u ovom je trenutku najvažnije
provesti mirovni prijedlog Kontaktne skupine. I u jednom i u drugom UN
mogu odigrati povijesnu ulogu - ne samo za ovo područje već za
svjetsku zajednicu u cjelini", kazao je dr. Granić.
"Republika Hrvatska postala je članom UN prije tri godine, još dok je
bila izložena najsurovijoj prijetnji svoje opstojnosti - silničkoj
batini velikosrpske - JNA agresije i 'etničkom čišćenju okupiranih joj
područja. Kroz protekle tri godine hrabrošću, dosljednošću, odlučnošću
i ponajviše državničkom promišljenošću Hrvatska je i uz pomoć UN
uspjela uvelike otkloniti tu prijetnju. Ali, i Hrvatska i mnoge druge
zemlje računaju poglavito na UN da silništvo, neljudskost i
neciviliziranost posve uklone sa srednjoeruopskih horizonata, i da u
te horizonte pomognu vratiti ono u što je Hrvatska i kao san-ideja i
kao stvarnost oduvijek vjerovala: slobodu, mir, sigurnost, demokraciju
i ljudska prava, dobrosusjedstvo i uljuđenost", kazao je na koncu dr.
Granić.
U ime UNICEF-a nazočne je pozdravio Thomas McDermott, dužnosnik UN-a
s najdužim stažem u Republici Hrvatskoj.
U prvom dijelu koncerta Zagrebačka filharmonija i Akademski zbor "Ivan
Goran Kovačić" izveli su uvertiru "Leonora" i Trostruki koncert za
glasovir, violinu i violončelo Ludwiga van Beethovena.
Uz orkestar Zagrebačke filharmonije nastupili su i istaknuti
instrumentalni solisti- violinist Tonko Ninić, violončelist Valter
Dešpalj i pijanist Vladimir Krpan.
U drugom dijelu koncerta izveden je 109. psalam Antuna Sorkočevića u
obradbi Zorana Juranića za sopran, bas, mješoviti zbor i orkestar. Uz
zbor i orkestar u ovom djelu nastupili su vokalni solisti Joško Lešaja
i Branka Beretovac.
Večerašnji svečani koncert završio je izvedbom "Himna slobodi" iz
pastirske igre "Dubravka" Jakova Gotovca.
(Hina) ta dd
222245 MET may 95
22HHMM MET may 95
(Hina) ta dd